Nastupom gudačkog kvarteta "Belissimo" iz Novog Sada, počela je manifestacija "Veče uličnih svirača" u Somboru. Duž glavne ulice ovog grada čuli su se ritmovi džeza, bluza, latino i rok muzike .
"Ovo je za nas velika stvar, do sada smo imali nekoliko svirki, ali nikada nismo imali ovoliko blizak kontakt sa publikom,ovde nema bine i mnogo nam znači da sviramo ovde", rekao je Vuk Stojisavljević, pevač i gitarista grupe "Stonehenge" iz Sombora.
"Sombor je meni pružio utočište kada sam imala svoj prvi solistički koncert 1986. godine,upravo zato se Somboru uvek rado vraćam", rekla je Dušica Polovina, kvartet "Belissimo".
Nezaobilazni deo somborskog šarma su štulaši i ljudi statue, dok su trio sastavi i kvarteti sa balkona publici prirediti jedinstven jam session .
"Konačno nešto u duhu našeg grada i nešto što odgovara kulturnom izražaju onog starog Sombora, koga se svi rado sećamo i trudimo se da ga održimo u životu", rekao je Miroslav Stojisavljavić, muzičar iz Sombora.
"U pešačkoj zoni će nastupiti 30 umetnika na 7 balkona i biće to jedna zanimljiva muzička šetnja kroz Sombor", rekla je Ksenija Janković, KC "Laza Kostić", Sombor.
Ovogodišnju manifestaciju ,,Veče uličnih svirača, podržao je Grad Sombor u organizaciji Кulturnog centra Laza Кostić Sombor i Umetničke asocijacije INBOX.
Izvor: RTV
Neko vam nešto govori, a vi, umesto da ga gledate u oči, pišete poruke nekom drugom, čitate vesti, objavljujete fotografije na društvenim mrežama. To se svakome se dogodilo, ali malo ko zna da se to zove – fabing. Zašto stručnjaci tvrde da takvo ponašanje ipak nema budućnost?
Zamislite kada bi na vratima kafića pisalo: „Zabranjeno korišćenje mobilnih telefona”. Da li biste ušli? Ukoliko ste nekada gledali u telefon dok vam prijatelj, partner, ili dete nešto govori, to znači da ste ga fabovali.
Fabing je ignorisanje osobe u društvu, zbog mobilnog telefona. Neko vam nešto govori, a vi umesto da ga gledate u oči, pišete poruke nekom drugom, čitate vesti, objavljujete fotografije na društvenim mrežama.
Psiholog Ana Mirković kaže: „Nas je u prethodnih desetak godina cela ta promena civilizacijska, a to je da smo stalno izloženi ogromnoj količini informacija, navikli da stalno iščekujemo da se nešto novo desi, da se bojimo da ćemo nešto propustiti, da, ako taj trenutak nismo nešto videli, i na nešto nismo adekvatno odgovorili, može, na ne znam koji način da utiče na naš život.
To sve nas dovodi do toga da se potpuno sklanjamo i bežimo od onog što je naša priroda, jer je u našoj prirodi, ne da budemo fokusirani na telefon, ne na ekran, i ne na neke ljude tako posredno, već na ljude neposredno”.
Kada pokažete da vam je telefon važniji od osobe pored vas, ona može biti razočarana, tužna, a muk ili odgovor poput: „Čekaj, gledam nešto“, naročito loše utiče na razvoj dece, tvrde stručnjaci.
„U tim trenucima šalju detetu poruku da zapravo nisu jako važni u tom trentuku svojim roditeljima. Ignorišu ih, to može biti i zapostavljanje i zanemarivanje, zavisno od celog konteksta situacije, u kojoj se trenutno nalaze”, rekla je psiholog Branka Tišma.
„Naime, ako vi dajete primer nekome ko hoće da komunicira sa vama, da vi niste zainteresovani za tu komunikaciju jednom, drugi, peti, 55 put, dolazimo do toga da se kod dece stvara neka vrsta nesigurnosti. Postavljaju i sami sebi na svesnom i nesvesnom nivou pitanje – Da li uopšte treba da pristupaju nekome i da komuniciraju sa nekim, i u nekom kasnijem dobu oni razvijaju asocijalno ponašanje, razvijaju čak i agresivno ponašanje”, objašnjava Jelena Radović, sociolog i stručnjak za marketing.
Fabing pojedine bračne parove dovodi i do razvoda. Zato je važno da osobi koja vas ignoriše kažete da vam to smeta, objašnjavaju stručnjaci: „Je l‘ možeš molim te samo par sekundi da skloniš pogled sa tog ekrana? Meni je neprijatno. Meni je jako neprijatno da sada nastavim da govorim, možda me ti i čuješ, ali ja imam utisak da me ne slušaš … I tim ja porukama nekako apelujemo na savest te druge osobe”, savetuje Mirkovićeva.
Za razliku od drugih oblika zavisnosti, zavisnost od mobilnog telefona i zanemarivanje osoba zbog toga, još je društveno prihvatljivo.
Najčešće nismo ni svesni da smo uzeli mobilni u ruke, pa ga koristimo čak i za vreme porodičnog ručka.
Najmlađi pacijent koji se lečio na Institutu za mentalno zdravlje zbog zavisnosti od telefona imao je 12 godina. Ako je za utehu, stručnjaci procenjuju da će se za godinu dana gledanje u telefon, dok vam neko govori, smatrati nepristojnim.
Izvor. rts.rs
Princeza Margaret, mlađa sestrua kraljice Elizabethe II imala je buran život pun skandala i zbog svog raskalašnog i problematičnog ponašanja potpuno je odudarala od cele kraljevske porodice.
Princezu Margaret je čitavog života pratio niz epiteta - hirovita, buntovna, stroga, pametna, okrutna i nesrećna.
Princeza Margaret bila je i ostala upamćena po svom posebnom načinu života i skandalima, decenijama pre nego je svet uopšte čuo za Megan Markl i njene ispade kao članice britanske kraljevske porodice.
Kršila je pravila dvora i ponašanja što je pokazivala gde god bi se pojavila i bila je totalna suprotnost čvrstoj, formalnoj i pouzdanoj Elizabeti.
Princeza Margaret rođena je 21. avgusta 1930. u dvorcu Glamis u Škotskoj, četiri godine nakon Elizabete. Dve sestre odrastale su u normalnim okolnostima, koliko su im to titule dozvoljavale, nijedna od njih nije očekivala da će njihov otac, Albert Džordž, naslediti svog starijeg brata kao kralj na prestolju i to zbog abdikacije. Tako su sestre i njihova porodica dospeli su u centar pažnje mnogo ranije nego što se očekivalo.
Margaret se već u detinjstvu izborila za svoje jedinstveno mesto u kraljevskoj porodici. S obzirom na to da se od nje nikada nije očekivalo da bude kraljica, jer je bila mlađa sestra, imala je više slobode u svom privatnom i profesionalnom životu.
Za razliku od Elizabete, koja se udala u 21. godini, Margaret je sve do 30. godine bila jedna od najpoželjnijih neudatih žena s dvora.
Navodno joj se udvaralo čak 30 muškaraca, ali nijedan joj nije zapao za oko kao potencijalni suprug.
A onda je upoznala bliskog očevog prijatelja i pomoćnika, kapetana grupe Pitera Taunzenda. Imala je samo 13 godina kada se zaljubila u njega 1947. tokom turneje po Južnoj Africi. Ovaj skandal je duboko uzdrmao dvor.
Navodno su počeli da se viđaju dok je Piter još bio u braku sa svojom prvom suprugom Cecil Rosemary Prat. Razveo se 1952. i verio Margaret samo godinu dana kasnije.
O toj veridbi je brujala cela Velika Britanija i pratile su je brojne kontroverze. Pre svega, Piter je bio 15 godina stariji od nje i imao je dvoje dece iz prvog braka, a u to vreme članovima kraljevske porodice nije bilo dozvoljeno da se venčaju sa osobama čiji su bivši supružnici još uvek živi, prema arhaičnom pravilu kojeg se tada držala Engleska crkva.
Zbog toga je njena veridba sa Piterom najpre odložena, a zatim i potpuno prekinuta. Nekoliko faktora je moglo da pokrene ovaj raskid, ali na kraju nije bilo načina da se Margaret uda za Pitera i da ostane prihvaćena kao članica kraljevske porodice ili Engleske crkve.
Njena sestra, kraljica Elizabeta i parlament istražili su više načina na koji bi taj brak bio izvodljiv, ali Margaret i Piter su raskinuli i svako je krenuo svojim putem.
Nakon toga, usledilo je druženje s brojnim pripadnicima visokog engleskog društva, ali niko joj nije bio zanimljiv i odbijala je sve udvarače.
Sve dok nije upoznala fotografa Antonija Armstronga Džonsa. Susret se dogodio na jednoj večeri 1958. godine.
Kružile su priče da je veliki zavodnik i da je spavao s mnogo žena i muškaraca pre nego što se zakleo na večnu ljubav Margareti.
Imao je čak i dete sa udatom ženom, a što je i potvrđeno tek pre nekoliko godina.
Njihovo venčanje bila ja prva ceremonija kraljevskog venčanja koje se prenosila na televiziji, a zanimljivo je da je on bio jedan od prvih ljudi van kraljevske porodice koji je tako postao njen član.
Margareta i Entoni su na početku braka bili srećni i dobili su dvoje dece, ali njihov odnos je bio veoma komplikovan.
Njemu je smetalo njeno preterano zabavljanje, dok su nju iz takta izvodili njegov preterani rad, vanbračne afere i ponašanje uopšte.
Na kraju dana, istovremeno su bili previše slični i previše različiti da bi funkcionisali kao par.
"Margareta i Toni su bili prilično jake volje i navikli su na svoj način života, tako da je sigurno bilo sukoba. Ona je očekivala da će njen muž biti više s njom, ali jedna od njegovih najjačih motivacija bio je posao", napisala je autorka Ane De Kourki u svojoj knjizi "Snowdon: The Biography".
Oboje su imali afere van braka i na kraju su se rastali uprkos povremenim izlivima strasti.
No dok bi svaki drugi par zbog toga tražio razvod, kraljevska porodica ima stroge protokole, a i Engleska crkva ih je smatrala ogromnim tabuom sve do ranih 2000-ih.
Tako su njih dvoje donekle bili naterani da žive u lažnom braku. Sa strane su se slobodno upuštati u ljubavne veze koga god su sreli.
Margaret je započela vezu s baštovanom Rodijem Levelinom, 25-godišnjakom kojeg je upoznala u Škotskoj, ali u februaru 1976. fotografi su ih uhvatili kako se brčkaju na plaži na Karipskom ostrvu, a fotografije su izazvale bes u široj javnosti, kao i među istaknutim političarima, od kojih su mnogi Margaretu nazvali ludom i kraljevskim parazitom.
Neki su čak predlagali njeno potpuno uklanjanje iz kraljevske porodice.
Predoziranje tabletama za spavanje
Dok je bila u romansi s Rodijem, ona se jednom prilikom predozirala tabletama za spavanje, što su neki biografi opisali kao pokušaj samoubistva.
Konačno je uspela da dobije razvod 24. maja 1978. godine, postavši tako prva viša članica britanske kraljevske porodice koja se razvela.
Pila je votku za doručak
Princeza Margaret je pila, pušila i zabavljala se više nego bilo koji drugi član porodice, što je možda razlog zbog kojeg je zdravlje počelo da joj se pogoršava tokom pedesetih, a njene lične odluke izazvale su mnogo poniženja, teskobe i sramote.
Pratile su je priče o nadmenoj prirodi, ostrvom za blud, preskupim i raskošnim haljinama, konzumiranju votke za doručak i pola boce vina za ručak i razuzdanim žurkama.
"Niko ne odlazi iz mog društva, dok ja ne dam dozvolu za to", izjavila je jednom.
Pričali su da je bila toliko arogantna da je čak i sopstvenoj majci govorila da je samo "obična ćerka škotskog erla", izjava je koja je ostala upamćena.
Izvor: blic.rs
Ponovo su se pojavile lažne SMS poruke, a ovaj put su na meti roditelji.
- Zdravo, mama, moj mobilni je ukraden. Evo ti moj novi broj, možeš li da mi pošalješ poruku na Votsap - piše u jednom SMS u kojem je napisan taj novi broj. U drugoj varijanti stoji slično:
-Zdravo mama, ovo je moj novi broj telefona možeš li da ga memorišeš i pošaleš mi poruku putem Votsapa - a na kraju je,takođe, naveden novi broj mobilnog.
Zapravo se radi o lažnim SMS porukama, a u pitanju je još jedna telefonska prevara.
U nastavku prepiske prevaranti pokušavaju od roditelja da izvuku novac, a već su zabeležene i prve žrtve prevare jer su roditelji uplaćivali novac misleći da tako pomažu svojoj deci.
Iz policije već neko vreme uporno upozoravaju građane da ne nasedaju na lažne poruke. Savetuju poseban oprez u komunikaciji preko poruka i društvenih mreža kako ne bi postali žrtve prevare.
- Nikada nemojte davati svoje lične podatke, kao ni informacije o bankovnim računima, broj PIN, lozinku, CVC brojeve za onlajn bankarstvo osobama koje vam nisu poznate - poručuje policija.
Izvor: direktno.rs
Verovatno da ne postoji vozač koji na svom pametnom telefonu nema barem jednu aplikaciju za merenje brzine. U moru takvih aplikacija, vozači najčešće koriste Google Maps jer je funkcionalna i nudi dosta kvalitetnih informacija poput lokacija policijskih radara, saobraćajnih nesreća, ograničenja brzine itd.
Među tim informacijama je i brzina kojom putujete.
No, ako ste ikada upoređivali brzinu s takve aplikacije i brzinu koja piše na brzinomeru automobila, primetili ste da se često ne podudaraju.
Kako bi bili u skladu s međunarodnim standardima prihvaćenim i u Evropi, brzinomeri u automobilu ne smeju da pokazuju brzinu nižu od stvarne, objašnjava Jutarnji list.
Brzinomeri mogu pokazivati brzinu veću i do deset posto, ali nikada ne smeju da pokazuju manju od prave brzine.
Budući da brzinomeri u pravilu prikazuju veću brzinu, to je glavni razlog zašto dolazi do razlike između brzine koju prikazuje automobil i one koja se prikazuje na aplikacijama za navigaciju.
Aplikacije, s druge strane, izračunavaju brzinu pomoću GPS sistema koji prati lokaciju vozila.
Samim tim, brzina prikazana u aplikacijama koju pruža satelitska navigacija znatno je preciznija od one koja se prikazuje na brzinomeru automobila.
U svetu moderne gastronomije, gde su ukusi i arome često važniji od nutritivne vrednosti, mnogi se suočavaju sa neprijatnim posledicama svojih kulinarskih izbora. Među njima, žgaravica zauzima posebno mesto kao čest i neugodan pratilac nakon obroka. Ali šta ako vam kažemo da ključ za ublažavanje ovog problema leži upravo u vašem tanjiru?
Pre nego što zaronimo u svet gastronomije i hrane koja može pomoći u borbi protiv kiselosti želuca, važno je razumeti sam mehanizam nastanka žgaravice. Ovaj neprijatan osećaj pečenja u grudima nastaje kada želučana kiselina pronađe svoj put nazad u jednjak, iritiraujući njegovu osetljivu sluznicu. Ovaj fenomen, poznat kao gastroezofagealni refluks, može biti izazvan različitim faktorima, od kojih je ishrana jedan od najznačajnijih.
Dok određene namirnice mogu pogoršati simptome žgaravice, postoji i čitav niz namirnica koje mogu pomoći u neutralizaciji želučane kiseline i ublažavanju neprijatnih simptoma. Ove namirnice deluju na različite načine – neke direktno neutrališu kiselinu, dok druge pomažu u jačanju donjeg ezofagealnog sfinktera, mišića koji sprečava povratak kiseline iz želuca u jednjak.
Među voćem koje može pomoći u borbi protiv kiseline, banane i jabuke zauzimaju posebno mesto. Ove namirnice ne samo da stvaraju efekat hlađenja u želucu, već i pomažu u neutralizaciji kiseline. Jabuka, posebno kada se konzumira uz vodu, može pružiti brzo olakšanje od simptoma žgaravice.
Voda, iako često zanemarena u kontekstu ishrane, igra ključnu ulogu u borbi protiv kiseline u želucu. Konzumiranje velikih količina vode, posebno mlake, može značajno razblažiti jake kiseline u želucu, smanjujući tako njihov iritativni efekat na sluznicu jednjaka.
Manji, češći obroci
Umesto konzumiranja tri velika obroka dnevno, stručnjaci preporučuju prelazak na režim od četiri ili pet manjih obroka. Ova strategija smanjuje pritisak na donji ezofagealni sfinkter, smanjujući tako šanse za povratak kiseline u jednjak.
Izbegavanje „okidač“ namirnica
Iako svaka osoba može imati individualne „okidač“ namirnice, postoje određene kategorije hrane koje su poznate po tome da izazivaju ili pogoršavaju žgaravicu. Među njima su masna, začinjena i pržena hrana, kao i čokolada, kofein, alkohol i gazirana pića. Izbegavanje ili ograničavanje unosa ovih namirnica može značajno smanjiti učestalost i intenzitet žgaravice.
Soda bikarbona: Brzo rešenje
Kada žgaravica iznenada udari, mešavina sode bikarbone i vode može pružiti brzo olakšanje. Ova jednostavna kombinacija deluje tako što trenutno neutrališe kiselinu u želucu, smanjujući osećaj pritiska i nelagodnosti.
Žvakaće gume bez šećera
Interesantno je da žvakanje gume bez šećera može pomoći u borbi protiv žgaravice. Ovaj efekat se postiže kroz povećano lučenje pljuvačke, koja je prirodno alkalna i pomaže u neutralizaciji kiseline koja se vraća u jednjak.
Dok izbor hrane igra ključnu ulogu u kontroli kiseline u želucu, ne smemo zanemariti ni važnost životnog stila. Gubitak prekomerne težine, prestanak pušenja i izbegavanje uske odeće koja pritiska stomak mogu značajno doprineti smanjenju učestalosti i intenziteta žgaravice.
Iako promene u ishrani i životnom stilu mogu značajno ublažiti simptome žgaravice kod mnogih ljudi, važno je prepoznati kada je vreme za traženje medicinske pomoći. Ako žgaravica traje duže od nekoliko dana ili nedelja bez olakšanja, značajno utiče na kvalitet života ili je praćena zabrinjavajućim simptomima poput otežanog gutanja ili bola u grudima, konsultacija sa lekarom je neophodna.
U svetu gde su brza hrana i instant rešenja norma, vraćanje osnovama zdrave ishrane može se činiti kao korak unazad. Međutim, kada je reč o kontroli kiseline u želucu, ovaj pristup može biti ključ za dugoročno olakšanje i poboljšanje kvaliteta života.
Razumevanje kako različite namirnice utiču na naš digestivni sistem omogućava nam da napravimo informisane izbore koji ne samo da zadovoljavaju naše ukuse, već i podržavaju naše zdravlje. Kroz pažljiv odabir namirnica koje neutrališu kiselinu, uz izbegavanje onih koje je pogoršavaju, možemo stvoriti ishranu koja je ukusna, raznovrsna i, što je najvažnije, prijatna za naš želudac.
U eri personalizovane medicine i ishrane, važno je zapamtiti da ono što funkcioniše za jednu osobu, možda neće za drugu. Eksperimentisanje sa različitim namirnicama i pažljivo praćenje reakcija našeg tela ključni su za pronalaženje optimalne ishrane koja će držati kiselinu u želucu pod kontrolom.
Dok navigiramo kroz izazove moderne ishrane, ne zaboravimo da je hrana više od pukog goriva za naše telo – ona je moćan alat za održavanje zdravlja i prevenciju bolesti. Kroz mudre izbore u kuhinji, možemo ne samo ublažiti neprijatne simptome žgaravice, već i postaviti temelje za sveobuhvatno digestivno zdravlje i dobrobit.
Izvor: nova.rs
Kad nam je ovako vreo jul, šta li nas čeka u avgustu? Mnogi su se zapitali, a RHMZ je objavio prognozu do sredine meseca iz dana u dan.
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda za narednih mesec dana vidi se da će do kraja jula temperature popustiti, a u prvoj polovini avgusta se stabilizovati na ono što smo i ranije zvali „pravo letnje vreme“.
Tokom celog perida od mesec dana, prema prognozi RHMZ, najviše maksimalne temperature u gradovima Srbije neće se spuštati ispod 30 stepeni, al pik, kakav smo imali u utorak, 16. jula, prema ovoj najavi, neće se ponoviti narednih mesec dana.
Iako je prognoza za naredni period samo orijentaciona, te podložna promenama, padavine bi trebalo da budu minimalne.
U Beogradu minimalne temperature bi do kraja jula trebalo da budu od 20 do 24 stepena, što znači da nas i dalje čekaju tropske noći. Maksimalne dnevne u glavnom gradu biće do 35 stepeni, sve do polovine avgusta.
Na Zlatiboru će temperature do polovine avgusta biti minimalne 15, a maksimalne 31 stepen.
Na Kopaoniku se ovih dana očekuju padavine, a temperature neće prelaziti 24 stepeni. Minimalna temperatura će biti poslednjeg dana jula 7 stepeni, a u avgustu živa u termometru neće prelaziti 23 stepena.
Prema sezonskoj prognozi RHMZ očekujue nas topliji i suvlјi avgust.
Srednja minimalna temperatura vazduha u avgustu biće iznad višegodišnjeg proseka za 1.5ºC do 2.5ºC. U Beogradu i široj okolini predviđa se vrednost avgustovske srednje minimalne temperature vazduha oko 19.8ºC.
Srednja maksimalna temperatura vazduha u avgustu takođe će biti iznad višegodišnjeg proseka za 1.5ºC do 2.5ºC, a u Beogradu i široj okolini srednja maksimalna temperatura vazduha tokom avgusta biće oko 32.1ºC.
Mesečna suma padavina tokom avgusta biće ispod višegodišnjeg proseka sa vrednostima u proseku za 10 mm do 20 mm nižim u odnosu na višegodišnji prosek. U Beogradu i široj okolini avgustovska suma padavina iznosiće oko 32 mm, naveo je RHMZ.
Izvor: nova.rs
Skoro svaka volela bi da zna kako sebi da produži život. Iako nikada nećemo znati sa sigurnošću, čini se da je ishrana ipak može imati uticaj na dužinu životnog veka.
Francuskinja Žan Luiz Kalment, koja je živela 122 godine i bila najstarija osoba na svetu, svojevremeno je otkrila da je svakodnevno konzumirala tri namirnice.
Žan Luiz Kalment je rekla da je jela čokoladu nakon svakog obroka. Istraživanja su pokazala da čokolada može biti korisna za zdravlje srca i doprinosi jačanju imunog sistema.
Tamna čokolada sadrži moćne antioksidante koji mogu doprineti boljem opštem zdravlju kada se konzumira u umerenim količinama.
Uživanje u ovom posebnom alkoholnom piću deo je onoga što je poznato kao mediteranska ishrana – način života zasnovan na tradicionalnim kuhinjama zemalja koje se graniče sa Sredozemnim morem.
Uz biljnu hranu, zdrave masti i maslinovo ulje, umereno konzumiranje crnog vina ima brojne prednosti.
Mnogi stogodišnjaci žive u „plavim zonama“, regionima sveta sa najvećom koncentracijom ljudi starijih od 100 godina.
Iako Kalment nije živela na jednoj od ovih lokacija, njena ishrana je uključivala hranu iz „plave zone“, uključujući maslinovo ulje.
Prema teoriji koju su izneli istraživači u Moskvi, Kalment je možda preminula mnogo pre 122. druge ali niko to nije mogao pouzdano potvrditi.
Izvor: n1info.com
Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
---|---|---|---|
20.07.2024 | 11:00 | KRMAR ANA (1954) | Zajedničko groblje Čonoplja |
20.07.2024 | 12:00 | LOK STEVANIJA (1938) | Mesno pravoslavno groblje Stanišić |
20.07.2024 | 13:00 | TOŠIĆ ZORKA (1934) | Mesno pravoslavno groblje Stanišić |
20.07.2024 | 14:00 | BUNIĆ MLAĐEN (1959) | Mesno pravoslavno groblje Stapar Somborsko |
22.07.2024 | 12:00 | KUDUS MILEVA (1950) | Pravoslavno groblje Kljajićevo |
22.07.2024 | 14:00 | DUNOVIĆ SNEŽANA (1957) | Zajedničko groblje Čonoplja |
OPšta bolnica "Dr Radivoj Simonović" u Somboru raspisala j oglas za prijem u radni odnos doktora, medicinskih tehničara, nemedicinskog osoblja. Oglas prenosimo u celosti:
Oglas za prijem u radni odnos
Raspisuje se:
O G L A S
I
Za prijem u radni odnos na ODREĐENO vreme sa punim radnim vremenom DVOJE (2) DOKTORA MEDICINE za obavljanje poslova:
II
Za prijem u radni odnos na ODREĐENO vreme sa punim radnim vremenom PETNAESTORO (15) MEDICINSKIH SESTARA-TEHNIČARA za obavljanje poslova:
III
Za prijem u radni odnos na ODREĐENO vreme sa punim radnim vremenom JEDNE (1) GINEKOLOŠKO-AKUŠERSKE SESTRE za obavljanje poslova:
IV
Za prijem u radni odnos na ODREĐENO vreme sa punim radnim vremenom TROJE (3) NEMEDICINSKIH POMOĆNIH RADNIKA SA NIŽOM STRUČNOM SPREMOM za obavljanje poslova:
* * * * * * * * * * * * * * * *
Pored opštih uslova predviđenih zakonom kandidat prilikom prijavljivanja na oglas za obavljanje poslova pod tačkama I.1.-I.2. treba da ispunjava i sledeće uslove:
Potrebna dodatna znanja/ ispiti/ radno iskustvo za obavljanje poslova pod tačkama I.1.-I.2.:
Potreban stepen stručne spreme za obavljanje poslova pod tačkama I.1.-I.2.: VII/1
Posebni uslovi za rad na poslovima pod tačkama I.1.-I.2.:
Pored opštih uslova predviđenih zakonom kandidat prilikom prijavljivanja na oglas za obavljanje poslova pod tačkama II.1.-II.10. treba da ispunjava i sledeće uslove:
Potrebna dodatna znanja/ ispiti/ radno iskustvo za obavljanje poslova pod tačkama II.1.-II.10.:
Potreban stepen stručne spreme za obavljanje poslova pod tačkama II.1.-II.10.: IV.
Posebni uslovi za rad na poslovima pod tačkama II.1.-II.4. i II.7.-II.10.:
Posebni uslovi za rad na poslovima pod tačkama II.7.-II.9.:
Pored opštih uslova predviđenih zakonom kandidat prilikom prijavljivanja na oglas za obavljanje poslova pod tačkom III.1. treba da ispunjava i sledeće uslove:
Potrebna dodatna znanja/ ispiti/ radno iskustvo za obavljanje poslova pod tačkom III.1.:
Potreban stepen stručne spreme za obavljanje poslova pod tačkom III.1.: IV.
Posebni uslovi za rad na poslovima pod tačkom III.1.:
Pored opštih uslova predviđenih zakonom kandidat prilikom prijavljivanja na oglas za obavljanje poslova pod tačkama IV.1.-IV.3. treba da ispunjava i sledeće uslove:
Potreban stepen stručne spreme za obavljanje poslova pod tačkama IV.1.-IV.3.: I.
Posebni uslovi za rad na poslovima pod tačkama IV.1.-IV.3.:
* * * * * * * * * * * * * * * *
Prilikom prijavljivanja na oglas za obavljanje poslova pod tačkama I.1.-I.2. potrebno je dostaviti:
Prilikom prijavljivanja na oglas za obavljanje poslova pod tačkama II.1.-II.10. potrebno je dostaviti:
Prilikom prijavljivanja na oglas za obavljanje poslova pod tačkom III.1. potrebno je dostaviti:
Prilikom prijavljivanja na oglas za obavljanje poslova pod tačkama IV.1.-IV.3. potrebno je dostaviti:
Kandidati koji su se javili na oglas mogu biti pozvani na razgovor radi pružanja dodatnih podataka koji mogu biti važni za odluku o prijemu (prethodno iskustvo u radu, prosečna ocena u toku školovanja, dodatno obrazovanje ili osposobljenost, dužina trajanja školovanja, itd.).
Odluka o izboru kandidata biće objavljena na internet prezentaciji Opšte bolnice „Dr Radivoj Simonović“ Sombor, www.bolnicasombor.org.rs u roku od od 30 dana od dana zaključenja oglasa.
Odabrani kandidati su dužni da pre zasnivanja radnog odnosa dostave lekarsko uverenje o potpunoj zdravstvenoj sposobnosti bez ograničenja za obavljanje poslova na koje su izabrani ne starije od 6 meseci, a kandidati izabrani za obavljanje poslova navedenih pod tačkama I.1.-I.2, II.1.–II.10., III.1., kao i pod tačkama IV.1.-IV.3. i uverenje o negativnom nalazu na obavljenom sanitarnom pregledu ne starije od 6 meseci (uredno popunjenu važeću sanitarnu knjižicu), kao i overenu fotokopiju dokumenta iz kojeg se vidi da je kandidat započeo imunizaciju protiv virusa Hepatitisa B odnosno Morbila, ukoliko do sada nije vakcinisan protiv ovih zaraznih bolesti ili ukoliko su rezultati izvršenih analiza na prisustvo antitela negativni (proces imunizacije izabranih kandidata biće podržan od strane Opšte bolnice, u vezi čega će kandidati biti kontaktirani po objavljivanju odluke o izboru kandidata). Ukoliko izabrani kandidat u ostavljenom roku ne dostavi ili ne može da dostavi uverenje o zdravstvenoj sposobnosti, uverenje o negativnom nalazu na obavljenom sanitarnom pregledu ne starije od 6 meseci ili overenu fotokopiju dokumenta iz kojeg se vidi da je kandidat započeo imunizaciju protiv virusa Hepatitisa B odnosno Morbila, ukoliko do sada nije vakcinisan protiv ovih zaraznih bolesti ili ukoliko su rezultati izvršenih analiza na prisustvo antitela negativni, isti će biti odbijen, a vršilac dužnosti direktora Opšte bolnice će pod istim uslovima odabrati drugog kandidata koji se prijavio i ispunjava uslove po Oglasu.
Odabranim kandidatima koji budu primljeni u radni odnos za obavljanje poslova opisanih pod tačkama II.1., II.9.-II.10. i IV.1.-IV.3. će ugovorom o radu biti određen probni rad koji će trajati do 6 (šest) meseci ili kraće, u slučaju da odsutnim zaposlenim bude zaključeno bolovanje tj. privremena sprečenost za rad pre isteka 6 meseci radnog odnosa primljenog kandidata.
Rok za podnošenje prijava je 29. JUL 2024. godine.
Prijave na oglas sa potrebnom dokumentacijom dostaviti preporučenom pošiljkom ili putem kurirske službe na adresu:
Opšta bolnica „Dr Radivoj Simonović“ Sombor
25000 Sombor,
sa naznakom „za oglas za doktora medicine“, odnosno „za oglas za medicinsku sestru“, odnosno „za oglas za ginekološko-akušersku sestru“, odnosno „za oglas za spremačicu“, ili lično preko Službe protokola u Upravnoj zgradi – soba br. 12 u VREMENU OD 0800 DO 1400 ČASOVA.
Prijavom na oglas kandidat daje svoju saglasnost za obradu podataka o ličnosti u svrhe izbora za prijem u radni odnos.
Neblagovremene, nedozvoljene, nepotpune i nepotpisane prijave, kao i prijave uz koje nije priložena sva potrebna dokumentacija neće se uzimati u razmatranje.
Po okončanju oglasa predata dokumenta se neće vraćati kandidatima.
Tekst oglasa možete preuzeti u odeljku Radni odnosi. Oglas je aktivan u periodu 20.07.2024. – 29.07.2024.
Vršilac dužnosti direktora Opšte bolnice „Dr Radivoj Simonović“ Sombor
dr Dragan Rastović
Osećaj gladi nas ne tera samo da posegnemo za užinom - on može i da promeni naš imuni sistem. U nedavnoj studiji na miš...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.