Godinama su žene tražile skrivena značenja u neodgovorenim porukama, otkazanim sastancima i muškoj tišini. Smišljale su opravdanja, analizirale svaku reč i tražile znakove tamo gde ih možda nikada nije ni bilo. Onda je jedna jednostavna rečenica srušila sve teorije i postala najpoznatiji ljubavni savet modernog doba.
Kada je poznati konsultant i scenarista Greg Berent pre više od dvadeset godina zajedno sa Liz Tučilo napisao knjigu koja će kasnije postati svetski bestseler, verovatno nije ni slutio da će zauvek promeniti način na koji milioni ljudi gledaju na muško-ženske odnose.
Njihova poruka bila je brutalno jednostavna:
„Ako ti se ne javlja, jednostavno mu nije dovoljno stalo.“
Kasnije je upravo ta ideja pretočena u film koji je postao planetarni hit, a jedna jedina rečenica uspela je da sruši čitavu industriju izgovora koje ljudi često grade oko nečije nezainteresovanosti.
Pre toga, mnoga ženska okupljanja ličila su na ozbiljne istražne timove. Dovoljan je bio jedan neodgovoreni poziv ili nekoliko dana tišine da počne potraga za skrivenim značenjima.
„Sigurno je izgubio telefon.“
„Verovatno ima traume iz prošlosti i plaši se bliskosti.“
„Možda mu se nešto strašno dogodilo.“
„Možda namerno ćuti da bi probudio čežnju.“
I tako su nastajale čitave teorije.
Žene su često sklone da emocijama i komunikaciji pristupe mnogo dublje. Jedna poruka bez emotikona, prekratak odgovor ili nekoliko sati ćutanja mogu postati predmet višesatne analize.
Razmatra se svaka reč, svaki znak interpunkcije i svaka promena ponašanja.
Problem nastaje kada se u toj potrazi za skrivenim smislom zaboravi jedna važna stvar – većina ljudi nije toliko komplikovana koliko mislimo.
Upravo na tome Greg Berent gradi svoju teoriju. Muškarci, tvrdi on, uglavnom nisu misteriozna bića koja igraju složene psihološke igre.
Kada su zaista zainteresovani, oni uglavnom pronađu način.
Kada muškarac želi da vidi ženu, on će poslati poruku. Pozvaće je. Organizovaće susret.
Ne zato što mora, već zato što želi.
Zainteresovanost retko ostaje skrivena.
Zbog toga je Berentova poruka postala toliko popularna. Ona oslobađa ljude od beskonačnog analiziranja i vraća ih jednostavnoj istini – dela uglavnom govore više od reči.
To ne znači da ne postoje stidljivi ljudi, komplikovane životne okolnosti ili emotivne blokade. Ali mnogo češće nego što želimo da priznamo, razlog tišine nije misteriozan.
Ljudi pronađu vreme za ono što im je važno.
Možda najveći problem nije nečija nezainteresovanost, već količina energije koju trošimo pokušavajući da je objasnimo.
Umesto da prihvatimo ono što vidimo, često stvaramo priču koju bismo voleli da čujemo.
A upravo tu nastaje razočaranje.
Kada prestanemo da tražimo skrivena značenja u svakom postupku, odnosi postaju jednostavniji, iskreniji i zdraviji.
Možda zato ova rečenica i danas traje:
Ako te neko želi u svom životu, potrudiće se da bude deo njega.
Naravno, nijedna životna situacija nije potpuno crno-bela i ljudi nisu matematičke formule.
Ipak, iskustvo pokazuje da istinska zainteresovanost retko ostaje nevidljiva.
Zato je ponekad najbolje prestati sa analizom i prihvatiti ono što nam nečiji postupci već govore, jer kada nekome zaista značite, uglavnom ne morate da pogađate.
Dok građevinska industrija širom sveta traži načine da smanji emisije ugljenika, jedan materijal koji je decenijama bio više poznat po pravnim kontroverzama nego po arhitekturi polako ulazi u američke domove.
Reč je o konopljinom kreču, poznatom i kao konopljin beton, materijalu napravljenom od industrijske konoplje, kreča i vode. Nakon godina administrativnih prepreka i regulatorne neizvesnosti, ovaj materijal dobio je važno priznanje kada je uvršten u Međunarodni stambeni kodeks za 2024. godinu, čime je otvoren put za njegovu širu upotrebu u stambenoj gradnji.
Iako niko ne očekuje da će konopljin beton uskoro zameniti armirani beton u temeljima zgrada ili čelične konstrukcije nebodera, njegovi zagovornici smatraju da bi mogao da postane važan deo održive gradnje budućnosti.
Njegova uloga nije da nosi težinu objekta, već da ispuni zidove, obezbedi izolaciju i pomogne zgradama da bolje upravljaju toplotom, vlagom i ugljenikom koji ostaje zarobljen u njihovoj strukturi, piše Danas.
Sve do nedavno, korišćenje konopljinog kreča u Sjedinjenim Američkim Državama bilo je komplikovano. Investitori i projektanti morali su da prolaze kroz dodatne procedure kako bi dokazali da materijal zadovoljava bezbednosne standarde.
Novi dodatak građevinskim propisima značajno pojednostavljuje taj proces. Prema smernicama Američkog udruženja za gradnju od konoplje, materijal sada može da se koristi u objektima do dva sprata u područjima sa manjim seizmičkim rizikom, bez posebnih inženjerskih prilagođavanja.
Ipak, konačna odluka ostaje u rukama saveznih država i lokalnih samouprava, pa će njegova primena i dalje zavisiti od mesta do mesta.
Konopljin beton pravi se od unutrašnjeg drvenastog dela stabljike industrijske konoplje, koji se meša sa vezivom na bazi kreča i vodom. Rezultat je lagan i porozan materijal koji se postavlja oko standardne nosive konstrukcije.
Njegova najveća prednost je izuzetna termoizolacija.
Istraživanja pokazuju da je toplotna provodljivost konopljinog betona višestruko manja od one kod klasičnog betona. U praksi to znači da tokom zime manje toplote izlazi iz kuće, dok leti manje spoljne toplote prodire u unutrašnjost.
Za vlasnike kuća to može da znači niže račune za grejanje i hlađenje, ali i stabilniju temperaturu tokom cele godine.
Možda još važniji argument u korist ovog materijala jeste njegov odnos prema klimatskim promenama.
Građevinski sektor danas je jedan od najvećih izvora emisija gasova sa efektom staklene bašte. Prema podacima Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu, zgrade i građevinarstvo odgovorni su za oko 37 odsto globalnih emisija.
Proizvodnja cementa, čelika i aluminijuma posebno je energetski zahtevna.
Konoplja funkcioniše drugačije.
Tokom rasta biljka iz atmosfere apsorbuje ugljen dioksid, a deo tog ugljenika ostaje zarobljen u materijalu čak i nakon što postane deo zida. Zbog toga pojedini stručnjaci konopljin beton smatraju potencijalno ugljenično negativnim građevinskim materijalom.
Međutim, istraživači upozoravaju da konačni rezultat zavisi od sastava mešavine, načina proizvodnje i transporta materijala. Drugim rečima, sama činjenica da je nešto napravljeno od biljke ne garantuje automatski mali ugljenični otisak.
Posebnu simboliku ovoj priči daje činjenica da je industrijska konoplja decenijama bila zarobljena u istom regulatornom okviru kao i marihuana.
Tek nakon američkog Zakona o poljoprivredi iz 2018. godine, kojim je konoplja sa minimalnim sadržajem THC-a uklonjena sa liste kontrolisanih supstanci, otvoren je prostor za razvoj potpuno novih industrija.
Poljoprivrednici su počeli da je uzgajaju, prerađivači da ulažu u proizvodnju, a arhitekte da eksperimentišu sa njenom primenom u gradnji.
Danas se od iste biljke koja je nekada izazivala sumnju proizvode izolacioni paneli, građevinski blokovi i zidni sistemi.
Iako interesovanje raste, najveći izazov nije kvalitet materijala već nedostatak infrastrukture.
Stabljike konoplje moraju da prođu kroz specijalizovanu preradu kako bi se izdvojio deo koji se koristi u građevinarstvu. Takvih postrojenja i dalje nema dovoljno, pa transport često značajno povećava troškove.
Zbog toga proizvođači sve više razvijaju gotove blokove, prefabrikovane panele i sisteme za mašinsku ugradnju koji bi mogli da ubrzaju radove i smanje cenu primene.
Za sada, konopljin beton nije revolucija koja će preko noći promeniti građevinsku industriju. Potrebni su novi propisi, obučeni izvođači i stabilni lanci snabdevanja.
Ipak, njegov povratak dolazi u trenutku kada su pitanja energetske efikasnosti, ekstremnih vrućina i klimatskih promena postala važnija nego ikada.
Materijal koji je godinama bio skrajnut zbog svoje povezanosti sa jednom kontroverznom biljkom danas se vraća u sasvim novoj ulozi. Ovoga puta ne kao poljoprivredna kultura, već kao potencijalni građevinski saveznik u svetu koji pokušava da gradi održivije.
Ako istovremeno uzimate kalcijum i magnezijum - samo bacate novac, kažu lekari. Ipak, neke kompanije ih čak nude u istoj tableti.
Idealno bi bilo da sve hranljive materije koje su nam potrebne dobijemo putem ishrane, ali mnogi radije pribegavaju raznoraznim suplementima. Ako uzimate više suplemenata, možda mislite da je najlakše uzimati ih u isto vreme svakog dana, po mogućnosti u jednoj tableti, da odmah završite s tim.
Nažalost, to nije nešto što lekari preporučuju. Kada su u pitanju suplementi, važno je vreme kad se uzimaju i treba voditi računa o vitaminima i minerala koji ne idu zajedno, posebno o jednoj kombinaciji. U pitanju su magnezijum i kalcijum - piše N1.
Utoliko zvuči strašnije što se kod nas (ali i ne samo kod nas) u apotekama i drogerijama neretko ta kombinacija nudi u istoj tableti, kao "kompleks ključnih minerala za zdravlje kostiju i mišića".
Ako istovremeno uzimate suplement magnezijuma i suplement kalcijuma, bacate novac, poručuju stručnjaci.
„Kada se uzimaju zajedno, oni se takmiče za apsorpciju u crevima. Bezbedno ih je uzimati zajedno, tako da to nije rizik, ali je nerazumno trošenje vašeg novca“, kaže doktor integrativne medicine dr Lejmis Hamdan.
Dr Stefani Nilsen, doktor farmacije, se slaže. „Kalcijum i magnezijum koriste iste puteve apsorpcije u vašim crevima. Zamislite to kao da postoji samo određeni broj Ubera koji idu na koncert. Ako su svi automobili puni ili se kreću u pogrešnom smeru, neće vas pokupiti“, kaže ona.
Objašnjava da kada se kalcijum i magnezijum uzimaju u dozama većim od 250 miligrama, oni se takmiče za ista transportna „vozila“, držeći se njene gorepomenute analogije. Ovo, kaže ona, može dovesti do nepredvidive apsorpcije jednog ili oba.
Kao i dr Hamdan, dr Olakan Otulana, lekar opšte prakse u Kasioberi Kortu, kaže da uzimanje suplemenata magnezijuma i kalcijuma zajedno nije nužno opasno, ali dodaje da je opasno ako neko ne dobija dovoljno ova dva ključna hranljiva sastojka, za koje se možda oslanja na suplemente.
Umesto da uzimate magnezijum i kalcijum zajedno, svi stručnjaci preporučuju razmak između uzimanja.
Dr Otulana predlaže uzimanje suplemenata kalcijuma ujutru jer neki ljudi smatraju da im daje energiju, a suplemente magnezijuma uveče jer mogu imati opuštajući efekat i podržati san. Ako pijete kafu, još jedan razlog za uzimanje magnezijuma uveče je taj što kafa može blokirati njegovu apsorpciju, prema dr Hamdenu.
„Magnezijum i kalcijum, treba uzimati u razmaku od barem dva sata", rekla je dr Ivana Đurić koja je za Novu dala još neke korisne savete o doziranju i pravilnoj upotrebi suplemenata.
I inače kad je reč o suplementima, lekari predlažu pravilo "30 minuta", a prim. dr Branka Konstantinović Birovljev, specijalista ishrane, objasnila nam je koji suplementi pomažu kod kojih problema.
Pored kalcijuma i magnezijuma, dr Otulana kaže da suplemente gvožđa i cinka ne treba uzimati istovremeno.
„Gvožđe i cink se takođe takmiče za apsorpciju u digestivnom traktu. Ako ih uzimate zajedno, posebno u visokim dozama, mogu ometati koliko vaše telo apsorbuje. Ovo je posebno važno ako ih uzimate za lečenje nedostatka jer želite da budete sigurni da vaše telo zaista dobija dozu koja mu je potrebna“, ističe on.
Dr Otulana dodaje da vitamin C pomaže u apsorpciji gvožđa, pa je posebno dobra ideja uzimati suplemente gvožđa sa hranom poput citrusnog voća, dinje, paprike, brokolija ili prokulica, koje sve sadrže vitamin C.
Kada je u pitanju uzimanje suplemenata, dr Hamden kaže da je pogrešno shvatanje da što je veća doza, to je veća korist - ona naglašava da to nije istina.
„Svaki suplement ima dozu koja najbolje deluje, tako da više ne znači da bolje deluje. Formulisanje suplemenata je zaista umetnost jer mnogi od njih bolje deluju zajedno. Kada ih kombinujete, potrebno je da smanjite dozu svakog pojedinačnog jer je celina veća od zbira njenih delova“, objašnjava ona, a prenosi Parade.
Pored pomenute kombinacije vitamina C i gvožđa, kao suplementi koji bolje deluju zajedno pominju se:
Vitamin D i K2: Ove vitamine treba uzimati zajedno jer sinergijski rade na pravilnom iskorišćavanju kalcijuma, što je ključno za zdravlje kostiju.
Vitamin D i magnezijum: Ovi suplementi takođe imaju sinergijsko delovanje i korisni su za funkcionisanje organizma.
Cink i vitamin D: Oni deluju neraskidivo, jer cink može da poboljša aktivnost vitamina D, dok vitamin D utiče na apsorpciju i homeostazu cinka.
Cink i vitamin C: Zajedno nude podsticaj imunološkom sistemu, radeći na različitim delovima urođenog i stečenog imuniteta, a vitamin C takođe pomaže u apsorpciji cinka.
Liposolubilni vitamini (A, D, E, K) i omega-3: Pošto su vitamini A, D, E i K rastvorljivi u mastima, potrebne su im masti za pravilnu apsorpciju, a omega-3 masne kiseline mogu u tome pomoći.
Bol u donjem delu leđa jedna je od najčešćih zdravstvenih tegoba kod odraslih. Jedan trik može da pomogne da se bolovi smanje.
Svi znamo onaj osećaj: nakon napornog dana jedva čekate da legnete u krevet, ali umesto zasluženog odmora, jutro dočekate sa bolovima u leđima, utrnulim nogama ili neprijatnim pritiskom u kičmi.
Često krivca tražimo u dušeku koji je „odradio svoje“ ili prevelikom stresu, a zaboravljamo na jedan ključni faktor - položaj u kom spavamo.
Postoji neverovatno jednostavan trik koji fizioterapeuti i stručnjaci za san obožavaju, a ne zahteva nikakva dodatna ulaganja. Sve što vam je potrebno već imate u spavaćoj sobi: jedan običan dodatni jastuk, prenosi Tportal.
Mnogi od nas vole da spavaju na boku, često u blagom fetalnom položaju. Iako je to odličan položaj za sprečavanje hrkanja i poboljšanje varenja, za našu kičmu može predstavljati problem.
Kada ležite na boku bez potpore, gornja noga „pada“ napred, povlačeći za sobom karlicu. To neprirodno uvrtanje karlice stvara pritisak na donji deo leđa i kukove.
Ako se tako nameštate svake večeri, osam sati dnevno, nije ni čudo što se budite napeti i ukočeni.
Rešenje je jednostavno, ali veoma efikasno. Postavljanjem jastuka između kolena (ne između članaka) dok spavate na boku, karlica ostaje u pravilnom položaju u odnosu na kičmu.
Jastuk deluje kao stabilizator koji:
Smanjuje pritisak na išijadični nerv: Ako ste ikada osetili probadajući bol koji se širi niz nogu, znate koliko išijas može biti neprijatan. Pravilno poravnanje karlice smanjuje pritisak na ovaj nerv.
Ublažava bolove u kukovima i kolenima: Sprečava međusobno trenje kolena i održava kukove u neutralnom položaju.
Poboljšava cirkulaciju: Manje pritiska znači i bolji protok krvi, pa možete zaboraviti na osećaj utrnulosti u nogama.
Pogrešan položaj tokom spavanja neravnomerno opterećuje kukove, karlicu i donji deo kičme, što često dovodi do jutarnjih bolova.
Ako niste ljubitelj spavanja na boku već radije spavate na leđima, isti princip može pomoći, samo u nešto drugačijem obliku. Spavanje na ravnoj podlozi često stvara mali prazan prostor ispod donjeg dela leđa, što dodatno opterećuje taj deo kičme.
U tom slučaju, manji jastuk ili uvijeni peškir stavite ispod kolena. Taj blagi nagib pomoći će kičmi da zadrži svoj prirodni oblik bez nepotrebnog opterećenja mišića.
Telu ne treba čudo dok spavate, već pravilno poravnanje
Ne morate odmah da trčite u prodavnicu po specijalizovane ortopedske proizvode. Bilo koji tanji ili srednje debeo jastuk može da posluži. Idealna debljina je između 10 i 15 centimetara.
Važno je samo da jastuk ne bude predebeo i pretvrd, jer bi tada postigao suprotan efekat - previše bi razdvojio noge i ponovo doveo karlicu u nepravilan položaj.
Isprobajte ovaj mali večernji ritual već večeras. Možda će vam biti potrebno nekoliko dana da se naviknete na „društvo“ jastuka među nogama, ali vaša leđa mogla bi vam biti veoma zahvalna.
Najavljen je jubilarni, deseti po redu humanitarni turnir u Apatinu. Po navodima organizatora, isti će biti održan za malog Andriju Deliću i trajaće dva dana. Kako je navedeno, nastavlja se tradicija, uživanje, zabava, ali i ono najvažnije, pomoć drugima. U planu su takmičenja u nekoliko sportova.
Prijave za sve sportove su do srede 15. jula, a sve naknadne prijave se neće uvažavati. Subota (18. jul) je rezervisana za Street Workout (zgibovi, propadanje, sklekovi), dok će dan kasnije, na Plavoj Ruži biti dnevna žurka uz odbojku na pesku, šutiranje trojki, pikado i humanitarni trening za majke i decu. Kotizacija za sve učesnike je proizvodna i po izboru. Sve neophodne dodatne informacije mogu se dobiti putem telefona: 064/45 – 99 – 704 (Vidan Jerotiijević).
Generalni sponzori manifestacije su Dunav Osiguranje i restoran Plava ruža. Svi koji žele učestvovati i pomoći malog Andriju Delića to mogu učiniti i putem SMS poruke, a sve što treba uraditi je poslati 1568 na 3030. Cena poruke je 200 dinara.
Danas i sutra na Gradskom stadionu u Somboru održaće se VI Intenacional Kup. Po rečima organizatora, na ovom fudbalskom turnira za mlađe uzrasne kategorije očekuje se nastup blizu hiljadu dece. Predviđenom rasporedom subota je rezervisana za generacije 2015, 2017 i 2019. Nastupiće 29 ekipa iz zemlje i inostranstva. Sutra je prijavljeno 34 ekipe, a nastupiće 2014, 2016. i 2018. godište. Takmičenje će se održati na sedam terena.
Gradonačelnik Grada Sombora Antonio Ratković, zajedno sa zamenikom Milanom Stakićem i direktorkom Predškolske ustanove „Vera Gucunja“ Snežanom Gazetić Pavošev, obišao je radove na izgradnji novog objekta vrtića u bloku 82 na Novoj Selenči, gde je danas izliven kamen temeljac.
Takođe, gradonačelnik Ratković je ovom prilikom posetio i dograđeni objekat vrtića u Sportskoj ulici, čijom izgradnjom je otvoreno novih 60 mesta za mališane.
Кada je reč o potpuno novom objektu vrtića, on će se prostirati na oko 1700 kvadrata, a prema rečima gradonačelnika, izgradnjom će biti rešen problem liste čekanja.
– Radovi na izgradnji su započeli krajem aprila i u planu je da traju 500 radnih dana. Objekat će se prostirati na površini oko 1700 kvadrata i moći će da primi oko 230 naših mališana i nadam se da kada ovaj objekat bude završen, da će biti ukinute i liste čekanja, što je svakako bio primarni cilj kada smo i započeli ovaj projekat. Vrtić će biti spratnosti P+1, a pored objekta biće izgrađeno i jedno prelepo igralište, kao i parking na samoj parceli. Prioritet svih nas je da pored ovog velikog projekta ne zaboravimo ni ostale objekte Predškolske ustanove i da svake godine kontinuirano ulažemo u poneki objekat kako bi naši mališani imali što bolje uslove za boravak. Ovom prilikom obišli smo i dograđeni objekat vrtića u Sportskoj ulici, koji je kapaciteta za šezdeset naših mališana – rekao je gradonačelnik.
Direktorka PU „Vera Gucunja“ Gazetić Pavošev, istakla je da će u novom vrtiću biti smešteno 12 uzrasnih grupa.
– Plan je da budu od svakog uzrasta po dve vaspitne grupe, tako da je planirano da bude 12 uzrasnih grupa, odnosno četiri jaslene i osam obdanišnih. Кada je reč o dograđenom objektu, on je krenuo sa radom prošle godine, stigla je upotrebna dozvola u toku letnjeg raspusta, tako da smo tada i započeli sa radom. Dograđeni objekat vrtića nam je mnogo olakšao rad, jer smo pomoću njega mogli da obezbedimo mesto za šezdesetoro dece. Takođe, naglasila bih i da nam je to jedini objekat u gradu, koji radi u dve smene, tako da u popodnevnoj smeni imamo još 20 mališana koji pohađaju vrtić – rekla je Gazetić Pavošev.
Obilasku su prisustvovali i većnica za oblast kulture i obrazovanja Jasmina Ilić, pomoćnica načelnika Odeljenja za komunalne delatnosti, imovinsko-pravne i stambene poslove Rosana Кrstić, te predstavnici izvođača radova.
Nova biciklistička staza dužine gotovo pet kilometara izgrađena je od spoja Batinske ulice i ulice 12. vojvođanske udarne brigade do Bezdanskih salaša, čime je stanovnicima ovog dela grada omogućeno bezbednije i lakše povezivanje sa centrom Sombora.
Danas sam, zajedno sa pokrajinskim sekretarom za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Bojanom Vranjkovićem, obišao novoizgrađenu biciklističku stazu u gradu, poručio je gradonačelnik Sombora Antonio Ratković i dodao:
“Posebno mi je drago što završetkom ove staze stanovnici bezdanskih salaša mogu bezbednije da se biciklom kreću do centra grada, kao i što je tokom izgradnje posebna pažnja bila posvećena očuvanju zelenila, te je staza izgrađena bez uklanjanja ijednog stabla“ - piše Dnevnik.
Ovaj projekat realizovan je uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, a Grad Sombor i u narednom periodu nastaviće sa ulaganjima u razvoj biciklističke infrastrukture i unapređenje bezbednosti svih učesnika u saobraćaju, poručio je somborski gradonačelnik.
| Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
|---|---|---|---|
| 20.06.2026 | 12:00 | ALEN LUČIĆ (1982) | Veliko katoličko groblje Sombor |
| 20.06.2026 | 14:00 | NIKOLA KRSTIĆ (1946) | Malo pravoslavno groblje Sombor |
Kada se pojave visoke temperature, mnogi spas traže pod hladnim tušem. Međutim, iako takvo osveženje pruža trenutno olakšanje, ono zapravo ne pomaže telu da se rashladi, a za neke može biti i rizično.
Iako uranjanje u hladnu vodu neposredno nakon boravka na vrućini može biti prijatno za kožu, ono ne pomaže u smanjenju unutrašnje telesne temperature, a za neke ljude može biti i opasno.
Kada je koža izložena hladnoći, krvni sudovi u blizini površine se sužavaju, smanjujući protok krvi u ta područja. Dakle, ulazak pod hladan tuš izaziva suprotan efekat od željenog jer manje krvi dolazi do površine kože. To zadržava toplotu u organima i oko njih, umesto da je oslobađa. U suštini, telo dobija pogrešan signal da ne treba da se hladi, već da treba da čuva toplotu.
U zavisnosti od toga koliko je voda hladna, naglo izlaganje može izazvati i opasne posledice. Voda temperature oko 15 stepeni može uzrokovati reakciju na hladni šok. To izaziva naglo sužavanje krvnih sudova u koži, što povećava krvni pritisak jer srce mora da pumpa krv protiv povećanog otpora.
Ova reakcija može biti posebno opasna za osobe sa postojećim srčanim bolestima, poput koronarne bolesti arterija. Hladni šok može dovesti i do nepravilnog rada srca, pa čak i smrti pri naglom prelazu iz veoma vrućeg u hladno okruženje.
Srećom, takvi slučajevi su retki i malo je verovatno da će se dogoditi tokom tuširanja kod kuće. Ipak, zbog navedenog rizika, na vruć dan bilo bi dobro izbegavati ledene kupke i nagla uranjanja u hladnu vodu.
Ni vrući tuševi nisu dobra ideja za vreme vrućina. Iako se ponekad tvrdi da vruć tuš pomaže telu da se brže ohladi, to nažalost nije istina. Voda koja je toplija od tela prenosi toplotnu energiju na telo, što ga sprečava da se oslobodi sopstvene toplote i potencijalno povećava njegovu unutrašnju temperaturu.
Na vruć dan, najbolji izbor je mlaka kupka ili tuš. Dokazi sugerišu da je voda temperature od 26 do 27 stepeni najefikasnija. To pomaže da krv dođe na površinu radi hlađenja, a da pritom voda nije dovoljno hladna da bi telo pomislilo kako treba da čuva toplotu.
Postoji još jedan razlog zašto preskočiti hladan tuš na vruć dan - on vas možda neće ni oprati kako treba. Kada nam je vruće, znojimo se, a znoj se meša sa lojem i bakterijama na koži, što stvara neprijatan miris. Dokazano je da hladna voda manje efikasno uklanja i razgrađuje loj i druge nečistoće sa kože u poređenju sa toplijom vodom, što znači da neprijatan miris može da potraje.
Hladna voda takođe uzrokuje stezanje kože, što može zarobiti loj i prljavštinu unutar pora. To može dovesti do pojave mitisera i akni. S druge strane, topla ili mlaka voda pomaže da se otope i oslobode nečistoće iz pora.
Dok ove nedelje planirate kako da se spasite od vrućine, mlak ili prohladan tuš sigurniji su i efikasniji izbor od ledenog. To će omogućiti vašem telu da se oslobodi viška toplote bez štetnih posledica.
Ako ipak želite dodatno da se rashladite, činite to postepeno kako ne biste šokirali sistem za regulaciju telesne temperature. Postepeno smanjivanje temperature vode ili polagano uranjanje udova, jednog po jednog, može pomoći u tom procesu - piše B92.
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.