Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije odbilo je zahtev Infrastruktura železnice Srbije da izda upotrebnu dozvolu za signalno-sigurnosnu i telekomunikacionu opremu sa pratećim objektima na deonici brze pruge od Novog Sada do Kelebije, objavila je Nova ekonomija.
Kako je navedeno u rešenju Ministarstva od subote, 9. avgusta, zahtev Infrastruktura železnice Srbije odbačen je zbog nedostataka u dokumentaciji.
Infrastruktura je tražila upotrebnu dozvolu za izvedene radove na katastarskim parcelama u Novom Sadu, Kisaču, Stepanovićevu, Zmajevu, Vrbasu, Lovćencu, Malom Iđošu, Bačkoj Topoli, Žedniku, Naumovićevu i Subotici.
Ministarstvo je u 37 tačaka navelo sve nedostatke u dokumentaciji.
Između ostalog, ugovor o vršenju usluge tehničkog pregleda sa preduzećem "Trioprojekt" Beograd sačinjen je između drugog pravnog lica i izvršioca, a ne između investitora i izvršioca, navodi se u rešenju.
"Trioprojekt" je deo konzorcijuma zaduženog za tehnički pregled celog projekta železnice, a vlasnik tog preduzeća Milutin Savović hapšen je u sklopu istrage oko pada nadstrešnice na Železničkoj stanici Novi Sad.
Takođe je utvrđeno da u Zapisniku o tehničkom pregledu nisu navedena sva lica, odgovorni izvođači radova i vršioci stručnog nadzora, koji su navedeni i potpisani u Izjavi investitora, stručnog nadzora i odgovornog izvođača radova.
Za jednog odgovornog izvođača radova nisu usaglašene lične stručne licence sa podacima u Zapisniku o tehničkom pregledu.
- U Izjavi investitora, stručnog nadzora i odgovornog izvođača radova nisu navedeni vršioci stručnog nadzora i odgovornog izvođača radova za radove za projekte telekomunikacija i saobraćaja i saobraćajne signalizacije - navodi Ministarstvo.
Među primedbama na zahtev Infrastruktura je i to što priložena Glavna sveska nije digitalno čitljiva, što je u suprotnosti sa pravilnikom.
Zbog niza nedostataka, Ministarstvo je nakon uvida u tehničku dokumentaciju odbacilo zahtev kao nepotpun, navodi se u rešenju, prenela je Nova ekonomija.
Legendarna hrvatska pevačica umrla je u 89. godini života
U 89. godini života umrla je Gabi Novak, legendarna hrvatska pevačica, prenosi Jutranji.hr.
Podsetimo, Gabi Novak je prošle godine doživela povredu kičme zbog čega je bila hospitalozovana u jednom zagrebačkom domu za rehabilitaciju.
Gabi je godinama bila u braku sa legendarnim Arsenom Dedićem sa kojim je dobila sina Matiju, koji je nedavno preminuo.
Punomasno ili obrano mleko? Novo, dugoročno istraživanje donosi jasan odgovor na pitanje koje je mleko zdravije.
Velika norveška studija, objavljena u časopisu „The American Journal of Clinical Nutrition“, obuhvatila je 73.860 ljudi prosečne starosti 41 godine, koje su naučnici pratili 33 godine, zabeleživši 26.393 smrtnih slučajeva, uključujući 8.590 od kardiovaskularnih bolesti.
Analiza je pokazala da je konzumacija punomasnog mleka povezana sa većim rizikom od smrtnosti u poređenju sa konzumacijom obranog ili poluobranog mleka - piše N1.
Rezultati se uklapaju u trenutne preporuke zdravstvenih institucija, koje upozoravaju da je većina masti u mleku i mlečnim proizvodima zasićena. Njihov prekomerni unos doprinosi povećanju LDL holesterola, većem kardiovaskularnom riziku i, indirektno, povećanju telesne težine.
U praksi, to znači da izbor nižeg udela mlečne masti može biti jednostavan, svakodnevni korak u korist zdravlja srca, posebno za ljude koji redovno konzumiraju mleko i mlečne proizvode.
Ako volite mleko u kafi, ovsenoj kaši ili smutijima, prelazak na obrano ili poluobrano mleko je verovatno najlakša promena sa merljivim dugoročnim koristima.
Takođe je važno sagledati širu sliku: ukupan unos zasićenih masti dolazi i od sireva sa većim sadržajem masti, putera, prerađenog mesa i industrijskih peciva.
Tekstura i kremastoća poluobranog mleka su zadovoljavajući kompromis za mnoge, a sadržaj proteina ostaje praktično isti kao kod punomasnog mleka.
Ako vam je cilj da dodatno smanjite ukupan unos zasićenih masti, obrano mleko pruža najveći efekat uz najmanje promene u navikama.
U svetu fitnesa i rekreativnog vežbanja, whey protein se često predstavlja kao čudotvorno rešenje za brže rezultate. Međutim, istina je daleko nijansiranija. Upotreba proteina mora biti pametno uklopljena u širi kontekst ishrane, fizičke aktivnosti i individualnih ciljeva. I muškarci i žene često naprave istu grešku oslanjaju se isključivo na suplemente, dok zanemaruju osnovne principe ishrane.
Whey protein, kao izvor brzo svarljivih proteina, svakako može doprineti izgradnji i oporavku mišićne mase, ali samo ako se koristi na pravilan način. Važno je razumeti da on nije zamena za obrok, već dodatak ishrani koji može pomoći kada ne uspevamo da kroz redovnu ishranu unesemo dovoljno proteina.
Prvo što treba razjasniti jeste da whey protein nije magični prah koji automatski “gradi mišiće”. On ne funkcioniše ako ga uzimate povremeno, bez plana, ili umesto obroka bogatog nutrijentima. Takođe, ne goji sam po sebi, što je čest mit među početnicima.
Ključno je znati da proteini (bilo iz hrane ili suplemenata) mogu doprineti kalorijskom suficitu ako ih unosite više nego što trošite, baš kao i bilo koja druga makronutrijentna grupa. Dakle, pitanje da li whey protein goji ne zavisi od samog proteina, već od toga koliko ukupno kalorija unesete u toku dana i kako ih vaše telo koristi.
Korisnici, posebno oni koji tek počinju sa suplementacijom, često naprave sledeće greške:
Umesto toga, pristup treba da bude informisan i usklađen sa ličnim ciljevima. Whey protein je najbolji saveznik kada se koristi ciljano nakon treninga ili kada nemaš pristup kvalitetnom obroku, a želiš da uneseš čist i brz izvor proteina.
Uloga ishrane ne može se dovoljno naglasiti. Bilo da želiš da smršaš, dobiješ mišićnu masu ili samo budeš u formi, ishrana mora biti raznovrsna, balansirana i usklađena sa tvojim energetskim potrebama. Proteinski šejk ne može zameniti kvalitetan obrok koji sadrži proteine, ugljene hidrate, masti i mikronutrijente.
Whey protein može pomoći da dostigneš svoj dnevni cilj unosa proteina, posebno ako treniraš intenzivno ili imaš ubrzan životni ritam. Ali ako ne unosiš dovoljno povrća, vlakana i zdravih masti ni najbolji suplementi ti neće pomoći da postigneš optimalne rezultate.
Na kraju, najvažnija stvar koju možeš da uradiš za svoje telo jeste da mu pristupiš sa razumevanjem. Ne postoji univerzalna formula koja važi za sve. Tvoje telo, ciljevi i stil života treba da diktiraju tvoju strategiju ishrane i suplementacije.
Whey protein neće ti štetiti ako ga koristiš pravilno ali isto tako, neće ti pomoći ako zanemariš osnovne principe ishrane. Pronađi ritam koji ti odgovara, informiši se iz relevantnih izvora i posmatraj whey kao korisnog saveznika, ne kao čarobno rešenje.
“Crvena jabuka” je sarajevski bend za koji vezujemo mnoge hitove, a zamislite tek da su odsvirali u svom repertoaru pesmu “Mjesto za dvoje” kako je izvorno bilo planirano.
Gostujući u Agelast podkastu, Dino Šaran, frontmen grupe Letu Štuke, otkrio je zanimljivu pozadinu nastanka jednog od svojih najvećih hitova – Mjesto za dvoje. Pesma, danas neizostavna na svadbama i u emotivnim plejlistama, zapravo je umalo završila u rukama Crvene jabuke City Magazine.
Kako je “Crvena jabuka” odbila mjesto za dvoje:
„Oni su tad radili novi album, a ja sam paralelno radio Štuke. Pomislio sam da pesma nije za nas, ponudim je Žeri… ali on, kad je pročitao tekst, provali da ima političku konotaciju – i odbije priseća” se Šaran.
Iako je pesma ljubavna, Žera ju je pročitao kroz prizmu vremena u kojem je sve, posebno ono što se događa na aerodromima i putevima, pratilo pod budnim okom vlasti i policije. Na kraju su je Letu štuke snimile, i pesma je postala – pesma za sva vremena.
Danas ga, kaže, ljudi stalno zovu da im otpeva bar kratki isečak, ali on uvek upozori: „Može, samo nemojte to stavljati na internet.“ Ipak, život je ironičan – Žera se kasnije pokajao što je odbio numeru.
Mjesto za dvoje ostaje nežna poruka o tome da, čak i kad je sve oko nas napeto i teško, i dalje postoji prostor za intimnost i mir – makar za dvoje. Upravo u tome je snaga pesme: proći kroz opasno vreme, a zadržati toplinu i veru u ljubav.
Letu Štuke su sarajevski pop-rock bend osnovan početkom 2000-ih, poznat po inteligentnim tekstovima i spoju britke urbane poezije sa melodijama koje lako ostaju u uhu. Osnivač i glavni autor je Dino Šaran, a bend iza sebe ima niz albuma hvaljenih od kritike i publike, uključujući Letu Štuke (2005), Proteini i ugljikohidrati (2008) i Brojevi računa (2018). Njihova muzika često balansira između ironije, društvenog komentara i iskrene emotivnosti.
Ako ne možete da zamislite jutro bez šolje kafe, niste jedini, ali ako uz to redovno uzimate suplemente, možda biste ipak trebalo da obratite pažnju. Ispostavilo se da kafa može smanjiti apsorpciju nekih ključnih vitamina i minerala, što bi moglo uticati na njihovu efikasnost. Saznajte koji suplementi ne idu uz omiljeni jutarnji napitak i kako da ih pravilno kombinujete.
Ali, ako uz jutarnju kafu uzimate i suplemente vitamina ili minerala, možda bi trebalo da obratite pažnju na to kako kafa utiče na njihovu apsorpciju.
Naime, kofein, polifenoli i blagi diuretički efekat kafe mogu ometati način na koji telo koristi određene nutrijente. “Na primer, apsorpcija gvožđa može biti usporena zbog kofeina, a njegova diuretička svojstva utiču i na ravnotežu drugih minerala”, objašnjava farmaceut dr Filip Ngo.
Farmaceutima su otkrili kako kafa utiče na apsorpciju suplemenata – i šta možete da uradite kako bi vaša jutarnja rutina bila što efikasnija - piše nova.rs.
Gvožđe je ključno za rast, stvaranje hormona i pravilnu funkciju ćelija. Budući da je nedostatak gvožđa veoma čest, lekari često preporučuju suplemente.
„Ako uzimate gvožđe uz kafu ili uz doručak koji sadrži kofein, vaše telo može apsorbovati i do 54% manje gvožđa“, navodi dr Bo Vang. Uzrok nije kofein sam po sebi, već hlorogenska kiselina, polifenol prisutan u kafi i čaju, koji inhibira apsorpciju ne-hem gvožđa (iz biljnih izvora i suplemenata).
Savet: Uzmite dodatak gvožđa bar jedan sat pre ili posle kafe, i uparite ga sa namirnicama bogatim vitaminom C, poput narandže ili limuna, koji poboljšava njegovu apsorpciju.
Vitamin D teško se unosi isključivo putem hrane, ali telo ga može proizvesti uz pomoć sunčeve svetlosti. Ipak, istraživanja pokazuju da kofein može smanjiti izraženost receptora za vitamin D, što može dovesti do nižih nivoa u krvi.
Jedna studija iz 2021. povezala je viši unos kofeina sa nižim koncentracijama vitamina D, iako su potrebna dodatna istraživanja.
Savet: Uzmite vitamin D najmanje sat vremena udaljeno od kafe, idealno uz obrok koji sadrži zdrave masti – pošto je ovaj vitamin rastvorljiv u mastima.
Ova grupa vitamina (uključujući B1, B2, B7, B9 i B12) igra ključnu ulogu u stvaranju energije, zdravlju nervnog sistema i formiranju crvenih krvnih zrnaca. Budući da su rastvorljivi u vodi, telo ih ne skladišti u velikim količinama.
Kofeinov diuretički efekat može ubrzati izlučivanje ovih vitamina kroz urin. Zbog toga su kod redovnih konzumenata kafe često niži nivoi B vitamina.
Savet: Izbegavajte uzimanje B vitamina sa kafom ili čajem. Najbolje je da sačekate najmanje sat vremena. Ovi vitamini se mogu uzimati sa ili bez hrane, ali mnogima lakše padaju nakon obroka.
Magnezijum je mineral koji podržava sintezu proteina, ravnotežu šećera u krvi, pritisak i kvalitet sna. Iako se nalazi u pasulju, orašastim plodovima i jogurtu, mnogi ga ne unose dovoljno ishranom.
Kofein može pojačati izlučivanje magnezijuma putem urina, što dodatno smanjuje njegove nivoe.
Savet: Ako uzimate magnezijum u sklopu večernje rutine za bolji san, izbegavajte kofein nekoliko sati pre spavanja kako ne biste umanjili efekat suplementa – ni na san, ni na mineralni balans.
Slično kao i kod magnezijuma, i kod kalcijuma kofein može izazvati povećano izlučivanje putem bubrega. Iako se još uvek istražuje koliki je klinički značaj ovog efekta, jedno istraživanje je pokazalo da učesnici koji su unosili kofein izlučuju i do 77% više kalcijuma.
Savet: Dodavanje mleka u kafu može ublažiti gubitak kalcijuma. Suplemente uzimajte najmanje jedan sat nakon kafe, ili dva sata pre nje, za optimalnu apsorpciju.
Kafa može uticati na apsorpciju pojedinih nutrijenata, ali jednostavne promene u tajmingu mogu značajno pomoći. Razmak od sat vremena između kafe i suplementa često je dovoljan da se izbegne međusobno ometanje u apsorpciji.
Ipak, važno je znati da nisu svi suplemeti neophodni. „Suplementi su, kako i samo ime kaže, dodatak ishrani“, kaže dr Ngo. „Za osobu koja je u dobrom zdravstvenom stanju i jede raznovrsno, možda i nije potrebno ulagati u suplemente ako ne postoji dokazan nedostatak.“
Zato, pre nego što sledeći put popijete vitamine uz jutarnju kafu, možda vredi da ih ipak „razdvojite“. Ili još bolje – porazgovarate sa lekarom i uradite analize kako biste saznali šta vam zaista treba.
Svi znamo tu osobu - onu koja se čvrsto drži zastarelih uverenja uprkos silnim dokazima koji govore suprotno. Možda je to tvoj partner koji tvrdi da su klimatske promene izmišljotina, prijatelj koji veruje u apsurdne teorije zavere ili kolega koji odbija da prihvati nove pristupe na poslu. Verovatno si pokušao da razgovaraš sa njima, iznosiš činjenice ili čak strastveno raspravljaš o tome zašto nisu u pravu. Ipak, nekako se čini da oni još dublje tonu u svoje uverenje, a ti postaješ sve frustriraniji.
Problem nije u tome što su ti ljudi glupi ili tvrdoglavi po prirodi. Nova istraživanja pokazuju da tipične metode ubeđivanja zapravo ne funkcionišu u skladu sa načinom na koji mozak obrađuje informacije - pše Nova.
Tradicionalni pristupi promeni mišljenja često se oslanjaju na predstavljanje činjenica, razbijanje mitova ili isticanje opasnosti pogrešnih verovanja. Međutim, neurološka istraživanja pokazuju da ovi pristupi često imaju suprotan efekat. Ironično, čak i profesionalci koji se bave ubeđivanjem prave ovu grešku. Oglašivači, političari i influenseri rutinski koriste pristupe koji su u sukobu sa načinom na koji mozak funkcioniše – poput negativnih političkih oglasa koji naglašavaju mane protivnika, zdravstvenih kampanja zasnovanih na strahu koje ističu bolest i smrt, ili finansijskih savetnika koji zastrašuju ljude pričama o jezivoj starosti bez penzije. Ovi pristupi aktiviraju odgovor „bori se ili beži“ u mozgu, što dovodi do toga da želimo da isključimo informacije umesto da ih usvojimo.
Da bismo razumeli kako se menjaju uverenja, potrebno je da razumemo dva ključna koncepta.
Greška u predikciji nagrade – zamisli to kao ugrađeni detektor iznenađenja i procene u tvom mozgu. Kada se nešto dogodi bolje nego što si očekivao, mozak oslobađa dopamin, neurotransmiter koji stvara osećaj zadovoljstva i motiviše te da potražiš više sličnih iskustava. Kada ishod bude lošiji od očekivanog, nivo dopamina opada, pa želiš da izbegneš slične situacije.
Subjektivna vrednost informacije – tj. koliko informacija deluje lično značajno i korisno. Informacije koje se uklapaju u tvoj identitet i ciljeve mozak označava kao vredne, dok one koje se ne uklapaju – bukvalno odbacuje.
Većina pokušaja da promenimo tuđe mišljenje fokusira se na ono što nije u redu sa njihovim trenutnim verovanjem, umesto da naglasi šta je dobro u novom načinu razmišljanja. Pogledaj nekoliko uobičajenih primera:
Negativna politička reklama: „Ne glasajte za mog protivnika – povećaće poreze, uništiti poslove i uništiti sve do čega vam je stalo.“
Marketing zasnovan na strahu: „Bez naše zaštite identiteta, kriminalci će vam hakovati naloge i terorisati porodicu.“
Zdravstvena poruka zasnovana na strahu: „Pušenje izaziva rak, smrdi na pepeo i baca novac niz vodu.“
Apokaliptična poruka o klimi: „Globalno zagrevanje će uništiti planetu, izazvati masovno izumiranje i ostaviti tvojoj deci pustoš.“
Finansijska taktika zastrašivanja: „Ako sada ne investiraš, bićeš siromašan i jadan u starosti.“
Iako su sve ove poruke činjenično tačne, one aktiviraju sistem za detekciju pretnje u mozgu, a ne puteve učenja i nagrade. Kada informacija deluje kao pretnja, tvoja amigdala (alarmni centar mozga) preuzima kontrolu i gasi racionalno razmišljanje koje je neophodno za promenu uverenja.
Istraživanja pokazuju da poruke koje naglašavaju buduće dobitke umesto sadašnjih gubitaka mnogo efikasnije menjaju mišljenje. Tvoj mozak teži optimizmu – jednostavno više obraća pažnju na dobre vesti nego na loše.
Uporedi sledeće primere pozitivnog ponovnog sagledavanja:
Ohrabrujuća zdravstvena poruka: „Ljudi koji prestanu da puše osećaju se energičnije, uštede hiljade dolara i uživaju u boljim odnosima. Verovatno ćeš otkriti da ti hrana ima bolji ukus, a fizičke aktivnosti postaju prijatnije.“
Okvir klimatske prilike: „Prihvatanje čiste energije stvara dobro plaćene poslove, smanjuje troškove zdravstva i gradi otpornije zajednice. Bićeš deo rešenja koje svima donosi bolji život.“
Vizija finansijske sigurnosti: „Ako počneš da investiraš sada, bićeš na putu ka finansijskoj slobodi, ranijem penzionisanju i mogućnosti da pratiš svoje strasti bez stresa zbog novca.“
Sve ove poruke se fokusiraju na dobitke, što pokreće sistem za nagrađivanje u mozgu i čini informacije vrednijima i lično relevantnijim.
Stvori pozitivno iznenađenje
Probudi radoznalost pre nego što izneseš poruku. Postavljaj pitanja koja ukazuju na praznine u znanju, bez izazivanja odbrane. Na primer: „Da li znaš da ljudi koji [poželjno ponašanje] često doživljavaju [pozitivan ishod]?“
Učini to ličnim
Opšte informacije deluju manje vredno. Prilagodi poruke pojedincima, njihovim vrednostima i ciljevima. Umesto: „Svi bi trebalo da vežbaju“, probaj: „Pošto si rekao da želiš više energije za vikende sa decom, evo kako ti 20 minuta jutarnjeg vežbanja može pomoći.“
Naglašavaj koristi, a ne rizike
Pokaži šta ljudi dobijaju novim uverenjem ili ponašanjem, umesto šta gube ako ga ne usvoje. Mozak jače reaguje na potencijalni dobitak.
Poštuj autonomiju
Ljudi se opiru kada im se govori šta da misle. Umesto: „Moraš da uradiš ovo“, koristi: „Evo tri pristup koji možeš razmotriti…“ Osećaj izbora smanjuje otpor i aktivira puteve nagrade.
Za roditelje: Umesto „Prestani da igraš igrice, inače ćeš ponavljati razred“, reci „Kada završiš domaći prvo, uživaćeš više u igranju jer nećeš imati onaj osećaj krivice.“
Za menadžere: Umesto „Tvoj učinak opada“, pokušaj sa „Voleo bih da ti pomognem da se vratiš na onaj nivo kada si bio najzadovoljniji svojim radom.“
Za zdravstvene radnike: Umesto „Moraš da smršaš inače ćeš dobiti dijabetes“, reci „Pacijenti koji naprave ove promene često mi kažu da već posle par nedelja osećaju više energije i bolje spavaju.“
Ovo je ključni alat za svakoga ko želi da utiče na druge na pozitivan način. Bilo da si nastavnik, roditelj, menadžer ili neko ko jednostavno želi da širi istinu i pokrene promene, saradnja sa prirodnim sistemima učenja mozga, a ne suprotstavljanje njima, značajno povećava šanse za uspeh.
Određene navike mogu da ometaju gubitak težine nakon pedesete.
Ako ste primetili da je mršavljenje postalo teže nakon što ste ušli u pedesete, ne zamišljate to. Gubitak težine može biti izazov u bilo kom dobu, ali nakon pedesete, mnogi otkrivaju da je borba sa vagom postala primetno teža, piše "Eating Well".
„Kako starimo, mišićna masa se prirodno smanjuje, što smanjuje vaš bazalni metabolizam, što znači da telo sagoreva manje kalorija u mirovanju“, objašnjava nutricionistkinja Džejmi Li Makintajer. Ali to nije jedini razlog, prenosi Index.hr.
Hormonske promene, problemi sa spavanjem i novi lekovi takođe mogu stati na put vašem cilju. Pored toga, neke svakodnevne navike, koje deluju potpuno bezopasno, mogu nas „tiho“ sabotirati.
Kako bi otkrili moguće uzroke, nutricionisti su izdvojili ključne, često neprimetne navike koje ometaju gubitak težine u starijoj dobi.
Ako je vežbanje ograničeno samo na kardio, dok tegove zaobilazite u širokom luku, propuštate ključnu komponentu za uspešno mršavljenje.
„Davanje prioriteta treningu snage može pomoći u očuvanju mišića, pojačati metabolizam i podržati održivo upravljanje težinom nakon 50. godine“, kaže nutricionistkinja Vitni Stjuart. Mišići su prava mašina za sagorevanje kalorija, ali sa godinama njihova masa prirodno opada.
Trening snage pomaže u izgradnji mišića, što znači da ćete sagorevati više kalorija čak i dok mirujete. Studije potvrđuju da vežbe otpora, poput dizanja tegova ili vežbi sa sopstvenom težinom, pomažu u očuvanju, pa čak i povećanju mišićne mase.
Mnogi izbegavaju trening snage iz straha od povreda ili jednostavno ne znaju odakle da počnu. Nutricionistkinja Loren Haris-Pinkus savetuje da se „jednostavne vežbe poput sklekova, trbušnjaka i čučnjeva lako izvode kod kuće bez opreme i da će pomoći u jačanju velikih mišićnih grupa“.
Primamljivo obećanje brzih rezultata je zaštitni znak modernih dijeta, ali one retko nude održiva rešenja. Kada napunite 50-te godine, ovaj pristup može biti posebno problematičan. Većina ovih dijeta je restriktivna, isključujući cele grupe namirnica ili drastično smanjujući unos kalorija.
Iako može izgledati kao da gubite težinu, ove dijete zapravo mogu usporiti vaš metabolizam. Kako dodaje Eating Well, mnoge dijete sa niskim sadržajem kalorija zapravo imaju malo proteina.
„Dijeta sa niskim sadržajem proteina i kalorija može dovesti do gubitka mišićne mase i još sporijeg metabolizma“, upozorava Stjuart, dodajući da bez dovoljno proteina, telo može razgraditi mišiće za energiju, što otežava održavanje zdrave težine na duži rok.“
Kvalitetan san je često zanemaren stub zdravog načina života, ali njegov nedostatak može tiho potkopati vaše napore za mršavljenje. Nakon 50. godine, obrasci spavanja mogu postati nepravilniji zbog stresa ili hormonskih promena. Ovo ne samo da uzrokuje nesanice, već i remeti hormone koji regulišu glad - leptin i grelin.
Ova neravnoteža može dovesti do povećane želje za hranom bogatom kalorijama. Studije su takođe pokazale da ljudi koji nemaju san imaju tendenciju da jedu manje voća i povrća, a više brze hrane, masti i šećera. Iako su neke promene u snu normalne sa godinama, cilj bi trebalo da bude sedam do devet sati sna, dodaje Eating Well.
Kako starite, vaše potrebe za energijom se prirodno smanjuju. Ako jedete na isti način kao i uvek, možete početi da dobijate na težini, čak i ako je hrana koju jedete zdrava.
Navike poput jedenja svega sa tanjira ili grickanja ispred televizora možda su nekada funkcionisale, ali sada bi mogle da rade protiv vas.
„Bezumno grickanje, posebno uveče, može sabotirati vaše napore za mršavljenje“, kaže dr Lisa R. Jang.
Ona dodaje da mnogi ljudi jedu iz dosade ili navike dok gledaju televiziju, često birajući hranu sa visokim sadržajem kalorija, a da nisu svesni koliko je unose. Te dodatne kalorije mogu se brzo nagomilati
Hidratacija igra ključnu ulogu u varenju i metabolizmu. Međutim, kako starimo, naš osećaj žeđi se smanjuje, zbog čega mnogi stariji ljudi ne piju dovoljno tečnosti. Dehidratacija ne samo da usporava metaboličke procese, već može i da oponaša napade gladi, podstičući vas da jedete više.
Rešenje je jednostavno: Ciljajte na najmanje osam čaša vode dnevno. Za još bolje rezultate, popijte veliku čašu vode pre obroka. Ova jednostavna strategija može vam pomoći da se brže osećate sito i sprečite prejedanje.
"Somborske pesničke večeri" organizuju se jednom mesečno u Somboru, a ljubitelji poezije u ovom gradu od sada imaju novo mesto okupljanja i to u samom centru Sombora, u opuštenoj atmosferi Orijenta 5, gde reči spajaju stvaraoce svih generacija i publiku.
Podršku pesničkom okupljanju u Somboru pružio dr Zoran Ivanović – naučnik svetskog ranga, jedan od naših najznačajnijih istraživača u oblasti terapijskih mogućnosti matičnim ćelijama. Pored zapaženog naučnog rada, dr Ivanović je i književnik, koji uspešno spaja naizgled udaljene svetove –medicinu i poeziju - piše RTV.
Pokretač ove ideje je akademik dr Rajko Igić, koji ističe da Somborske pesničke večeri u vremenu brzine i buke nude prostor tišine, izraza i duše.
Cilj ovih večeri jeste da se podstakne pesničko stvaralaštvo, posebno među mladima. Ulaz za publiku je slobodan, a sve što se traži jeste – dobra volja, pažnja i ljubav prema pisanoj i izgovorenoj reči.
Izložba fotografija nastalih na prostoru Gornjeg Podunavlja otvorena je danas u Etno-kući "Mali Bodrog" u Bačkom Monoštoru kod Sombora.
Posetiocima "Malog Bodroga" predstavljeno je oko šezdeset fotografija novosadskih fotografa koji su snimali tokom ovogodišnjeg foto-safarija posvećenog čuvenom fotoreporteru Jaroslavu Papu, saopštila je Foto-asocijacija Vojvodine.
Na šestoj po redu izložbi, a drugoj otkako nosi Papovo ime, učestvovalo je deset fotografa različitih generacija, koji su, pored prirode, snimali i običaje i kulturu ljudi mesta poznatog po nazivu "selo na sedam Dunava".
Jaroslav Pap bio je urednik fotografije novosadskog dnevnog lista Dnevnik, fotoreporter Tanjuga i saradnik najvećih svetskih novinskih agencija. Proslavio se fotografišući prirodu, a Udruženje novinara Srbije ove godine donelo je odluku da najveća godišnja novinarska nagrada za fotografiju nosi njegovo ime - piše eKapija.
Ovogodišnje fotografsko okupljanje održano je u sklopu projekta "Monoštor — tragovima budućnosti", koji je podržala Fondacija "Sidro", a organizatori su Foto-asocijacija Vojvodine i Udruženje građana "Podunav", u saradnji i uz logističku podršku Vojvodinašuma.
Postoje ljudi kod kojih treba dva puta razmisliti pre nego što nešto kažete, jer nikad ne znate da li će ih pogoditi ton...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.