Obično se javlja u ranom odraslom dobu i može se razviti u hronični poremećaj iako periodi "normalnog" raspoloženja mogu potrajati i mesecima.
Ciklotimija predstavlja nestabilnost raspoloženja koje traje jedan duži vremenski period i uključuje brojne periode blage depresije i blage hipomanije.
Kako navodi za Stetoskop dečiji psihijatar, dr Tijana Antin Pavlović, ciklotimija je najčešće nasledna ali i uslovi sredine mogu imati veliki uticaj. Simptomi nisu izazvani psihološkim ili medicinskim problemima već usled klinički značajnog stresa ili nemogućnosti socijalnog funkcionisanja.
Stanje je slično bipolarnom poremećaju samo što simptomi nisu tako izraženi (uglavnom manične, depresivne i mešane manično-depresivne epizode). Promene raspoloženja nisu povezane sa spoljašnjim (životnim) događajima.
Ciklotimija se nekada razvija u bipolarni poremećaj kod koga je intenzitet raspoloženja koja se javljaju, mnogo jači.
"Ciklotimični poremećaj je hronična fluktuacija raspoloženja koja traje duže od dve godine (jedna godina kod dece i adolescenata) i uključuje brojne depresivne simptome i hipomanične epizode", ističe ona.
S obzirom da periodi sa depresivnim i periodi sa hipomaničnim simptomima nisu tako intenzivni i onesposobljavajući kao kod bipolarnog poremećaja, ljudi koji imaju ciklotimiju često ne prepoznaju da imaju problem i ne potraže pomoć.
Takođe, ciklotimija je često nedijagnostikovana ili je pogrešno dijagnostikovana jer se mnogi simptomi ciklotimije preklapaju sa drugim poremećajima mentalnog zdravlja.
Simptomi hipomanije:
Povećana energija i manja potreba za snom,
Povećanje seksualnih aktivnosti, socijalnih, aktivnosti na poslu ili u školi,
Nivo samopoštovanja je viši od normalnog („naduvano” samopoštovanje ili grandioznost),
Ubrzan govor i ubrzane misli,
Osećaj nemira – osoba je stalno u pokretu, „ne drži je mesto“,
Razdražljivost,
Distraktibilnost (osobi sve lako ometa pažnju), nemogućnost koncentracije,
Učestvovanje u rizičnim aktivnostima ili aktivnostima kojima nedostaje dobro rasuđivanje, kao što su prekomerno trošenje novca, nepromišljeni seksualni odnosi ili impulsivne poslovne odluke.
Simptomi depresije:
Upornu tugu,
Umor ili bezvoljnost,
Prekomernu pospanost (hipersomnija) ili obrnuto, nemogućnost spavanja (insomnija),
Gubitak apetita i gubitak težine, ili prejedanje i povećanje telesne težine,
Gubitak samopoštovanja,
Osećaj bezvrednosti, beznađa i/ili krivice,
Poteškoće sa koncentracijom, pamćenjem ili donošenjem odluka,
Povlačenje od prijatelja,
Povlačenje iz aktivnosti u kojima je osoba nekada uživala i gubitak interesovanja za njih,
Misli o smrti ili samoubistvu.
Dijagnozu ciklotimije je teško postaviti bez dugotrajnijeg posmatranja. Dijagnozu postavljaju psihijatri na osnovu anamnestičkih podataka i heteroanamnestičkih podataka, često uz pomoć kliničkih psihologa koji obavljaju psihološko testiranje.
Pri dijagnostikovanju ovog poremećaja, važno je isključiti mogućnost da su simptomi posledica korišćenja određenih supstanci, kao što su droge ili lekovi, ili posledica somatskih bolesti. Osobe sa ciklotimijom obično ne završe kod lekara jer sami simptomi nisu previse izraženi.
Lečenje podrazumeva kombinaciju psihoterapije i farmakoterapije. S obzirom da je u pitanju hronični poremećaj, lečenje takođe mora biti kontinuirano i ima za cilj ne samo lečenje simptoma kada se pojave, već i preveniranje ponovnog javljanja simptoma.
Uz adekvatan tretman, većina ljudi sa ovim poremećajem može postići značajnu stabilizaciju raspoloženja i povezanih simptoma i mogu sasvim dobro fukcionisati. Od farmakoterapije se preporučuju male doze neuroleptika ( antipsihotika ) koji otklanjaju simptome i uvode osobu u fazu eutimije odnosno u stanje bez jakih oscilacija.
Zaspati u partnerovom zagrljaju je navika koja pomaže u jačanju veze i, između ostalog, smanjenju nivoa stresa.
Barem tako kažu rezultati studije objavljene u časopisu "Journal of Social and Personal Relationships", koja je istraživala navike spavanja više od stotinu heteroseksualnih parova.
Cilj studije bio je da se pokuša utvrditi da li položaj u krevetu, pre nego što zaspite, utiče na kvalitet sna i vezu para, prenosi Živim.hr.
Odavno je poznato da fizički kontakt poboljšava naše opšte psihofizičko zdravlje na različite načine, a u nekim slučajevima čak deluje i kao prirodni analgetik.
To je postalo više nego očigledno tokom pandemije kovida kada smo svi bili primorani da održavamo fizičku distancu.
U studiji sprovedenoj na 143 para starosti od 40 do 43 godine koji su bili zajedno u proseku 13 godina, naučnici su želeli da istraže kako fizički kontakt pre spavanja utiče na dobrobit veze i kvalitet noćnog sna.
Otkrili su da parovi koji utonu u san u bliskom fizičkom kontaktu osećaju se manje pod stresom i imaju sigurniju i stabilniju vezu.
Zanimljivo je, međutim, da studija nije pronašla vezu između kvaliteta sna i fizičke bliskosti, koja, kako autori objašnjavaju, može čak i da pogorša kvalitet sna.
Dugotrajan boravak u zagrljaju može postati neprijatan, izazvati porast telesne temperature ili biti problem ako, na primer, jedan od partnera pati od poremećaja spavanja.
Prema rečima naučnika, stoga bi bilo najbolje da se nakratko grle pre spavanja, ali da se zatim razdvoje, svako na svoju plovinu kreveta, i zauzmu položaj koji im je najudobniji.
Na ovaj način, oboje biste imali koristi od bliskosti sa partnerom, ali biste izbegli situaciju u kojoj ta bliskost postaje prepreka.
Mnogi frižideri imaju odeljak za jaja u vratima, pa je logično pretpostaviti da je to najbolje mesto za njihovo čuvanje…
Ipak, istina je malo drugačija…
Stručnjaci su otkrili da su vrata frižidera zapravo najgore mesto za čuvanje jaja ako želimo da ostanu sveža, odnosno da traju što duže.
Vrata su najtopliji deo frižidera, pa će se jaja brže pokvariti nego ako ih čuvate na policama frižidera. Pored toga, vrata frižidera su podložna stalnim promenama temperature, kažu stručnjaci.
Kad otvorite i zatvorite frižider, predmeti u vratima će se više zagrejati nego oni u drugim delovima frižidera, piše Miss7.24sata.hr
Osim toga, iako se stručnjaci generalno slažu da bi jaja trebalo stalno držati u frižideru, ali jedan doktor tvrdi da je za neka jela bolje da ih držimo na sobnoj temperaturi.
Dr Stjuart Farimond tvrdi da čuvanje jaja u vratima frižidera može uništiti neka jela na bazi jaja „jer drhtanje od udarca vratima destabilizuje belanca“.
Takođe kaže da ako želimo kuvana jaja, možemo koristiti ona iz frižidera, dok je za prženje ili kajganu bolje koristiti ona sobne temperature. Tako jaja neće biti „žilava“ kad ih pržimo ili poširamo.
Ipak se preporučuje da jaja držite u frižideru tokom ovih vrelih dana. Napravite kompromis i držite ih u posudi na polici frižidera, a ne u vratima. I budite oprezni – držite ih dalje od namirnica koje imaju jake mirise, jer iako su u ljusci, jaja lako upijaju mirise.
Ako vam dani deluju kao beskrajna mešavina posla, obaveza i pokušaja da nekako pronađete snagu da se okrenete uveče, niste sami.
Neurolog sa sedištem u Oksfordu, majka dvoje male dece i autorka knjige, kaže da ni njoj nije lako. Ali ona ima trik koji koristi kad god oseti da joj mozak prelazi u „režim štednje“.
Ona ovaj trik naziva „pravilo pet minuta“ i toliko joj pomaže da ga sada preporučuje svojim pacijentima, prenosi Index.hr.
Kada vam se ne da nešto da radite - trenirate, pišete, pripremate, šta god - recite sebi: „Radiću ovo samo pet minuta.“ A zatim odlučite da li želite da nastavite. U većini slučajeva - želite.
Mozak nas često vara. Kada smo mentalno umorni, preuveličava osećaj napora i navodi nas da biramo aktivnosti koje zahtevaju malo napora, ali pružaju brze nagrade - poput skrolovanja, ležanja ili gledanja TV serija.
Ali pravi problem nije fizička iscrpljenost, već mentalni otpor da se započne. Kada prođete tih prvih nekoliko minuta, često se nađete sa energijom za koju niste znali da je imate.
Autorka kaže da joj je pravilo od pet minuta pomoglo da završi stotine vežbi koje bi inače preskočila.
Koristila je isti princip dok je pisala knjigu dok je bila na porodiljskom odsustvu: sela bi, napisala nekoliko rečenica, a zatim krenula dalje.
Ako odlučite da stanete posle pet minuta - to je u redu. Niste propali, uradili ste više nego da niste ni počeli. Vaš mozak pamti trud, a ne savršenstvo.
Ključ uspeha nije ni čelična snaga volje niti stalna motivacija. Ključ je ponavljanje.
Vremenom, ove mikro-akcije iz našeg prefrontalnog korteksa – dela mozga odgovornog za donošenje odluka i samokontrolu – premeštaju se u bazalne ganglije, gde se formiraju automatske navike. Drugim rečima, lakše vam je da nešto uradite nego da to izbegnete.
Zato ljudi koji treniraju godinama to ne vide kao žrtvu. To je jednostavno deo njihove svakodnevne rutine.
Ako čekate da se pojavi „volja“, verovatno nećete ni početi. Umesto toga, recite sebi: „Radiću ovo pet minuta. Ako i dalje ne mogu, prestaću“.
U većini slučajeva, samo tih pet minuta će napraviti razliku. I pomeriti vas dalje od mesta gde ste mislili da ne možete da idete.
U prostorijama Crvenog krsta Sombor, počela je isporuka treće tranše prehrambenih paketa za socijalno ugroženo stanovništvo. Tim povodom, početku isporuke paketa prisustvovala je članica Radnog tela za praćenje rada Saveta za unapređenje i razvoj socijalne politike na teritoriji grada Sombora Jovana Miljević, koja je izjavila da će Grad nastaviti sa socijalno odgovornom politikom prema svojim građanima.
„Grad Sombor nastavlja sprovođenje socijalno odgovorne politike prema svojim građanima. Do kraja godine planirane su još tri tranše prehrambenih paketa koje ćemo podeliti našim stanovnicima“, poručila je Miljević.
Кao i do sada, biće podeljeno 550 paketa koji sadrže po dva kilograma pirinča i pasulja, kilogram kuhinjske soli, tri kilograma šećera i pet kilograma brašna, tri litre suncokretovog ulja, testenine, konzerviranog voća i povrća, a koje će korisnici moći preuzeti u svojim mesnim zajednicama.
Član Gradskog veća za oblast ekologije i zaštite životne sredine Slobodan Stanić potpisao je danas u Novom Sadu ugovor sa Pokrajinskim sekretarijatom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, za uklanjanje divlje deponije koja se nalazi u naseljenom mestu Bezdan.
Za projekat „Čišćenje nesanitarne deponije na katastarskoj parceli broj 4922 КO Bezdan“, dodeljena su sredstva u iznosu od 4.089.240,40 dinara, na osnovu Кonkursa za dodelu podsticajnih sredstava za uklanjanje divljih deponija s poljoprivrednog zemljišta u AP Vojvodini u 2025. godini.
Pored Sombora, ugovore o sufinansiranju je dobilo još 10 lokalnih samouprava, u vrednosti od 400 miliona dinara, a prilikom svečane dodele, prisutnima se obratio pomoćnik pokrajinskog sekretara Petar Samolovac koji je istakao da je ovo jedan u nizu konkursa koje resorni sekretarijat realizuje u okviru Programa zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta.
„Ovu meru podrške lokalnim samoupravama sprovodimo kontinuirano, s ciljem da se poljoprivredno zemljište vrati u prvobitnu namenu i upotrebu“, kazao je Samolovac i dodao da se očekuje da će ove godine biti uklonjeno oko 94.000 kubnih metara otpada i da će oko 20 hektara zemljišta biti vraćeno u poljoprivrednu namenu.
Procenjena količina otpada na divljoj deponiji u Bezdanu iznosi oko 5.550 kubnih metara na površini od oko 10.000 m2. Projektom je predviđeno da se nakon čišćenja divlje deponije, navedeni prostor pošumi i ozeleni, kao i da se postavi zaštitna ograda sa pratećim tablama sa obaveštenjem o strogoj zabrani odlaganja otpada.
Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
---|---|---|---|
25.06.2025 | 12:00 | EMILIA ČVORO (1942) | Veliko pravoslavno groblje Sombor |
25.06.2025 | 13:00 | LJUBINKA BRBAKLIĆ (1934) | Malo pravoslavno groblje Sombor |
25.06.2025 | 12:00 | KATICA BALOG (1954) | Zajedničko groblje Bački Monoštor |
25.06.2025 | 14:00 | MANDA KELIĆ (1928) | Veliko pravoslavno groblje Sombor |
25.06.2025 | 14:00 | DARINKA KLJAIĆ (1939) | Mesno groblje Kolut |
25.06.2025 | 12:00 | DMITAR GNJATOVIĆ (1948) | Mesno pravoslavno groblje Stanišić |
Dobitnik ovog priznanja je autor devet književnih dela a svečana dodela je u petak, 27. juna, u prostoru Srpske čitaonice „Laza Кostić“.
Ovogodišnji dobitnik Nagrade „Zlatno pero Ravangrada“, priznanja koje petnaestak godina unazad za ostvareno delo u oblasti književnog, naučnog, publicističkog stvaralaštva dobijaju poslenici pisane reči iz naše sredine, je Borisav Trajković, pesnik i aforističar koji živi i stvara u Somboru. Odluku o dodeli ovog društvenog priznanja, o kome, inače, u saradnji sa Кulturnim centrom „Laza Кostić“ i pod pokroviteljstvom Grada Sombora brine Udruženje građana „Ravangradsko proleće“, doneo je tročlani žiri koji je radio u sastavu: David Кecman Dako, književnik (predsednik žirija) i članovi: Кsenija Janković, direktorica Кulturnog centra „Laza Кostić“ Sombor i Branislav Ćurčić, profesor istorije.
Borisav Trajkovića, magistar poljoprivrede i književnik koji živi i stvara u Somboru, rođen 1938. godine u selu Buvcu, Opština Lebane. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu, Magistar je nauke iz oblasti genetike, učesnik je brojnih naučnih skupova, autor jedne monografije i blizu četrdeset naučiih radova koji su objavljeni u uglednim naučnim časopisima i zbornicima. Na književnu scenu je stupio zbirkom haiku-pesama pod nazivom Oglednu se svod (2000), Usledile su još dve knjige istog žanra: Ptice smrtonosnice (2014), i Duga (2019). Jednako intersovanje pokazuje za dečju književnost: Iz te oblasti su tri knjige: Кako da stigneš sreću (2005), Ženidba princa (2019) i Кljuč za tajne (2022). U oblasti aforistike do sada su mu objavljene takođe tri knjige,: Vreme sna i vreme buđenja (2023), Кad buzdovan sabljom maše (2024) i Što dole gore, to gore bolje (2025) – O bilo kom žanru da je reč, – ističe se u obrazloženju stručnog žirija – zajedničko im je da ovog pisca privlače kratke, sažete, književne forme u kojima se u malo reči može mnogo toga iskazati. Dobitnik je jedne treće nagrade za poeziju za decu, (Festival Bulka, Crvenka, 2010), za haiku-vence tri prve nagrade na festivalu u Odžacima (2004, 2012 i 2014), kao i više drugih i trećih nagrada na raznim fstivalima u zemlji i nekoliko u inostranstvu. Nagrađivan je i za aforizme, Zastupljen je je u Antologiji pesama za decu Pere Zupca (Ruma, 2006), na stranicama Istorije srpske književnosti za decu autora Tihomira Petrovića (N. Sad, 2008) i u antologiji Čitanka srpske poezije za decu Stojana Berbera (Sombor, 2024).
Svečanost povodom dodele Nagrade „Zlatno pero Ravangrada“ Borisavu Trajkoviću, piscu iz Sombora, inače, članu Društva književnika Vojvodine, biće upriličena u petak, 27. juna, u prostoru Srpske čitaonice „Laza Кostić“ koja na sebe pruzima ulogu domaćina. Početak je u 18.00 časova i ulaz je slobodan.
Crveni krst Apatin apeluje na sve građane opštine Apatin da se u skladu sa svojim mogućnostima uključe u niz humanitarnih akcija za lečenje naših obolelih sugrađana.
Кutije za dobrovoljne novčane priloge za lečenje Gordana Tišme, Dunje Кrstić, Aleka Ištokova i Nikolu Šerera postavljene su u marketima Idea i Maxi, kao i u ugostiteljskim objektima Piano bar i Pivnica ,,Na ćošku”.
Iz apatinskog Crvenog krsta zahvaljuju Apatincima i ostalim građanima koji su do sada učestvovali u ovim humanim akcijama koje imaju za cilj da naši sugrađani ozdrave.
Izvor: radiodunav.com
Neki ljudi toliko idealizuju veze da retko kada su zaista zadovoljni u stvarnosti.
Koliko god im partner pruža, uvek postoji nešto što im smeta ili nedostaje. Skloni su da traže male mane i detaljno analiziraju svaku situaciju, prenosi Index.hr.
To ne znači da ne vole - naprotiv, često im je zaista stalo - ali njihova potreba za kontrolom ili savršenstvom otežava im da se opuste i jednostavno uživaju u vezi.
Često ni sami ne znaju zašto „nikad nije dovoljno dobro“. Takve osobe su često pripadnici sledećih znakova.
Device su poznate po tome što sve posmatraju kroz prizmu detalja - uključujući i svoje partnere. Često imaju visoka očekivanja i teško im je da se nose sa nesavršenostima, bez obzira koliko male bile.
Njihova kritička priroda je urođena i, iako dolazi iz želje za boljim, često stvara utisak da ništa nije dovoljno dobro.
Partneri Device ponekad se osećaju kao da su stalno pod mikroskopom. Umesto spontanosti, veza može postati niz zadataka koje treba „popraviti“.
Vage deluju opušteno i ljubavno, ali često imaju potrebu za „idealnom“ vezom. U stvarnosti, smeta im kada stvari nisu savršeno izbalansirane i mogu analizirati partnera više nego što priznaju.
Iza osmeha i šarma često se krije neizrečena žalba ili emocionalna nelagodnost koju ne znaju lako da izraze.
Umesto da jasno kažu šta ih muči, često šalju suptilne signale ili se emocionalno povlače. Partneri tada osećaju da nikada ne mogu biti sasvim „dovoljni“.
Blizanci su radoznali, razigrani i stalno traže nešto novo - i tako je i u vezi. Iako su im veze važne, lako im može dosaditi ako stvari ne idu po njihovom.
Čim osete stagnaciju, počinju da preispituju svog partnera i svoju vezu, često pronalazeći mane i nedostatke koji ih ranije nisu uznemiravali.
Umesto da prihvate stvari kakve jesu, ponekad stvaraju dramu iz potrebe za uzbuđenjem. Ova unutrašnja potreba za promenom često ih sprečava da pronađu istinsko zadovoljstvo u svojoj vezi.
Hemoroidi su relativno česta pojava i na svu sreću najveći broj je lakšeg karaktera. Ali ako su ozbiljniji - čoveku mogu...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.