Ako ste se pitali zašto neki kuvari na glavi imaju kape koje podsećaju na visoke bele tornjeve, postoji odgovor i na to pitanje. Za toques blanches, odnosno bele kape (na francuskom) postoji vrlo dobar razlog, no krenimo redom..
Početkom 18. veka bele kape nosile su se iz higijenskih razloga, kako bi se jasno videlo kada je uniforma prljava i kako kosa ne bi dospela u hranu. Navodno je još Henrik VIII posebno mrzeo nedostatak higijene u kuhinji. Prema jednoj legendi, on je naredio da se kuvaru odrubi glava, nakon što je u svom tanjiru našao dlaku. Nakon tog incidenta, svi su kuvari morali da stave kapu na glavu kako ne bi ostali bez nje.
Prve kape bile su spljoštene, a s vremenom su postale više. Visoke kape omogućile su bolju cirkulaciju vazduha i barem malo pomogle kuvarima da ne svisnu od vrućine u kuhinji, piše Punkufer.
Smatra se da je Mari Antoen-Karem, jedan od ranih šefova visoke francuske kuhinje zaslužan za stvaranje standardne kuvarske kape koju poznajemo danas, ali postoji niz priča koje objašnjavaju kako se kuvarska kapa prvi put pojavila i kako se razvijala tokom godina.
Visina kape je važna jer što je viša kapa, to je i viši rang u kuhinji. To se pravilo prvenstveno odnosi na tradicionalnu hijerarhiju brigade, kakvu je uveo francuski kuvar Ogist Eskofije, kada je kao mladi šef došao da radi u kuhinju pariskog hotela Ric.
Brigada kao zapovedni lanac i danas vlada u kulinarskom svetu jer donosi red u užurbane i često haotične kuhinje. Ogist Eskofije navodno je imao kapu visoku 45 centimetara, delimično poduprtu komadićima kartona – kako bi pokazao svoju stručnost. Iako to nije uvek slučaj u modernim kuhinjama, nekada je najviša kapa u kuhinji obično pripadala glavnom šefu.
Tradicionalno, visina kuvarske kape trebalo bi da označava položaj i rang u kuhinji. Glavni kuvar nosio je najvišu kapu u kuhinji, a što je titula bila slabija to je kapa imala manje centimetara. Drugim rečima, visina kape je označavala poziciju u tradicionalnoj hijerarhiji.
Osim visini kape, nekada se velika pažnja pridavala broju nabora na kapi – u ranim danima toque blanchea govorilo se da broj nabora često predstavlja koliko je tehnika ili recepata kuhar usvojio. Primera raid, 100 nabora na kapi može predstavljati 100 načina na koje kuvar ume pripremiti jaja.
Današnji nabori ne odnose se na veštine, nego služe kao oda tradiciji, a iako to nije uvek slučaj, u modernim kuhinjama i dalje se mogu naći one u kojima najviša kuvarska kapa pripada najvišem rangu šefa kuhinje. Tokom godina kuvari su zaminili toque drugim odevnim predmetima za glavu, pa nije retkost videti šefa kuhinje sa kačketom, mrežicom za kosu ili jednostavnom trakom.
Izvor: danas.rs
Hipertenzija ili visok pritisak, može da izazove veliku štetu u vašem telu i pre nego što se pojave znaci samog stanja, što je jedan od razloga za brigu.
Ako se ne leči, visok pritisak može da utiče na vitalne organe kao što su bubrezi, srce i mozak. Takođe je smrtonosan i poznat kao tihi ubica jer često nema signala upozorenja.
Krvni pritisak je zapravo pritisak krvi na zidovima krvnih sudova koji prenose krv iz srca u druge delove tela, piše N1.
Krvni pritisak normalno raste i opada tokom dana, ali može da oštetiti srce i izazove zdravstvene probleme ako dugo ostane visok.
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kaže da hipertenzija povećava rizik od pojave srčanih bolesti i moždanog udara, koji su vodeći uzroci smrti u svetu.
Kontrolisanje visokog krvnog pritiska je od suštinskog značaja za vaše opšte zdravlje i bukvalno može biti pitanje života ili smrti. Međutim, većina ljudi sa hipertenzijom ni ne zna da je imaju.
Prema CDC-u svaka treća odrasla osoba u SAD sa visokim krvnim pritiskom nije ni svesna da ga ima. Oni jednostavno ne mere krvni pritisak, pa se samim tim i ne leče.
Merenje krvnog pritiska je jedini način da se utvrdi da li imate ovo zdravstvene stanje, tako da se uvek preporučuje rutinska poseta lekaru. Iako je statistika sumorna, postoje načini da se spreči ovo stanje.
Dr Bajo Kari-Vinšel, direktorka hitne pomoći i lekarka, kaže za Eat This, Not That da hipertenzija, poznata i kao visok pritisak, može da utiče na bilo koga u bilo kom uzrastu.
Postoji nekoliko faktora koji mogu da povećaju rizik od razvoja ovog stanja uključujući starost, porodičnu istoriju, pušenje i neaktivan način života.
„Visoki pritisak se ne dešava samo starijim osobama. Sve je veći broj osoba starosti između 20 i 44 godine koje imaju visok krvni pritisak. Hipertenzija je vodeći uzrok moždanog udara, stanja koje je u porastu među mlađim ljudima“, navodi CDC.
Stručnjaci smatraju da je povećan rizik od moždanog udara u ovoj starosnoj grupi direktan rezultat rastuće stope gojaznosti, visokog krvnog pritiska i dijabetesa tipa 2, stanja koja se mogu sprečiti i lečiti.
Kako navodi CDC, nedavne studije pokazuju da je visok pritisak povezan sa većim rizikom od demencije i gubitka kognitivnih funkcija.
Dokazi ukazuju na to da nekontrolisan visok krvni pritisak tokom srednjeg perioda života (od 44. do 66. godine) stvara veći rizik od demencije kasnije u životu. Nikad nije prerano da počnete da razmišljate o krvnom pritisku i preduzmete adekvatne korake da ne dozvolite da on bude previsok.
Dr Kari-Vinšel dodaje da se prema CDC-u krvni pritisak od 130/80 mm Hg ili viši smatra hipertenzijom. Važno je znati da neki ljudi neće iskusiti nikakve znake upozorenja ili klasične simptome kao što je bol u grudima i otežano disanje dok bolest ne uznapreduje.
„U svojoj praksi, svojim pacijentima govorim da su promene koje se odnose na vid, glavobolja i česta krvarenja iz nosa takođe skriveni znaci visokog krvnog pritiska“, kaže Dr Kari-Vinšel.
Dr Evelin Hang, doktorka urgentne medicine u bolnici „Northwestern Memorial Hospital“ dodaje da „ljudi često neće imati simptome visokog krvnog pritiska. Međutim, neki ljudi će ih imati.
Simptomi mogu da uključuju bol u grudima, probleme sa disanjem i vrtoglavicu. Svaki od ovih simptoma može biti znak ozbiljnih zdravstvenih problema, tako da ako neko ima ove simptome, trebalo bi da što pre kontaktira doktora.
„Uvek preporučujem konsultaciju sa doktorom primarne zdravstvene zaštite kako bi on redovno proveravao krvni pritisak i kako bi pacijent bio praćen na duže staze“, kaže dr Hang.
Prema mišljenju dr Kari-Vinšel „visok krvni pritisak se razvija tokom vremena, a posebno je čest zbog nezdravog načina života, uključujući lošu ishranu, ali i nedostatak vežbanja“.
Dr Hang navodi da se hipertenzija „često razvija tokom vremena i može da bude prouzrokovana nezdravim načinom života ili genetikom“.
„Osobe sa zdravstvenim stanjima kao što su dijabetes i visok holesterol, često su u opasnosti od razvoja visokog krvnog pritiska. Postoje i drugi faktori koji mogu da izazovu visok krvni pritisak, kao što je trudnoća“, dodaje dr Hang.
Izvor: danas.rs
Svi građani Srbije koji žele da pokrenu svoj biznis, i imaju novac sa kojim bi to mogli da urade, prvo treba da se informišu o tome koje su to privredne najisplativije. Prema rečima uspešnih srpskih privrednika, u ovom trenutku nekretnine treba izbegavati, ali postoji jedna opcija koja gotovo sigurno donosi profit – ulaganje u proizvodnju hrane. Ova investicija, iako rizična, perspektivna je i isplativa, ali i za nju je građanima potrebno barem 10.000 evra.
Troje srpskih privrednika – vlasnik Point grupe Zoran Drakulić, Elena Jelenković iz Tikveš grupe i predsednik ITM sistema Toplica Spasojević, saglasni su u jednoj stvari: ulaganje u proizvodnju hrane je odlična investicija.
„Hrana i energija su nešto u šta uvek treba ulagati. Planeta ima osam milijardi ljudi, sve nas je više i ceo taj svet treba prehraniti. Uvek sam bio za to“, istakao je Drakulić.
Jelenković je navela da Srbija ima dobro zemljište koje treba iskoristiti, te da se treba usmeriti ka organskoj hrani, a Spasojević je takođe kao dobru investiciju izdvojio zdravu hranu – biznis za čije je pokretanje, dodao je, dovoljno 10.000 evra.
Ovo je za Nova.rs potvrdio i agroekonomski analitičar Žarko Galetin. Hrana, voda i energija tri su, prema njegovim rečima, najvažnija resursa koja su potrebna svakoj državi. Hrana je i na globalnom nivou prepoznata kao potencijalno nedostajući resurs, pa je njena proizvodnja perspektivan i profitabilan biznis.
„Proizvodnja hrane jeste prilično rizičan teren, budući da zavisi od mnogo faktora poput vremenskih uslova, ali je svakako perspektivna. Hrana nije roba koja je danas potrebna, a sutra ne“, ističe Galetin i dodaje da proizvodnja zdrave hrane dodaje još jednu „notu više“.
„Zdrava hrana, naročito organska pogodna je za izvoz u druge zemlje, budući da se kod nas donekle i dalje smatra luksuzom, a sve više stranih zemalja zaustavlja uvoz GMO hrane. Međutim, i Srbija će se sve više okretati ka zdravoj hrani“, navodi naš sagovornik.
Što se tiče svote novca koja je neophodna za pokretanje jednog takvog biznisa, Galetin navodi da to zavisi od površine na kojoj neko želi nešto da uzgaja, ali da 10.000 evra jeste dovoljno za početak proizvodnje na površini od jednog hektara.
„Ta suma nije dovoljno za sve, ali je za početak dovoljna. Manje od toga, međutim, nikako ne bi bilo dovoljno“, kaže Galetin i naglašava da je povrtarstvo posebno perspektivno, naročito plastenična proizvodnja, te da bi to rešilo i problem sa uvozom nekih kultura koje nema potrebe da uvozimo, poput pasulja.
Porodica Radovanović, o kojoj je Nova.rs ranije pisala, dokaz je da se od poljoprivrede, i to od, između ostalog, plasteničke proizvodnje, može lepo živeti.
Ova porodica, koja živi u selu Brezovica kod Uba, organsko povrće gaji u preko 50 plastenika. Pored toga, ova porodica čuva i krave, bikove i kokoške.
„U plastenicima gajimo kupus, karfiol, tikvice, plavi patlidžan, crveni i pink paradajz, paprike različitih vrsta, dakle babure, ljute zelene, žute šilje, crvenu papriku poznatiju kao ajvarušu, ljutu somborku. Od povrtarstva može lepo da se živi, ali to znači da mora dosta da se uloži u semena, da se odgaji što kvalitetniji rasad, treba sprovesti sve korake od semenke do konačnog proizvoda i sve to što se proizvede, treba da postoji siguran plasman što se tiče prodaje“, rekli su oni tada za naš portal.
Iako su ih 2014. godine zadesile velike poplave, a svi plastenici su bili pod vodom, Radovanovići su uspeli da proizvodnju pokrenu ponovo i stanu na noge.
Kako su kazali, nakon te godine, koja je bila mnogo teška, svaka naredna je bila sve bolja i bolja.
Izvor: nova.rs
Glava radioaktivnog gromobana koja je na graničnom prelazu Bezdan zaplenjena u kolima trojice hrvatskih državljana, a koja su potom zadržana u pritvoru u Somboru, trenutno je obezbeđena od strane JP "Nuklearni objekti Srbije" koji jedini ima ovlašćenje da skladišti radioaktivni otpad u našoj zemlji, potvrđeno je iz ovog preduzeća za Euronews Srbija. U kontaktu sa radioaktivnim gromobranom je, pored trojice saputnika, bilo i devet graničnih službenika koji su pregledani po hitnom postupku. Srećom, za sada sve indikacije pokazuju da nije došlo do radijacione bolesti.
Međutim, do ovog incidenta malo je bilo poznato da su se pre pedesetak godina na teritoriji naše zemlje postavljali uglavnom radioaktivni gromobrani jer se smatralo da pružaju bolju zaštitu. Iako svi gromobrani služe kao sredstvo koje vrši uzemljenje groma, radioaktivni gromobran sadrži radioaktivni izvor, najčešće europijum ili kobalt, objasnio je u razgovoru za "Euronews Srbija" Slavko Dimović, pomoćnik direktora u Institutu za nuklearne nauke "Vinča".
"Radioaktivni izvor jonizuje vazduh iznad gromobrana i time se povećava vodljivost. Kako je jonizovan vazduh sredina u koju će najverovatnije udariti grom, gromobranskom instalacijom, koja inače nije radioaktivna, grom se uzemljuje", objašnjava on.
Dimović kaže da su se radioaktivni gromobrani postavljali uglavnom tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka. Međutim, na osnovu Zakona o zaštiti od jonizajućeg zračenja bivše SFRJ, usvojenog 1991, zabranjena je upotreba radioaktivnih gromobrana.
"Prema tom zakonu, određen je rok do 1996. godine za njihovo uklanjanje, ali zbog rata i drugih okolnosti taj proces još nije završen. Ovi rokovi su kasnije pomerani, ali i dan danas nisu svi uklonjeni", kaže viši naučni saradnik u Institutu "Vinča".
Premda se u medijima može pročitati informacija da postoji nekoliko stotina takvih gromobrana u Srbiji, Dimović kaže da Institut u Vinči nema evidenciju o tome. Prethodno je evidenciju vodio Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost, a pre toga su ovi podaci bili u nadležnosti inspekcije u okviru Sektora za upravljanje životnom sredinom Ministarstva za zaštitu životne sredine.
"Uglavnom su uklonjeni sa stambenih zgrada. Ostali su neuklonjeni na nekim zgradama koje su pripadale pravnim licima. Najveći problem su bile firme u stečaju koje su zatvorene i u kojima nije imao ko da plati njihovo uklanjanje", nastavlja Dimović.
Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost procenjuje da se danas na teritoriji Republike Srbije nalazi oko 570 radioaktivnih gromobrana od čega se preko 80 odsto nalazi na krovovima i parcelama privrednih i poljoprivrednih subjekata dok je ostatak na stambenim zgradama i javnim institucijama. Direktorat je podsetio da je nakon preporuka stručnih međunarodnih tela i organizacija 1981. godine zabranjena ugradnja radioaktivnih gromobrana Zakonom o zaštiti od zračenja i posebnim merama sigurnosti pri korišćenju nuklearne energije.
"U početku su se u radioaktivne gromobrane ugrađivali izvori kobalta-60 (Co-60), da bi ih kasnije, sedamdesetih godina prošlog veka, zamenili izvori europijuma-152,154 (Eu-152/Eu-154). Ovi izvori su se potom ugrađivali u tri različita tipa radioaktivnih gromobrana koji su se sastavljali u tri različite firme u Republici Srbiji", objašnjavaju iz Direktorata.
Na pitanje zašto su se radioaktivni gromobrani postavljali ako predstavljaju opasnost po zdravlje, Dimović odgovara:
"Gromobran nije opasan sve dok je u uspravnom položaju. Rizik nastaje onda kada se ošteti ili padne, jer tada postoji mogućnost emitovanja zračenja"
Kako kaže, radioaktivni gromobran predstavlja najveću pretnju kada je osoba duži vremenski period izložena njegovom direktnom zračenju.
"Neobučena lica nipošto ne smeju sama da pokušavaju deinstalaciju jer može doći do opasnosti po zdravlje ljudi ukoliko se ovaj materijal nepropisno skladišti", apeluje.
Komentarišući incident na graničnom prelazu u Bezdanu, Dimović kaže da su u najvećoj opasnosti bila upravo lica koja su se vozila u automobilu sa gromobranom.
"Međutim, koju dozu zračenja su potencijalno primili - nije mi poznato, s obzirom na to da ne znamo vreme koje su proveli u neposrednoj blizini gromobrana. Što se tiče ostalih lica koja su u to vreme prelazila granični prelaz, za njih ne postoji apsolutno nikakava opasnost", naglašava.
Dimović veruje da trojica osumnjičenih kod kojih je pronađen radioaktivni gromobran verovatno nisu znala šta uopšte nose u kolima.
"Motiv za prenošenje europijumskog izvora mi nije jasan. Prvenstveno mislim da se radi o neznanju. U prethodnom periodu se dešavalo da se nađe radioaktivni gromobran u kamionu ili vagonu za izvoz, ali to je posledica kada zaluta u npr. metalni otpad, više nego iz želje da se on preproda", kaže on i dodaje: "Uglavnom se dešava kada ljudi samoinicijativno uklone gromobran i bace ga u životnu sredinu"
Zbog aktuelnog incidenta nije isključena opcija da će pojedinci pronalaziti radioaktivne gromobrane na zgradama i kućama starije gradnje, zbog čega Dimović apeluje da se pozove Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost koja izdaje nalog ovlašćenoj kući za uklanjanje spornog predmeta. Svakako, preporučuje da se ne prilazi spornom predmetu i ne deinstalira na sopstvenu ruku.
U Direktoratu za radijacionu i nuklearnu sigurnost su, kako kažu, tokom prethodnih godina pokrenuli više inicijativa u cilju uklanjanja svih radioaktivnih gromobrana na teritoriji Republike Srbije.
"Tokom prethodnih decenija, s obzirom na to da je ugradnja radioaktivnih gromobrana zabranjena Zakonom, na inicijativu Direktorata sprovedeno je nekoliko kampanja kako bi se uklonili radioaktivni gromobrani sa stambenih zgrada i nekih javnih ustanova. Opsežne akcije su sprovedene u nekoliko većih gradova kada su radioaktivni gromobrani demontirani sa stambenih zgrada i nekih javnih ustanova. Ove kampanje su organizovale jedinice lokalne samouprave, ali u nekim slučajevima nisu bili pokriveni svi delovi grada tako da su uklonjeni samo oni radioaktivni gromobrani koji su do tada bili poznati organima lokalne samouprave", piše u saopštenju Direktorata.
Redovni profesor i direktor Instituta za medicinu rada u Beogradu Aleksandar Milovanović, potvrdio je ranije danas u razgovoru za Euronews Srbija da je devet službenika sa graničnog prelaza Bezdan pregledano u ovoj instituciji odmah po akcidentu.
"Uzeti su im specifični markeri - mikronukleasi i aberacije. Rezultate ćemo dobiti u ponedeljak, utorak. Ostali parametri biohumoralnog statusa krvi i objektivni nalaz jeste da su bez tegoba i pod kontrolom", rekao je prof. Milovanović.
On dodaje da carinici i policajci za sada nemaju simptome gađenja i povraćanja koji bi mogli da sugerišu radijacionu bolest.
Milovanović ističe da je Institut uputio predlog da se iz pritvora u Somboru dovedu i trojica hrvatskih državljana koji su prenosili radioaktivni gromobran kako bi i oni bili pregledani na vreme.
Inače, trojici hrvatskih državljana, L.M. (1974), D.T. (1987) i A.T. (1983) određeno je zadržavanje u policiji, a terete se za krivično delo unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija iz člana 266 stav 5 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika, navodi se u saopštenju Osnovnog javnog tužilaštva u Somboru.
Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije saopštio je da je na osnovu informacija carinske službe o povišenoj radioaktivnosti u vozilu na graničnom prelazu Bezdan njihova inspekcija izvršila vanredni terenski inspekcijski nadzor na lokaciji i utvrdila da se radi o izvoru zračenja iz radioaktivnog gromobrana koji je zatim stavljen pod kontrolu, a merenjima ustanovljeno da ne postoji dodatna kontaminacija vozila i lokacije.
"Inspekcija je u nedelju 5. marta izvršila vanredni terenski inspekcijski nadzor na lokaciji i utvrdila da se radi o izvoru zračenja iz radioaktivnog gromobrana. U skladu sa Zakonom propisanim ovlašćenjima inspekcija je angažovala ovlašćeno pravno lice Instituta za nuklernu nauku (INN) Vinča, koje je isti dan pronađeni izvor stavila pod kontrolu i predala na dalje skladištenje u centralno skladište u JP NOS", navodi se u saopštenju.
Oni upozoravaju da rukovanje radioaktivnim gromobranima od strane neovlašćenih lica predstavlja opasnost za te osobe, a nepropisno čuvanje demontiranih radioaktivnih gromobrana takođe predstavlja veliku pretnju po životnu sredinu i zdravlje građana.
Izvor: euronews.rs
Iz Udruženja Pokret gorana Sombor javljaju da će u Somboru u subotu, 11. marta biti organizovana promocija istraživanja Mreže „Pošumimo Vojvodinu“ o stanju šuma u Autonomnoj pokrajini Vojvodini i ujedno sakupljanje potpisa za peticiju za promenu zakona čime bi se omogućilo uspešnije pošumljavanje Vojvodine
Ista aktivnost je planirana u velikom broju mesta u pokrajini.
Promocija je zakazana od 11 do 13 časova na glavnoj ulici, Kralja Petra Prvog (kod Krsta/Lazine klupe).
Peticiju možete potpisati na sajtu POkreta gorana na pokretgoranasombor.org.rs
Gradsko veće grada Sombora održalo je danas, 144. sednicu, sa 21 tačkom na dnevnom redu.
Između ostalog, Gradsko veće prihvatilo je predloge odluka o osnivanju ustanova kulture Galerija „Milan Konjović“, Kulturni centar „Laza Kostić“, Narodno pozorište Sombor i Gradski muzej Sombor. Nove odluke o osnivanju ovih ustanova donose se radi usklađivanja sa zakonima. O ovim odlukama odlučivaće odbornici na sednici Skupštine grada.
Takođe na nekoj od narednih sednica Skupštine naći će se i predlog za prestanak mandata vršioca dužnosti direktora i imenovanje direktora Javnog komunalnog preduzeća „Regionalni centar za upravlјanje otpadom Rančevo“.
Na današnjoj sednici Gradsko veće prihvatilo je ponudu Javnog komunalnog preduzeća „Zelenilo“ za nabavku i isporuku konzolnih kandelabera za ulicu Kralјa Petra I u Somboru. Postavka dodatnih kandelabera izabrani je projekat participativnog budžetiranja u 2023. godini za Mesnu zajednicu „Venac“.
Trojica hrvatskih državljana uhapšena su nakon što je kod njih na graničnom prelazu Bezdan kod Sombora pronađen radioaktivni gromobran, potvrđeno je u utorak za Radio Slobodna Evropa (RSE) u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije.
Devet policajaca je bilo hospitalizovano na Institutu za medicinu rada, a prve pretrage nisu pokazale da imaju posledice zračenja, rekli su za Radio-televiziju Srbije u ovoj instituciji.
Kako su naveli u MUP-u, na prelazu Bezdan na izlazu iz Srbije uhapšeni su L.M (1974), D.T (1987) i A.T. (1983) koji su 4. marta u automobilu marke "audi" nosili sporni gromobran.
Oni se sumnjiče da su izvršili krivično delo Unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija.
Krivični zakonik Srbije za ovo krivično delo predviđa zatvorsku kaznu od šest meseci do pet godina, kao i novčanu kaznu.
U Osnovnom javnom tužilaštvu u Somboru su za RSE rekli da je 4. marta uveče na graničnom prelazu Bezdan uređaj za detekciju radijacije očitao radioaktivnu vrednost, nakon čega je policija pregledala vozilo nemačkih registraskih oznaka.
"Tom prilikom pronađen je predmet za koji postoji sumnja da je izvor radijacije. Predmet je obezbeđen od strane ovlašćenih lica Direktorata za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije, te izuzet od strane stručnih lica Instituta za nuklearne nauke 'Vinča'", navodi se u odgovoru tužilaštva.
Tri državljana Hrvatske kod kojih je pronađen predmet su po nalogu postupajućeg tužioca Osnovnog javnog tužilaštva u Somboru zadržana u pritvoru.
"U odnosu na još jedno lice naloženo je podnošenje krivične prijave za istovrsno krivično delo u redovnom postupku. Sledi dalje preduzimanje istražnih radnji povodom krivičnopravnog događaja", navodi se u pisanom odgovoru Osnovnog javnog tužilaštva za RSE.
Direktor Instituta za medicinu rada Aleksandar Milovanović rekao je u utorak za RTS da je devet policajaca koji su na graničnom prelazu Bezdan otkrili automobil koji je prevozio gromobran iz Sombora prebačeno u taj Institut gde su im urađeni pregledi i analize, kao i da nema znakova da kod njih ima posledica zračenja.
Milovanović je rekao da se policajci osećaju dobro i da su posle pregleda pušteni kući.
Precizirao je da su urađene specijalne analize mikronukleusa i hromozomske aberacije i da će se na osnovu njih tačno znati da li je došlo do eventualnih poremećaja.
Milovanović je rekao da je predložio da se trojica uhapšenih stranih državljana takođe podrvrgnu adekvatnim pregledima.
Uprava carina je saopštila da su radioaktivna glava gromobrana i uređaj za merenje sastava metala pronađeni u prostoru za rezervni točak.
"Prilikom izlazne kontrole automobila nemačkih registarskih oznaka oglasio se alarm detektora radioaktivnosti, zbog čega je hitno sprovedena detaljna kontrola, uz sve neophodne mere bezbednosti i zaštite", navodi se u saopštenju.
Kako kažu u Upravi carina, svi službenici koji su toga dana radili na prelazu Bezdan odmah su upućeni na lekarski pregled, bez obzira što nisu pokazivali nikakve simptome izloženosti radijaciji.
Iz Javnog preduzeća "Nuklearni objekti Srbije" su za RSE rekli da je izvor jonizujućeg zračenja, koji je otkriven u ilegalnom prometu, 6. marta predat tom preduzeću na skladištenje.
"Smešten je na siguran i bezbedan način i više ne predstavlja opasnost po zdravlje stanovništva za životnu sredinu", navodi se u odgovoru.
Kako je za RSE rečeno u Direktoratu za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije, dodatnim merenjima ustanovljeno je da, nakon uklanjanja radioaktivnog izvora, ne postoji dodatna kontaminacija vozila koje je prevozilo gromobran i lokacije na kojoj je pronađen.
U Ambasadi Republike Hrvatske su na upit RSE o o ovom slučaju kratko odgovorili da za sada nemaju "nikakvih službenih informacija od strane nadležnih tijela Republike Srbije vezano za uhićenje trojice hrvatskih državljana".
Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman je u utorak na konferenicji za medije u Zagrebu rekao da čeka više informacija o ovom slučaju.
"Čim budemo imali nešto više saznanja, komuniciraćemo sa medijima. Ne znamo za sada ništa, želimo imati konsolidirano stajalište o tome", rekao je Radman.
Kako je Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije pisao, radioaktivni gromobrani postavljani su tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka širom Jugoslavije, kao najefikasnija zaštita od groma.
Osnovni razlog što gromobrani nisu uklonjeni u zakonskom roku je finansijske prirode
Zvanično su prestali da se ugrađuju 1981. godine, nakon preporuka međunarodnih tela i organizacija.
U Direktoratu za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije kažu za RSE da se oko 570 radioaktivnih gromobrana danas nalazi na teritoriji Srbije.
Od toga se, dodaju u Direktoratu, više od 80 posto nalazi na krovovima i parcelama privrednih i poljoprivrednih subjekata dok je ostatak na stambenim zgradama i javnim institucijama.
"Poseban problem predstavlja i to što je većina radioaktivnih gromobrana na privrednim i poljoprivrednim objektima i lokacijama u vlasništvu pravnih lica koja su u stečaju ili su prestala sa radom", kažu u Direktoratu.
Dodaju da je ova institucija tokom prethodnih godina pokrenula više inicijativa za uklanjanja svih radioaktivnih gromobrana na teritoriji Srbije.
Zakon o radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbednosti propisuje da su vlasnici katastarskih parcela i objekata na kojima se nalaze radioaktivni gromobrani dužni da ih uklone.
Troškove uklanjanja ovakvih gromobrana snose vlasnici katastarskih parcela i objekata.
Sredstva za uklanjanje radioaktivnih gromobrana sa katastarskih parcela i objekata čiji vlasnik nije poznat ili je prestao da postoji izdvajaju se iz budžeta lokalnih samouprava na čijim teritorijama se nalaze takvi radioaktivni gromobrani.
Izvor: slobodnaevropa.org
Stravičan požar u Novom Pazaru odneo je živote četvoro dece, pa je u ovom gradu iz tog razloga proglašen Dan žalosti.
Novom Pazaru je u goste dolazio Radnički iz Kragujevca, a pobeda Pazaraca od 1:0 ostala je u drugom planu. Minut ćutanja pre početka utakmice bio je jako potresan. Gledaoci na stadionu su u čast dece sa tribina bacili pregršt plišanih igračaka.
Na tribinama je bilo oko 4.000 navijača, a oni su ovim gestom učinili situaciju topolom, ali i dosta teškom. Osim toga, ove igračke su predstavljale i solidarisanje sa poginulim narodom u Turskoj i Siriji gde je od posledica zamljotresa život izgubilo oko 60.000 ljudi.
- Sve prikupljene igračke biće donirane deci iz razorenih područja, a ulaz za ovu utakmicu danas se nije naplaćivao, rečeno je agenciji "RINA".
Izvor: blic.rs
Bilo to iznenadno nasledstvo ili sposobnost da se prepozna profitabilan projekat, ovim znakovima suđeno je da imaju dosta novca.
Bik je znak zdravlja i blagostanja, i shodno tome, ljudi rođeni u ovom znaku imaju priličnu sreću sa novcem. Mnogi Bikovi u stvari vole borbu za egzistenciju, isto koliko su i vredni radnici. Uporedo sa urođenom tendencijom ka produktivnosti, Bikovi gotovo po pravilu nasleđuju novac, ili uživaju razne druge povlastice, poklone ili velike sume novca koje tokom života dobijaju kako od rodbine tako i od prijatelja. Tačnije, izgleda da ljudi rođeni u znaku Bika dobijaju materijalnu ili finansijsku pomoć kad god im je potrebna. Bikovi, ili oni koji imaju mnogo drugih planeta u Biku, gotovo po pravilu uspevaju da u toku svog životnog i radnog veka nagomilaju velike sume novca ili imovine.
Oni Bikovi koji su rođeni sa skromnijim životnim, porodičnim i socijalnim preduslovima, bez velikih šansi za nasledstvo ili za materijalnu pomoć rodbine, uvek uspevaju da se sami izbore za sigurnost i veliko poštovanje kako sebe tako i svoje familije.
Strelac je, naročito ako se i njegov vladalac Jupiter nalazi u istom znaku, idealan srećković za pare i dobitke uopšte. Strelac daje najekspanzivnije novčane vibracije u Zodijaku, i mnogi multimilioneri i internacionalni bankari uglavnom imaju, ako ne Sunce, onda jednu od važnih planeta dobro aspektovanu u Strelcu. Za one Strelčeve koji ne postanu suviše bogati, ogromna je šansa za veliki životni komfor-koja obično dolazi od neke produktivne profesije kojom se bave. U bilo kom slučaju, Strelčevi imaju jedan priličan nivo luksuza i sigurnosti u životu, piše cicimici.com.
Jarac je znak uspeha, ali takođe i znak biznisa. U tom slučaju je lako zaključiti zašto su osobe rođene u ovom znaku, bez obzira na to da li im je Sunce ili Mesec u Jarcu, obično veoma uspešne u materijalnim stvarima života. Muškarac Jarac, ali i žena Jarac, znaju odlično kako da stvore novac. Oni ne moraju da budu ni briljantni, ni naročito kreativni, niti neobični na bilo koji način, ali oni sebe umeju i te kako da disciplinuju, da budu odgovorni i istrajni u svojim ambicijama.
Izvor: blic.rs
Telo starice B. M. (83) pronađeno je danas u Apatinu, a sumnja se da je ubijena, saznaju mediji
Starica je zatečena sa posekotinom na vratu u svojoj kući, pa je Više javno tužilaštvo u Somboru naredilo obudkciju.
Kako se saznaje, istraga je pokazala da je nesrećna žena usmrćena rano jutros, a na njenim rukama bile su povrede koje ukazuju da se borila sa ubicom.
Pretpostavlja se da se zločin odigrao u prepodnevnim časovima. Komšije su u šoku i strahuju jer se ubica i dalje nalazi na slobodi.
- Dan je bio relativno topao, izlazila sam u dvorište, ali ništa nisam ni čula ni videla. Svi smo u šoku da se ovako nešto može dogodili u ovom malom gradu, ali i u strahu jer se počinilac još uvek šeta slobodno. Nadam se da će biti brzo otkriven i smešten na dugogodišnju robiju zbog ovog strašnog zločina - kaže jedna od komšinica nesrećne bake za medije.
Prema njenima rečima, B.M. je bila krhka starica - oko 150 centimatara visoka, teška oko 40 kilograma, bistra i poluslepa.
- Strašno je i pomisliti kakvu je smrt imala. Imala je vrlo težak život, posebno poslednju deceniju, u kojoj je izgubila najrođenije, sina, supruga i snaju. Ostala joj je samo unuka. Do tada je bila vesela žena, volela život, šalu, puno je čitala i bila je vrlo inteligentna starica. Zar su morali ovako svirepo da je ubiju? Izuzetno mi je žao i nje, ali i njene unuke koja je sada ostala sama na svetu - kroz jecaje priča bliska bakina rođaka.
Izvor: alo.rs
Toni Viler, suosnivač Lonely Planeta, najpoznatijeg izdavača turističkih vodiča na svetu, jasno je stavio do znanja koje...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.