Carinarnica Sombor organizovaće 10. februara od 9 do 14 časova onlajn prodaju trajno oduzete robe.
Svi zainteresovani za učešće u licitaciji mogu da se prijave na sajtu Uprave carina. U ponudi su garderoba, obuća, tehnička roba, zlatan nakit, ručni časovnici, goveđa koža za šivenje, sprave za fitnes...
Razgledanje robe zakazano je za petak, 3. februar u terminu od 12 do 13:30 časova, u Carinarnici Sombor, Industrijska zona bb.
Krajnji rok za uplatu kaucije za učešće na licitaciji je 6. februar do ponoći.
Opšti uslovi učešća i korisničko uputstvo dostupni su kako u samoj aplikaciji, tako i na sajtu Uprave carina u rubrici "Objašnjenja".
FOND Gradske biblioteke "Karlo Bjelicki" u Somboru od 360.000 knjiga i publikacija na srpskom, mađarskom, nemačkom, engleskom i francuskom jeziku obogaćen je sa više 700 knjiga na mađarskom jeziku i deset laptopova. Donacija vredna oko milion dinara vredna stigla je iz Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine.
- Plan je da ove knjige ne ostanu samo u Somboru, nego da budu raspoređene po manjim mestima u kojima žive Mađari. Nacionalnim manjinama je važno da imaju pristup ovim knjigama a biblioteci je važno da ponudi nešto novo čitaocima - ističe Arpad Fremond, predsednik Mađarskog nacionalnog saveta.
Biblioteci "Karlo Bjelicki" donacija je izuzetno značajna.
- Obzirom da smo mi, kada je nabavka knjiga u pitanju, prilično ograničeni finansijskim sredstvima, nekada ne uspemo da nabavimo dovoljno knjiga na jezicima nacionalnih manjina i ovo nam je veoma značajna donacija. Sve ove knjige će biti obrađene i nakon toga će se raspodeliti na posebna odeljenja ovde u gradu i na selima - dodaje Nataša Turkić, direktorka Gradske biblioteke "Karlo Bjelicki".
Izvor: novosti.rs
Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović i ministar turizma i omladine Husein Memić održali su danas sastanak sa predstavnicima lokalnih samouprava Novog Sada, Apatina, Sombora, Bača, Bačke Palanke, Beočina, Inđije, Bele Crkve i Kovina sa idejom da se što bolje iskoriste turistički potencijali gradova koji imaju izlaz na reku.
Predsednica opštine Apatin Dubravka Korać je kao prioritet istakla izgradnju vizitorskog centra na prostoru nekadašnje „Harčaš“ čarde, kao i proširenje apatinske „Marine“ za novih 50 vezova.
Sportski savez grada Sombora organizovao je Izbor za najboljeg sportistu grada Sombora za proteklu 2022.godinu. Svečana manifestacija je održana u Somborskom narodnom pozorištu.
Na osnovu Pravilnika o izboru sportiste grada Sombora, UO Sportskog saveza grada Sombora na predlog Komisije za izbor sportiste godine za 2022. godinu jednoglasno doneo odluku po kojoj je utvrdio i dodelio Godišnja priznanja najuspešnijim sportistima, ekipama i trenerima, te posebna godišnja priznanja.
U pionirskoj kategoriji (olimpijski sportovi) klubovi su poslali kandidature za pet pionirki i šest pionira. U ženskoj konkurenciji nagrađeni su Anja Loknar (Kajak klub Dunav – Bezdan), Manuela Sekulić (AK Maraton) i Aleksandra Stanić (BK Lotus Tim), dok su ua najbolje pionire proglašeni: Luka Zelić (RK Soko), Filip Ćurčić (PK Sombor) i Srđan Todorović (RK Radnički). U neolimpijskoj konkurenciji nagrađeni su Anđela Stanić (SK Figura) i Vedran Jurić (KK Somborac). Najuspešniji pionir u ekipnim sportovima je Veljko Pavlović iz Rukometnog kluba Sombor. Što se kadeta tiče, priznanja su poneli: Žofi Horvat (KK Dunav Bezdan) i Marija Lukić (BK Sombor) u ženskoj, te Mihajlo Dadić (KK Dunav Bezdan), Veljko Ristić (BK Sombor) i Nikola Bogatinovski (BK Sombor) – olimpijski sportovi, odnosno Sofija Pezelj (SF Figura) i Đorđe Hristov (KK Somborac) – neolimpijski sportovi. Najuspešniji kadet iz ekipnih sportova je Stefan Mišković iz Košarkaškog kluba Džoker.
Za najbolje juniorke proglašene su: Dragana Jovanović (BK Sombor), Eleonora Nađ (KK Dunav Bezdan) i Tina Pelajić (KDT Radnički). Najbolji junior (olimpijski sportovi) je Mihajlo Stolić (BK Lotus Tim), drugoplasirani je Aleksandar Berarov (RK Soko), dok su treće mesto, usled identičnog rezultata/bodovanja podelili Vladimir Beriša i Severdžan Gaši (obojica iz Bokserskog kluba Sombor). U neolimpijskoj konkurenciji najbolji su Jana Knežević i Vojin Vitković iz Džudo i samba kluba Bačka. Na najuspešniji rekreativce grada Sombora proglašeni su Tijana Kabić i Arpad Šarkezi iz Atletsko – rekreativnog kluba Somaraton, koji je ujedno dobio priznanje za najuspešniji klub u ovoj kategoriji.
Specijalnim priznanjima nagrađeni su sportisti sa invaliditetom, Katarina Galamboš i Vinko Lemić iz Sportskog udruženja za inkluzivni džudo “Sensei – In” Sombor. Komisija je dodelila još dva specijalna priznanja i to za unapređenje, veliki doprinos i razvoj sporta u Somboru, pre svega u oblasti boksa i fudbala, a nagrade su otišle u ruke Dušana Pašića (boks) odnosno trenera Fudbalskog kluba Kordun, Dušana Kozline pod čijim stručnim nadzorom je stasalo i naučilo prve fudbalske korake veliki broj dece iz Kljajićeva.
Treneri godine u olimpijskim/neolimpijskim sportovima su Stojan Knežević (BK Sombor) i Mirko Čukvas (KK Vihor).
Nagrada za vrhunski rezultat van Sombora očekivano je otišla u ruke dvostrukog uzastopnog MVP-a NBA lige i košarkaša Denver Nagetsa Nikole Jokića, a specijalno priznanje dobio je i KK Džoker, kao najperspektivniji somborski sportski kolektiv u protekloj godini.
U obrazloženju se navodi, da je Šargić, fudbaler i fudbalski trener, rođen u Somboru, 15. novembra 1950. godine. Ponikao je u Fudbalskom klubu Radnički kao pionir, davne 1963. godine. Prošao sve selekcije do seniora, a onda kao jedan od retkih dobio priliku da zaigra za prvi tim. Igrao je sjajno, vezni igrač koji je često postizao golove. Nažalost jedna naizgled bezopasna povreda kolena u prijateljskoj utakmici protiv Osijeka značila je kraj fudbalske karijere u 25. godini. Na svu sreću ljubitelja fudbala uprava kluba ga je postavila za rukovodioca fudbalske škole i taj zadatak je vrlo uspešno obavljao narednih 13 godina. Za to vreme stvorio je više od 20 sjajnih fudbalera, među kojima su: Zoltan Sabo, Radoslav Samardžić, Robert Savić, Goran Kartalija, Dragan Trkulja, Predrag Matijević… Od 1989.godine prelazi da radi na Island, ostrvska zemlja veća od Srbije a sa 350.000 stanovnika koji posebno vole fudbal i rukomet. Radio je u Keflaviku gde je u istoimenom klubu brinuo o svim mlađim kategorijama. Sa svim selekcijama je pobeđivao i bio prvak Islanda. U toku 11 godina uspeo je da stvori 4 seniorska reprezentativca i 12 igrača za selekciju do 21 godine. Njegov igrač Gunarson je igrao u Liverpulu, a Stenarson je postao najbolji strelac Islanda svih vremena. Od 1997. do 2000. godine je bio selektor mlađih selekcija Malte, a po povratku u Sombor, Fudbalski Savez Srbije postavio ga je na mesto koordinatora za bazični fudbal. Njegovo znanje i iskustvo koristila je i UEFA pozivajući ga da to prezentuje na seminarima širom Evrope.
Što se školskog sporta tiče u konkurenciji Osnovnih škola nagrađeni su: Vanja Milošević (atletika) i Stefan Marjanović (košarka), Sonja Krajina (nastavnik), svi iz OŠ Nikola Vukićević, koja je inače i najuspešnija škola. Najuspešnija omladinka/omladinac su Maša Buišić (atletika) i Nemanja Bukalov (plivanje), Marija Lukić (nastavnik), svi iz Srednje ekonomske škole, koja je ujedno i najbolja u konkurenciji srednjih škola. U ženskoj seniorskoj konkurenciji (olimpijski sportovi) Komisija je prihvatila samo jednu kandidaturu, a priznanje je otišlo u ruke Dženifer Bošnjak (KK Dunav Bezdan). Najbolji senior je prošlogodišnji dobitnik Omer Ametović, dok su iza njega ostali Ervin Holpert (Kajak klub Sombor) odnosno Stefan Liščević (RK Radnički). Valentina Ostrogonac (KK Ravangrad) i Predrag Milić (AMSK 025) najbolji su seniori u neolimpijskim sportovima. Najuspešnija seniorka u kategoriji ekipnih sportova je Jelena Kukulj iz Odbojkaškog kluba Volejstars.
Odlukom Komisije u olimpijskim sportovima za najuspešnije kolektiv u 2022. godini proglašen je Bokserski Klub Sombor, dok je u neolimpijskim sportovima jednoglasno izabrana ekipa Kuglaškog kluba Vihor. Najviše sportsko priznanje Nagrada Grand – Prix za 2022. godinu za postignute vrhunske sportske rezultate na međunarodnoj i domaćoj sportskoj sceni podigla je Dragana Jovanović iz Bokserskog kluba Sombor. Sinoćnoj ceremoniji dodele sportskih priznanja prisustvovali su predstavnici Sportskog saveza Srbije, Sportskog saveza Vojvodine, Saveza za školski sport Vojvodine, Pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu, Antonija Nađ Kosanović, članica Gradskog veća grada Sombora zadužena za sport, te mnogobrojni gosti, roditelji, sportisti i sportski radnici.
Izvor: sportsombor.org
Oglas prenosimo u celosti:
Raspisuje se:
O G L A S
I
Za prijem u radni odnos na ODREĐENO vreme sa punim radnim vremenom JEDNOG (1) DOKTORA MEDICINE za obavlјanje poslova:
II
Za prijem u radni odnos na ODREĐENO vreme sa punim radnim vremenom JEDNOG (1) DIPLOMIRANOG PSIHOLOGA ili MASTER PSIHOLOGA za obavlјanje poslova:
III
Za prijem u radni odnos na ODREĐENO vreme sa punim radnim vremenom PETNAESTORO (15) MEDICINSKIH SESTARA-TEHNIČARA za obavlјanje poslova:
IV
Za prijem u radni odnos na ODREĐENO vreme sa punim radnim vremenom DVOJE (2) TEHNIČKIH RADNIKA SA SREDNјOM STRUČNOM SPREMOM za obavlјanje poslova:
V
Za prijem u radni odnos na ODREĐENO vreme sa punim radnim vremenom DVOJE (2) NEMEDICINSKIH TEHNIČKIH ODNOSNO POMOĆNIH RADNIKA SA NIŽOM STRUČNOM SPREMOM za obavlјanje poslova:
* * * * * * * * * * * * * * * *
Pored opštih uslova predviđenih zakonom kandidat prilikom prijavlјivanja na oglas za obavlјanje poslova pod tačkom I.1. treba da ispunjava i sledeće uslove:
Potrebna dodatna znanja/ ispiti/ radno iskustvo za obavlјanje poslova pod tačkom I.1.:
Potreban stepen stručne spreme za obavlјanje poslova pod tačkom I.1.: VII/1
Posebni uslovi za rad na poslovima pod tačkom I.1.:
Pored opštih uslova predviđenih zakonom kandidat prilikom prijavlјivanja na oglas za obavlјanje poslova pod tačkom II.1. treba da ispunjava i sledeće uslove:
Potrebna dodatna znanja/ ispiti/ radno iskustvo za rad na poslovima pod tačkom II.1.:
Posebni uslovi za rad na poslovima pod tačkom II.1.:
Potreban stepen stručne spreme za obavlјanje poslova pod tačkom II.1.: VII/1
Pored opštih uslova predviđenih zakonom kandidat prilikom prijavlјivanja na oglas za obavlјanje poslova pod tačkama III.1.-III.13. treba da ispunjava i sledeće uslove:
Potrebna dodatna znanja/ ispiti/ radno iskustvo za obavlјanje poslova pod tačkama III.1.-III.13.:
Potreban stepen stručne spreme za obavlјanje poslova pod tačkama III.1.-III.13.: IV
Posebni uslovi za rad na poslovima pod tačkama III.1.-III.4., III.6.–III.9. i III.11.-III.13.:
Posebni uslovi za rad na poslovima pod tačkom III.6.:
Pored opštih uslova predviđenih zakonom kandidat prilikom prijavlјivanja na oglas za obavlјanje poslova pod tačkom IV.1. treba da ispunjava i sledeće uslove:
Potreban stepen stručne spreme za obavlјanje poslova pod tačkom IV.1.: III
Pored opštih uslova predviđenih zakonom kandidat prilikom prijavlјivanja na oglas za obavlјanje poslova pod tačkom IV.2. treba da ispunjava i sledeće uslove:
Potreban stepen stručne spreme za obavlјanje poslova pod tačkom IV.2.: III
Posebni uslovi za rad na poslovima pod tačkom IV.2.:
Pored opštih uslova predviđenih zakonom kandidat prilikom prijavlјivanja na oglas za obavlјanje poslova pod tačkama V.1.–V.2. treba da ispunjava i sledeće uslove:
Potreban stepen stručne spreme za obavlјanje poslova pod tačkama V.1.-V.2.: I
Posebni uslovi za rad na poslovima pod tačkama V.1.-V.2.:
* * * * * * * * * * * * * * * *
Prilikom prijavlјivanja na oglas za obavlјanje poslova pod tačkom I.1. potrebno je dostaviti:
Prilikom prijavlјivanja na oglas za obavlјanje poslova pod tačkom II.1. potrebno je dostaviti:
Prilikom prijavlјivanja na oglas za obavlјanje poslova pod tačkama III.1.-III.13. potrebno je dostaviti:
Prilikom prijavlјivanja na oglas za obavlјanje poslova pod tačkom IV.1. potrebno je dostaviti:
Prilikom prijavlјivanja na oglas za obavlјanje poslova pod tačkom IV.2. potrebno je dostaviti:
Prilikom prijavlјivanja na oglas za obavlјanje poslova pod tačkama V.1.-V.2. potrebno je dostaviti:
Kandidati koji su se javili na oglas mogu biti pozvani na razgovor radi pružanja dodatnih podataka koji mogu biti važni za odluku o prijemu (prethodno iskustvo u radu, prosečna ocena u toku školovanja, dodatno obrazovanje ili osposoblјenost, dužina trajanja školovanja, itd.).
Odluka o izboru kandidata biće objavlјena na internet prezentaciji Opšte bolnice „Dr Radivoj Simonović“ Sombor, www.bolnicasombor.org.rs u roku od od 30 dana od dana zaklјučenja oglasa.
Odabrani kandidati su dužni da pre zasnivanja radnog odnosa dostave lekarsko uverenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavlјanje poslova na koje su izabrani, a kandidati izabrani za obavlјanje poslova navedenih pod tačkama I.1., II.1., III.1.-III.13., IV.2., kao i pod tačkama V.1.–V.2. i overenu fotokopiju dokumenta iz kojeg se vidi da je kandidat započeo imunizaciju protiv virusa Hepatitisa B odnosno Morbila, ukoliko do sada nije vakcinisan protiv ovih zaraznih bolesti ili ukoliko su rezultati izvršenih analiza na prisustvo antitela negativni (proces imunizacije izabranih kandidata biće podržan od strane Opšte bolnice, u vezi čega će kandidati biti kontaktirani po objavlјivanju odluke o izboru kandidata). Ukoliko izabrani kandidat u ostavlјenom roku ne dostavi ili ne može da dostavi uverenje o zdravstvenoj sposobnosti i overenu fotokopiju dokumenta iz kojeg se vidi da je kandidat započeo imunizaciju protiv virusa Hepatitisa B odnosno Morbila, ukoliko do sada nije vakcinisan protiv ovih zaraznih bolesti ili ukoliko su rezultati izvršenih analiza na prisustvo antitela negativni, isti će biti odbijen, a vršilac dužnosti direktora Opšte bolnice će pod istim uslovima odabrati drugog kandidata koji se prijavio i ispunjava uslove po Oglasu.
Odabranim kandidatima koji budu primlјeni u radni odnos za obavlјanje poslova opisanih pod tačkama III.2.-III.4., III.6.-III.7., III.13., IV.2. i V.1. će ugovorom o radu biti određen probni rad koji će trajati do 6 (šest) meseci ili kraće, ukoliko se odsutnim zaposlenima zaklјuči bolovanje tj. privremena sprečenost za rad.
Rok za podnošenje prijava je 8 (osam) dana od dana objavlјivanja oglasa na Oglasnoj tabli Nacionalne službe za zapošlјavanje – Filijala Sombor.
Prijave na oglas sa potrebnom dokumentacijom dostaviti preporučenom pošilјkom ili putem kurirske službe na adresu:
Opšta bolnica „Dr Radivoj Simonović“ Sombor
25000 Sombor,
sa naznakom „za oglas za doktora medicine“, odnosno „za oglas za psihologa“, odnosno „za oglas za medicinsku sestru“, odnosno „za oglas za vodoinstalatera“, odnosno „za oglas za kuvara“, odnosno „za oglas za spremačicu“ ili lično preko Službe protokola u Upravnoj zgradi – soba br.12.
Prijavom na oglas kandidat daje svoju saglasnost za obradu podataka o ličnosti u svrhe izbora za prijem u radni odnos.
Neblagovremene, nedozvolјene, nepotpune i nepotpisane prijave, kao i prijave uz koje nije priložena sva potrebna dokumentacija neće se uzimati u razmatranje.
Po okončanju oglasa predata dokumenta se neće vraćati kandidatima.
Tekst oglasa možete preuzeti u odelјku Radni odnosi. Oglas je aktivan u periodu 03.02.2023. – 10.02.2023.
Vršilac dužnosti direktora Opšte bolnice „Dr Radivoj Simonović“ Sombor
dr Dragan Rastović
Danas 2. februara počinje isplata uvećanih januarskih penzija, što je drugo povećanje od novembra prošle godine. Samim tim prosečna penzija, nakon ovog najnovijeg povećanja koje će penzioneri osetiti u novčanicima u februaru, biće skoro 38.000 dinara, a najveći broj najstarijih, kroz dva povećanja, primiće oko 4.000 dinara više.
Praktično, sutra, penzije će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti. Odmah posle 4. februara počeće isplata na tekuće račune vojnim i poljoprivrednim penzionerima, a 6. februara i isplata korisnicima iz te dve kategorije penzionera koji primanja dobijaju na kućnim adresama ili ih podižu na poštanskim šalterima.
Penzije će poslednji dobiti korisnici iz kategorije zaposlenih, pa će onima koji su se opredelili da penzije primaju preko tekućih računa primanja početi da pristižu 9. februara, a ostalima 10. februara.
Imajući u vidu da rast penzija u dva navrata (novembar 2022. i januar 2023.) najstariji su dobili ukupno povećanje od oko 20 odsto.
Prosečna novembarska penzija, nakon uvećanja od 9 odsto, iznosila je 33.742 dinara, a nakon januarskog, ovogodišnjeg povećanja od 12,1 odsto iznosiće 37.825 dinara. Novo povećanje najstariji, ukupno oko 1,7 miliona penzionera, treba da očekuju u februaru, a kalandar isplata već je objavljen.
Oni sa najmanjim primanjima od oko 10.000 dinara sada će mesečno dobijati 2.020 dinara više, dok će najstariji građani čije su penzije od 10 do 15 hiljada imati uvećaja primanja do 3.000 dinara.
Najbrojnija grupa penzionera (njih oko 260.000 ili 15,8 odsto) koji mesečno dobijaju između 15.000 do 20.000 dinara imaće u novčaniku od 3.000 do 4.000 dinara više.
Poljoprivredni penzioneri kojima je ček u junu prošle godine iznosio 13.274 dinara od januara će taj iznos biti veći za oko 2.680 dinara. Skoro 1.000 penzionera sa najvećim penzijama, koje po važećem zakonu iznose 155.515 dinara, dobiće i najveću povišicu, od 31.414 dinara.
Izvor: blic.rs
- Juče sam otišla do vrtića da odnesem potvrdu za dete i kaže mi vaspitačica da odavno gori virus nije bio među decom. Sve vraćaju kućama mališane sa temperaturom preko 38 stepeni. Kako mi je ispričala, retko se dešavaju tako visoke temperature u obdaništima - ispričala je za „Blic“ Marija V. iz Beograda.
Od pre tri godine, kada je zabeležen prvi slučaj korona virusa u Srbiji, najčešće prvo posumnjamo na kovid kada dete ili odraslu osobu zaboli grlo i dobije temperaturu, međutim, virusi koji trenutno vladaju, uz slične simptome, kod pojedinaca izazivaju i komplikovaniju kliničku sliku. Još uvek nema zvaničnih potvrda o gripu, međutim, čekaonice u ambulantama domova zdravlja su pune, pedijatri i lekari opšte prakse imaju mnogo posla, a koji virus preovladava među decom i odraslima je teško reći.
- Ne znam šta se dešava, ali oko mene su bukvalno svi bolesni. Moja majka, dever, ujak, cela njegova porodica, nekoliko kolega. Od svih njih samo je moj blizak kolega otišao da se testira i pozitivni su na koronu on i njegova žena. Svi ostali imaju neke druge viruse, po pravilu sa visokim temperaturama. Nije mi svejedno jer sam u petom mesecu trudnoće pa pokušavam da izbegnem bilo kakve viruse - kaže Beograđanka Irena P.
Da vlada više virusa i da je povećan broj pacijenata u domovima zdravlja potvrđuju i lekari. Dr Aleksandar Stojanović, direktor Doma zdravlja „Palilula“ Beograd, kaže za „Blic“ da su u glavnom u pitanju respiratorne infekcije, početak gripa i kovid.
- Pacijenti imaju od simpoma bol u grlu, otežano disanje, sekret i desi se da imaju upalu uha. Traje dve do tri nedelje. Uz antibiotsku terapiju ne prolazi baš brzo. Moram reći da to nije ni grip, a nije ni kovid. Imamo početak gripa, nije evidentirano dosta slučajeva, međutim, negde je registrovan, a negde se sumnja da je grip. Treće je da imamo malo povećan broj obolelih od kovida. To su tri stvari koje nisu povezane jedna s drugom – kaže dr Aleksandar Stojanović.
Prema njegovim rečima broj pacijenata je povećan znatno, pogotovo od kada je počelo drugo polugodište u školama.
- Problem je i vreme koje varira i sve više ljudi i dece nam dolazi sa tegobama. Najnezgodnije su respiratorne infekcije koje traju dve do tri nedelje, a ljudi se jave malo kasnije. Problem je što je dugotrajna infekcija, ne prolazi brzo i ambulante su pune – kaže dr Stojanović.
I na Čukarici je puno pacijenata, naročito dece.
- Povećan je broj obolelih. Nismo još dijagnostifikovali grip, ali jeste u pitanju infekcija slična gripu. Ide sa visokom temperaturom, sa kašljanjem i curenjem nosa. S tim što, imamo dosta slučajeva u kojima deca imaju temperaturu dan ili dva. Prati ih temperatura preko 39,5 i onda se odjednom ništa ne događa. Samo bude temperatura bez drugih tegoba. To su viroze i njih sada ima baš dosta – kaže za „Blic“ pedijatar dr Dejan Jonev.
Dr Jonev kaže da je sada najbolje što manje vremena provoditi u kolektivu, ali to je nemoguće, jer deca moraju da idu u vrtić i tamo jedni od drugih dobijaju viroze.
-Preporuka je izbalansirana raznovrsna ishrana radi podrške imunitetu, i javiti se doktoru na vreme, već kod prvih simptoma da se dete prati. Preventiva je uvek izbalansirana ishrana, ali ako to nije moguće izvesti, jer mnogo dece ne jede voće i povrće, ne jedu ni meso, onda može da se pribegne i suplementima – savetuje pedijatar.
Dr Nebojša Bohucki, epidemiolog u subotičkom Zavodu za javno zdravlje, kaže da niko ne može u ovom trenutku da kaže s preciznošću koji virus vlada, jer analiza se „uvek radi na nešto, recimo, na grip ili na koronu, a ako je negativan na ta oboljenja kaže se da ima neki virus“.
- Da, svi kažu ima dosta bolesnih i u pitanju je neki virus. Za kovid možemo reći koliko imamo pozitivnih, a za ostalo ne znamo. Trenutno u Severnobačkom okrugu nemamo dokazano prisustvo virusa gripa. Istina je da imamo oboljenje slično gripu, a to u kliničkom smislu znači da pacijent ima visoku temperaturu, slabost, malaksalost, bolove u mišićima i zglobovima. Samo liči na grip, ali sam virus još nije dokazan – kaže dr Nebojša Bohucki.
Kada je kovid u pitanju, na teritoriji Severnobačkog okruga dnevno ima oko 20 novih pozitivnih, zavisi od dana. To je manje nego što je bilo krajem prošle godine i definitivno je u opadanju na severu zemlje.
- Neki drugi virusi su očigledno prisutni i očekujemo da će se uskoro dokazati i prisustvo virusa gripa i da će biti u porastu. Potencijalni broj virusa je velik, a dijagnostika ne ide do kraja. Ima ih na stotine i radi se ispitivanje samo najznačajnijih. Utvrđujemo kovid i grip, a da li je neki drugi virus u pitanju, i više njih, a očigledno da jeste, to ne istražujemo – kaže dr Nebojša Bohucki.
Velike su gužve i u subotičkoj ambulanti za decu. Dr Josipa Krajninger, pedijatar, kaže, da kruže različite grupe virusa, a poznato je da ih ima više od 300 u dečjoj populaciji.
- Koji je tačno virus u pitanju ne možemo tačno reći, ali svi se manifestuju slično. Praćeni su izuzetno visokim temperaturama koje traju danima, kašljem, sekrecijom iz nosa. Uglavnom su dobrog opšteg stanja, ali decu koja nisu dobrog opšteg stanja treba odmah dovesti kod lekara. Snižavati temperaturu je izuzetno bitno. Deca su često zbog temperature dehidrirana i treba ih hidrirati. Potrebni su C i D vitamin, lagana ishrana i mirovanje. Kombinovati dva antipiretika kako bi se temperature držale pod kontrolom – kaže dr Josipa Krajninger i savetuje roditeljima da kada dete dobije temperaturu sačekaju da se razviju i ostali simptomi i da onda dovedu dete u ambulantu.
- Temperature traju sedam do deset dana. Sve ide po tipu gripe, ali nemamo potvrđeno da je gripa u pitanju. Nije grip, ali je slično oboljenje. Imamo jako velik priliv pacijnata na dnevnom nivou. Radimo maksimalnim kapacitetom i sa maksimalno raspoloživim ljudstvom – kaže pedijatar.
Dr Ljiljana Miljački, pomoćnica direktora subotičkog Doma zdravlja za medicinska pitanja, kaže da se u respiratornu ambulantu, u koju se upućuju pacijenti sa povišenom temperaturom i respiratornim tegobama, dnevno se javi između 60 i 100 pacijenata.
- Manji broj pacijenata dolazi sa dijarejom. Od ukupnog broja broja pacijenata koji se jave dnevno u respiratornu ambulantu antigenski pozitivni na kovid su jedna trećina pacijenata, a svi ostali, dve trećine, su negativni na kovid što znači da se ne radi više samo o kovidu kao virusu koji kruži u našoj populaciji, već su tu i drugi, najrazličitiji, respiratorni i gastronistestavilni virusi. Pošto kod nas nije zabeležen nijedan dokazani slučaj gripa, ne radi se ni o gripu. U pitanju je neka treća, četvrta, peta vrsta virusa – kaže za „Blic“ dr Ljiljana Miljački.
Većina pacijenata ima lakšu kliničku sliku i potrebno je da izostanu sa posla nekoliko dana.
- Ako sumnjamo na upalu pluća prvo se u našoj respiratornoj ambulanti snime pluća i ukoliko postoji bilo kakva sumnja na komlikaciju pacijnet se upućuje u respiratornu ambulantu bolnice. Takvih slučajeva je malo. U toku dana bude jedan ili dva, ponekad nijedan – kaže dr Miljački.
Izvor: blic.rs
Početak ove godine doneo je optimizam na tržištu kriptovaluta. S porastom od skoro 39 odsto ovog meseca, Bitkoin zatvara svoj najbolji mesec od porasta od 40 odsto u oktobru 2021. i najbolji januar od 2013. godine.
Trenutno na nivou od od 22.910 dolara, Bitkoin se prošle nedelje trgovao na najvišem nivou od avgusta prošle godine. Najveća kriptovaluta već deset godina nije svojim vlasnicima priuštila tako potstcajan januar.
„Januar smo započeli eksplozivnom akcijom cena u nedelji decembarskog ispisa CPI-ja“, rekao je za „Jahu Fajnens“ Kristofer Njuhaus, trgovac opcijama s proizvođačem kripto tržišta „GSR“.
Iz Njuhausove perspektive, potražnja na strani kupaca od institucionalnih primaoca — bilo da se radi o trgovcima vođenim makroekonomskim sistemima ili hedge fondovima — vratila se u prve dve nedelje meseca, što je izazvalo početne likvidacije „short sellera“.
Između 10. i 20. januara, kada je bitkoin doživeo svoje najveće pomake naviše, trgovci vođeni špekulacijama vratili su se na tržište, predvodeći bitkoin probivši se iz raspona između 15.700 i 18.000 dolara.
„Bitkoinov rast iznad 20.000 i 22.000 dolara dogodila su se jer su trgovci imali velike količine negativne izloženosti vestima koje naglašavaju kraj trgovanja u SAD“, primetio je „Njuhaus“.
Analitičari kažu da će sledeća faza za bitkoin verovatno biti određena u danima nakon odluke Federalnih rezervi o povećanju mesečne stope.
Povratak kupovine bitkoina izgleda slično onome što se dogodilo od jula do početka avgusta prema Michaelu Safaiju, suosnivaču i partneru kompanije za kripto trgovanje, Dexterity Capital.
„Potrebno je otprilike dva meseca da se kripto tržište stabilizuje nakon velikog šoka, a mi smo na toj točka nakon FTX-a“, rekao je Safai putem e-pošte.
„Nanesena je najveća šteta, ulagači su relativno uvereni da više neće biti velikih šokova, što se odražava u prigušenom prijemu bankrota Genesisa, a sklonost riziku počinje se polako vraćati.“
Poslednjih nekoliko godina, kampus kolumbijskog Instituta za raznovrsno tehničko obrazovanje Monterrei Casanare bio je dom slatkog crnog psa po imenu Crni.
O crmom se brine fakultet, koji mu obezbeđuje hranu, vodu, pažnju i bezbednomesto da prenoći.
Pametni pas je naučio još nešto. Naime, postao je svestan male prodavnice na fakultetu u kojoj učenici a kupuju stvari na pauzama, a ponekad bi i njemu kupili kolačiće koji se tamo prodaju.
Ovde je, očigledno, pas prvi put naučio o trgovini – i odlučio da to i sam isproba.
„Išao bi u prodavnicu i gledao kako deca daju novac i dobijaju nešto u zamenu“, rekla je profesorka Anđela Garsija Bernal za Dodo i dodala:
„Onda se jednog dana spontano pojavio sa listom u ustima, mašući repom i dajući do znanja da želi kolačić“.
Crni je izmislio sopstvenu valutu, koja je, naravno, prihvaćena.
„Dolazi po kolačiće svaki dan“, rekla je za Dodo Gledis Bareto, dugogodišnja radnica u prodavnici. „Uvek plaća listom. To je njegova svakodnevna kupovina.“
Crni to radi već godinama. Osoblje se pobrinulo da on dobija samo poslastice koje su bezbedne za pse, i ograničavaju njegove kupovine na samo par dnevno (da bi sprečili inflaciju i u lisnatoj valuti i u njegovom struku).
Grad Sombor je raspisao javni poziv za izvođenje radova na izgradnji kružnog toka Venac vojvode Petra Bojovića, Stepe Stepanovića i ulice Arsenija Čarnojevića sa parkinzima. Lokacija buduće kružne raskrsnice je u urbanom delu grada u neposrednoj blizni Osnovnog suda i Sportskog centra Soko.
U dokumentaciji se navodi da je procenjena vrednost radova iznosi 51.666.666 dinara bez PDV-a, a predviđeni rok za izgradnju je pet meseci.
- Projektom saobraćajnice je obuhvaćen deo površine predviđen za kružni tok, deo pristupnih saobraćajnica, trotoarske površine, biciklističke staze i kolsko-pešačke površine i kolski prilazi privatnim posedima. Projekat rekonstrukcije raskrsnice ulica V.v. Petra Bojovića, V.v. Stepe Stepanovića i Arsenija Čarnojevića urađen je da bi se ostvarilo efikasnije, racionalnije i bezbednije odvijanje saobraćaja. Projektom rekonstrukcije raskrsnice izvršena je obnova konstruktivne nosivosti i potrebne celovitosti saobraćajnica uz korekciju oblika kolovozne konstrukcije u cilju produženja njene upotrebljivosti. Projektom rekonstrukcije raskrsnice izvršeno je poboljšanje geometrijskih elemenata saobraćajnica imajući u vidu ekonomsku opravdanost takvog rešenja - ističe se u tehničkoj dokumentaciji
Kružna raskrsnica imaće centralno ostrvo radijusa 4 m, a spoljni radijus kružnog toka je 13 m. Kolovoz u kružnom toku imaće širinu 7.5 m što omogućava obeležavanje jedne saobraćajne trake. Sva tri priključna pravca su uvedena u kružni tok u pravcu i usmereni ka centru kružnog toka. Centralni krug je oivičen betonskim ivičnjakom i kamenom kockom – prelazni kolovoz, širine 1.5 m
Na svim prilazima kružnom toku projektovano je razdelno ostrvo za razdvajanje saobraćajnih tokova. Širina svih traka na prilazima kružnom toku je po 4.0 m. Izlazne trake iz kružnog toka takođe imaju širinu po 4.0 m.
Projektno rešenje dakle predstavlja pretvaranje trokrake raskrsnice u kružnu raskrsnicu. Sve trotoarske i biciklističke površine povezane su sa postojećim u jedinstvenu celinu.
Ponude se mogu dostaviti do 27. februara, a detalji se nalaze OVDE.
Izvor: eKapijaToni Viler, suosnivač Lonely Planeta, najpoznatijeg izdavača turističkih vodiča na svetu, jasno je stavio do znanja koje...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.