Umor, glavobolja, začepljen nos, crveno i bolno grlo, pa čak i jaki bolovi u zglobovima ne moraju nužno značiti da je reč o letnjem gripu, prehladi ili kovidu. U ovom delu godine pacijenti koji dolaze u Domove zdravlja često se zbune – veruju da su se zarazili virusom ili prehladili, a zapravo imaju izražene simptome alergije.
Letnji period, kada je reč o alergijama, karakterističan je po polenima korovskih biljaka, od kojih je najznačajnija ambrozija jer uzrokuje tegobe kod više od 50 odsto obolelih. To traje do početka oktobra, kada pacijenti ulaze u mirnu fazu bolesti, piše Nova.rs.
Sezona pak počinje koliko u februaru, pojavom polena jove, leske i čempresa, dok su u proleće dominantni breza, platan i hrast, ali i razne trave. Postoje, svakako, i celogodišnji alergeni, kao što su grinje, životinjska dlaka i neke vrste gljivica koje izazivaju alergijske reakcije, ne birajući ni vreme ni mesto. Alergije izazivaju proteini koji se nalaze u biljkama, životinjama, namirnicama i lekovima, a manifestacije bolesti se mogu javiti na različitim organima. Simptomi alergija nalikuju simptomima prehlade, zbog čega se godinama pogrešno leče.
„Broj osoba koje pate od različitih vrsta alergija dramatično raste poslednjih nekoliko decenija“, rekla je pre nekoliko godina iz Centra za alergologiju Instituta za plućne bolesti Vojvodine dr Sanja Hromiš, dodajući da se osobe koje imaju problem s bilo kojom vrstom alergena, nikad od toga ne mogu izlečiti. Zapravo, po mišljenju lekara alergije se tokom većeg dela života drže pod kontrolom.
Današnje savremeno doba donosi utisak da sve više osoba pati od neke vrste alergija, koje utiču na kvalitet života. Postoje razne vrste alergija, a najčeše su one sezonske koje se javljaju u određenom periodu godine. Među njima je alergija na polen i ambroziju najrasprostranjenija.
„Simptomi alergije na polen mogu biti veoma slični simptomima gripa i prehlade. Curenje bistre tečnosti iz nosa i zapušen nos, osečaj golicanja u grlu, učestalo kijanje, otok očiju praćen svrabom i suzenjem i osećaj iscrpljenosti su simptomi koji ukazuju na alergiju. Razlika je u tome što kod alergije nema povišene telesne temperature, bolova u mišićima a otežano disanje se javlja samo kada je izloženost alergenu jača. Kod gripa tegobe traju 7-10 dana a simptomi alergija mogu trajati duže, sve dok je osoba u kontaktu sa alergenom koji izaziva alergijsku reakciju“, rekla dr Dragana Đukić za „eKlikinu“.
Pratite polensku prognozu
Redovno proveravajte polensku prognozu za svoje područje kako biste bili svesni nivoa polena u vazduhu. Kada je nivo polena visok, možete preduzeti odgovarajuće mere za zaštitu. Ovu prognozu možete pratiti na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine http://www.sepa.gov.rs/
Izbegavajte izlaganje polenu
Pokušajte da izbegavate izlaganje polenu koliko je to moguće. Držite prozore zatvorenim tokom dana kada je polen najkoncentrisaniji u vazduhu, obavezno koristite klima uređaj sa filterom za vazduh kako biste smanjili unos polena u zatvorenim prostorima i izbegavajte aktivnosti na otvorenom, posebno u toplim danima kada je polen u vazduhu više prisutan.
Češće se tuširajte i menjajte odeću
Redovno se tuširajte kako biste uklonili polen sa kože i kose, i menjajte odeću nakon boravka na otvorenom kako biste sprečili unos polena u vaš dom.
Koristite preparate protiv alergije
Preparati /lekovi/sprej su proizvodi koji mogu ublažiti simptome polenske alergije, kao što su kijanje, svrab, zapušenost nosa i crvene oči. Možete ih kupiti bez recepta, ali se preporučuje konsultacija sa lekarom.
Nosite zaštitnu masku
Nošenje zaštitne maske može vam pomoći da smanjite unos polena u nos i usta tokom boravka na otvorenom.
Koristite spej za oči
Spej za oko protiv alergije će smanjiti crvenilo, svrab očiju, suze i ostale neprijatnosti prouzrokovane alergijskom reakcijom na polen.
Koristite klinički ispitane preparate
Ako vam je lekar dijagnostikovao polensku alergiju, može vam propisati odgovarajuće preparate. Ukoliko uzimate preparate sami u apoteci, vodite računa da su urađena ozbiljna istraživanja i da je preparat klinički proveren.
Vakcina protiv ambrozije
Prof. dr Sanvila Rašković, alergološkinja sa Kliničkog centra Srbije objasnila je kome su vakcine u slučaju velike preosetljivosti na polen i ambroziju namenjene.
„S jedne strane, to je alergijska kijavica, a s druge, bronhijalna astma, s tim što je mnogo češće ovo prvo. U ovo doba godine najčešći uzrok su poleni korova, odnosno ambrozije, koja će trajati i u oktobru.“
Doktorka kaže i da postoje tri vrste lečenja alergije.
„Prvo je izbegavanje alergena, što je nemoguće. Drugo je lečenje lekovima, a treće je imunoterapija, tj. specifična hiposenzibilizacija“, priča doktorka kako je to treće zapravo ono što ljudi nazivaju vakcinom za alergije.
To podrazumeva da se pacijentu po određenoj šemi u kontinuitetu daje pomalo alergena na koji on vremenom treba da postane imun.
Sagovornica kaže da se s terapijom obično počinje u oktobru na kraju sezone, koja se uzima po određenom rasporedu.
„Savetuje se da traje tri do pet godina, s tim što se prvi boljitak oseti već u prvoj sezoni, dakle na proleće – ako počnete da je uzimate u prethodnu jesen. Treba imati volju, ali kako vreme ide, svakako ćete videti pomak. Nekima ova terapija smanjuje potrebu za lekovima, ali ne znači da će antihistaminici biti sasvim izostavljeni. Imunoterapija u svakom slučaju smanjuje nastanak novih senzibilizacija na druge alergene, ali i još važnije – sprečava nastanak bronhijalne astme kod onih koji imaju samo alergijsku kijavicu“, kaže naša sagovornica.
Ministarstvo poljoprivrede Srbije još nije zakazalo javnu raspravu povodom Nacrta zakona o dobrobiti životinja na koji postoje brojne primedbe stručne javnosti, izjavila je danas profesorka Pravnog fakulteta u Beogradu Vanja Bajović.
„Ministarstvo ćuti, ne oglašava se povodom Nacrta“ zakona, kazala je FoNetu profesorka Bajović koja je pre dvadesetak dana uputila Ministarstvu poljoprivrede primedbe na taj nacrt zakona na oko 40 strana - piše Danas.
„To nisu propisi koji su za dobrobit životinja, situacija je potpuno obrnuta“, smatra Vanja Bajović.
Među najvažnijim primedbama profesorka Bajović ističe da je Nacrt zakona o dobrobiti životinja nehuman i da otvara vrata za masovno ubijanje napuštenih i životinja u prihvatilištima.
„Nacrt zakona abolira dosadašnja nepostupanja i nepočinstva svih ključnih aktera za ovakvo stanje – Kinološkog saveza, onih lokalnih samouprava koje su nenamenski trošile novac dat za poslove zoohigijene, privatnih kompanija koje su angažovane na rešavanju ovog problema“, navela je Vanja Bajović.
Prema njenim rečima, zato se stiče utisak da je Nacrt zakona rađen zarad nečijih profitabilnih intetesa, a ne zarad životinja i njihove dobrobiti.
Profesorka navodi i da je Nacrt zakona „pravno nepismen“ jer obiluje lošim i nepotrebnim definicijama, pogrešno upućuje na određene članove i nije usklađen sa drugim zakonima.
Vanja Bajović dodaje i da Nacrt zakona nije usklađen sa propisima Evropske unije (EU), što je navodno bio glavni razlog njegovog donošenja, a nema ni transparentnosti ni nezavisne kontrole na kojima se u EU posebno insistira.
Podseća i da je EU iz IPA fonda Ministarstvu poljoprivrede dala 1,38 miliona evra za projekat unapređenja zdravlja i dobrobiti životinja.
„Pitanje je gde su te pare završile kada je napuštenih pasa sve više, a samim tim veći je broja ujeda i odšteta koje se nadoknađuje iz lokalnih budžeta. Predloženi zakonski tekst samo dodatno pogoršava postojeće stanje“, zaključila je Vanja Bajović.
Ovi starinski saveti će vam svakako pomoći u kuhinji i oko pripremanja jela.
2. Pripremili ste sos, ali je ispao suviše redak i ne znate šta da radite da bi bio gust? Pomešajte 2 kašike mleka i kašičicu margarina i to dodajte u sos.
3. Ako želite da vam nakon kuvanja karfiol zadrži snežno belu boju, dok se kuva u vodu dodajte prstohvat soli i malo mleka.
4. Niko ne voli neprijatan miris belog luka ili ribe na rukama nakon čišćenja, a s obzirom da metal uklanja mirise sa kože, uzmite nerđajuću kašiku stavite je pod mlaz vode i kašikom kao da je sapun protrljajte preko ruke.
5. Vodu u kojoj ste kuvali testeninu ili krompir nikada ne bacajte. Sačekajte da se skroz ohladi i sipajte je biljkama i tako ih nahranite materijama koje su ostale u toj vodi. Vaše biljke će vam biti zahvalne i uzvratiti lepotom.
6. Pripremili ste supu ili čorbu, ali ste je presolili. Ne brinite, postoji rešenje i za to. Oljuštite krompir i dodajte ga u supu. On će upiti višak soli i problem je rešen.
7. Svež krompir tokom vremena i čuvanja proklija. To ćete sprečiti ako u kutiju, kesu, posudu ili džak gde čuvate krompir ubacite i jednu jabuku koja će održavati red. Nakon par dana pogledajte u kakvom je stanju jabuka i zamenite je novom.
8. Ako želite da vam belo meso nakon pečenja, dinstanja i spremanja ostane belo i sočno, pre pripreme ga istrljajte limunovim sokom.
9. Stari hleb ne bacajte. Sa malo vode ovlažite koru starom hlebu i stavite ga u rernu na 10 minuta sa podešenom srednjom temperaturom. Osvojiće vas na prvi zalogaj.
10. Ako spremate u isto vreme i spanać i pirinač, dobićete ukusniji i za nekoliko vitamina bogatiji obrok, ako prvo skuvate spanać, a nakon toga u toj vodi i pirinač.
11. Nikada se neće osećati neprijatni mirisi u frižideru ako u maloj šoljici stavite malo sirćeta sa listovima nane.
12. Kuhinjske krpe biće bele kao sneg, ako ih preko noći ostavite da prenoće u vodi sa 2 velike kašike sode bikarbone. Sutradan ih normalno operite u veš mašini.
13. Meso je ukusnije i lepše, ako ga pre pečenja, pohovanja ili prženja potopite u mleko sat vremena.
14. Nemorate da kupujete skupocene pilinge za telo, već ga možete i sami napraviti u kuhinji. U soc koji vam je ostao nakon popijene kafe, dodajte par kapi maslinovog ulja, prstohvat cimeta, kašičicu meda i kašičicu palente (kukuruznog griza). Vaša koža biće preporođena i kao nova.
15. Masku za ruke možete napraviti i sami u kuhinji. Napravite pire od krompira i svežeg i toplog ga na rukama držite nekoliko minuta. Isperite prvo toplom, a zatim hladnom vodom i na kraju namažite sokom od limuna. Imaćete bele i mekane ruke.
Jogurt je brz i praktičan način da obogatite ishranu kalcijumom i proteinima. Sve više ljudi širom sveta koristi ovu namirnicamu kako bi poboljšali ishranu, istraživanja pokazuju da je potrošnja jogurta značajno porasla u poslednje četiri decenije.
Jedna porcija grčkog jogurta (o kome smo pisali i koji se dosta razlikuje po kvalitetu u Srbiji nego u Evropi) bez dodataka sadrži više od 10 grama proteina i oko 111 miligrama kalcijuma. Ipak, nutricionisti kažu da mnogi prave jednu vrlo čestu grešku sa jogurtom koja smanjuje njegovu nutritivnu vrednost. „Trebalo bi da to iskoristite, a većina ljudi ne radi tako,“ objašnjava nutricionistkinja Džesika Kording, autorka knjige The Little Book of Game-Changers - piše Nova.rs.
Ona nije jedina koja upozorava na ovu naviku, evo o čemu se radi i kako da jogurt iskoristite maksimalno.
Verovatno to radite nesvesno: otvorite jogurt, prospete tečnost koja se skupila na vrhu i onda počnete da jedete. Iako deluje neprivlačno, ta tečnost je zapravo puna hranljivih materija. „Nutritivno, ona ima vrednost,“ kaže Kording.
Ta tečnost nije znak da se jogurt pokvario. To je prirodna pojava u procesu pravljenja jogurta. „Kulture koje se dodaju mleku da bi fermentisalo i pretvorilo se u jogurt stvaraju neku vrstu gela,“ objašnjava nutricionistkinja Sonja Anđelone iz San Franciska. Kako je tečnost lakša od gustog dela, ona se prirodno izdvaja i skuplja na površini.
„To vam je kao kada se ulje odvoji u prirodnom puteru od kikirikija,“ dodaje Kording.
Ta tečnost je surutka, deo mleka bogat proteinima. „To je nusproizvod procesa prerade mleka u jogurt,“ kaže Anđelone. „Bogata je probioticima, proteinima, kalcijumom i drugim hranljivim materijama.“ Istraživanja pokazuju da u toj tečnosti ima i kalijuma, bakra, fosfora i cinka.
Upravo od surutke se prave brojni proteinski praškovi. „Mnogi proizvodi od proteina koje kupujemo zapravo su dehidrirana surutka,“ objašnjava Kording.
Ako i dalje želite da prosipate tečnost s vrha, nema problema, glavni deo jogurta i dalje sadrži puno hranljivih materija. Ali, ako želite da izvučete maksimum iz svog obroka, stručnjaci preporučuju da je jednostavno promešate nazad. Tako ne samo da dobijate dodatne nutrijente, već i bolju kremastu teksturu.
Ako vam se ipak ne dopada tekstura jogurta kada umešate surutku, postoje i druga rešenja. „Možete je iskoristiti u smutijima ili dodati u recepte,“ kaže Kording. Surutku možete čak i zamrznuti i koristiti kasnije u kuvanju.
„To je potpuno hranljivo,“ dodaje ona. „Zašto biste se odrekli nečega što vam može doneti korist?“
Navesti malu decu i predškolce da slušaju ponekad se može činiti kao nemoguća misija. Ipak, rešenje je možda jednostavnije nego što mislite i ne leži u strogoj disciplini, već u stvaranju osećaja emocionalne sigurnosti, tvrdi dečja psihološkinja Rim Rauda, koja je svoja saznanja temeljila na proučavanju više od dvesta odnosa roditelja i dece.
Umesto fokusa na poslušnost, Rauda ističe da deca koja se osećaju sigurno, poštovano i saslušano prirodno postaju saradljivija. Ona je identifikovala šest jednostavnih fraza koje roditelji mogu isprobati već večeras pred spavanje ili tokom sledećeg napada besa, piše portal Mother.ly, a prenosi Index.hr.
Potvrđivanjem dečjih osećaja sprečavate odbrambeni stav i podstičete iskrenu komunikaciju. Na primer, ako dete insistira da nije namerno prosulo sok, odgovorom „Verujem ti. Hajde da to zajedno obrišemo“, rešavate problem bez eskalacije.
Uključite decu u rešavanje problema kako biste podstakli saradnju i smanjili borbu za moć. Umesto da zapovedate: „Pospremi svoje igračke“, pokušajte s pristupom: „Vidim da ne želiš sve da skloniš sada. Rešimo ovo zajedno. Koji je prvi korak?“.
Kada su deca preplavljena emocijama, potvrđivanje njihovih osećaja i nuđenje vaše prisutnosti pomaže im da se smire. „Umesto da odbacite napad besa, recite: ‘U redu je da se tako osećaš. Ja sam ovde’“, savetuje ona.
Pre nego što očekujete saradnju od deteta, ono mora da se oseća saslušano. Na primer, ako dete kaže: „Nikad više neću da se igram s bratom!“, odgovorite: „Slušam. Reci mi šta se dešava“. Ovakav pristup otkriva stvarne emocije koje stoje iza ponašanja.
Izražavanjem empatije i podrške smanjujete otpor i podstičete zajedničko traženje rešenja. Ako je dete frustrirano zbog domaćeg zadatka, recite mu: „Čujem te. Na tvojoj sam strani. Hajde da nađemo način da ovo olakšamo“.
Pokažite deci da vaša ljubav nije uslovljena njihovim ponašanjem. To ih podstiče da preuzmu odgovornost bez straha od kazne. Ako dete slučajno nešto razbije, vaš odgovor može biti: „Uz tebe sam, bez obzira na sve. Zajedno ćemo to popraviti“.
„Ovih šest jednostavnih fraza roditeljima pružaju alat kojim svakodnevne sukobe mogu da pretvore u prilike za povezivanje“, ističe psihološkinja. Kroz empatiju, potvrđivanje osećaja i jednostavno prisustvo, deca se osećaju dovoljno sigurno da počnu da slušaju, sarađuju i grade snažnije odnose sa vama.
U Srbiji je čak 4,5 odsto ispitanih adolescenata pokušalo suicid tokom svog života, pokazuje istraživanje koje je predstavljeno sinoć povodom obeležavanja Svetskog dana prevencije samoubistva, u Centru za mlade CEZAM u Beogradu.
Sklonost je veća kod devojčica, posebno prosečnog uzrasta 15 godina i u situacijama kada su narušeni porodični odnosi, rekla je na panel diskusiji dr Marija Lero, specijalista dečje i adolescentne psihijatrije i koautorka istraživanja o zastupljenosti psihijatrijskih poremećaja među decom i adolescentima u Srbiji. Rizik je, upozorava, veći ako deca ne žive sa oba roditelja, posebno ako ne postoji adekvatna dinamika i komunikacija u porodici.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, tokom 2024. godine u Srbiji život je sebi oduzelo 703 ljudi, od kojih je bilo 535 muškaraca i 168 žena, odnosno u proseku dve osobe dnevno, a 27 je bilo mlađih od 24 godine. Kako navodi Lero, još jedan faktor rizika predstavlja prekomerno provođenje vremena na internetu i zabeleženo je da u proseku 1,5 čas dnevno više na internetu od svojih vršnjaka provode deca koja se samopovređuju.
Psiholog Ana Radanović objasnila je da je suicidalno ponašanje kod mladih deo šireg fenomena samopovređivanja koje ne mora uvek imati smrtonosnu nameru i takođe skrenula pažnju na faktore rizika iz digitalne sfere.
Kako navodi Radanovićeva, važno je edukovati mlade u pogledu rizika upotrebe veštačke inteligencije po mentalno zdravlje i objasniti im načine na koje ona funkcioniše.
"U aprilu smo imali primer adolescenta iz Amerike koji je počinio samoubistvo nakon što ga je ChatGPT na to ohrabrio", dodala je ona. Takođe, prema istraživanjima, svaka četvrta mlada osoba vidi na internetu sliku samopovređivanja i to smanjuje osetljivost i povećava prijemčivost ovakvog ponašanja, upozorila je Radanovićeva.
"Država nema nacionalnu strategiju za reagovanje na samopovređivanje, tako da smo pokušali da napravimo protokol za reagovanje na samopovređivanje u školama u Srbiji na osnovu protokola objavljenih u drugim zemljama od vodećih autora u ovoj oblasti. Rad će biti objavljen u narednim mesecima i ovaj protokol će biti distribuiran školama, najpre onima koje su učestvovale u istraživanju", najavila je Radanovićeva.
Istraživanje koje je predstavila dr Lero otkriva da svako peto dete ili adolescent ispunjava bar jedan dijagnostički kriterijum za sklonost ka suicidu ili samopovređivanju - piše B92.
Koža s godinama gubi prirodnu vlažnost i elastičnost, a deo ispod očiju najpre strada jer je tu najtanja i najosetljivija. Taj deo sa sitnim borama naročito je uočljiv kad na licu nosimo zaštitne maske.
Ako ne možete sebi da priuštite tretmane u kozmetičkim salonima ili da koristite skupe i efikasne preparate, napravite hranljive maske od namirnica koje imate u kući. Mnogi su isprobali i tvrde da deluju.
Ova maska će ublažiti postojeće bore i usporiti pojavu novih. Belance sadrži veliki procenat vode, pa je upravo zato idealno za hidrataciju ovog dela kože lica. Bogato je hranljivim materijama, a i zateže kožu.
Očistite lice, stavite tonik, nanesite hidratantnu kremu, a onda stavite masku na deo ispod očiju.
Belance pažljivo odvojte od žumanceta i pomoću štapića za uši ili drvene špatule nanesite na mesta gde su vam bore izraženije. Lezite i ostavite masku da deluje desetak minuta, pa isperite mlakom vodom.
Ova maska je odlična za smanjivanje nadutosti oko očiju. Izrendajte krompir, pa ga stavite na tupfer ili vatu. Tupfer sa krompirom stavite kao oblog na kožu ispod očiju.
Krompir ujedno, osim što smanjuje vidljivost bora i nadutost, izbeljuje kožu.
Med i maslac su izrazito hranljive namirnice, koje se inače koriste u kozmetičkoj industriji za izradu različitih preparata i proizvoda.
Pomešajte jednu kašičicu meda sa isto toliko omekšalog maslaca, pa sve dobro sjedinite. Kožu lepo očistite, pa nanesite debeli sloj maske. Ostavite da deluje 15 minuta, pa isperite mlakom vodom.
Protekle nedelje (od 4. do 7. septembra) u austrijskom Vajcu održano je seniorsko Evropsko prvenstvo u aso savateu. Reprezentacija Srbije ostvarila je fantastičan uspeh, jer je u konkurenciji 18 zemalja u ukupnom plasmanu zauzela visoko drugo mesto. Osvojeno je deset medalja, od kojih su dve zlatne i po četiri srebrne odnosno bronzane. Somborka Jelena Sedoglavić osvojila je zlatnu medalju u svojoj kategoriji.
Da podsetimo, Jelena je prošle godine osvojila je svetsko zlatno u Sloveniji, dok je na EP u Francuskoj bila srebrna. Inače, Jelena je i ovogodišnja dobitnica Majske nagrade koju dodeljuje Sportski savez Srbije.
Medalje za našu selekciju osvojili su još: Nikola Vukčević (zlato), Jovana Vukčević, Lidia Abazovski, Jovan Stevanović i Mia Otašević (srebro), kao i Arijana Otašević, Anja Lukić i Damir Pirić (bronze).
Nemaju dlake na jeziku i uvek znaš na čemu si sa njima. Neko to ceni, a neko baš i ne.
Neki ljudi jednostavno ne znaju da glume. Kod njih nema muljanja, nema „čitanja između redova“ niti suptilnih igrica, sve što misle, kažu direktno. I koliko god to ponekad bilo teško svariti, osvežavajuće je znati da uvek igraš otvorenih karata s njima.
U svetu gde većina bira da govori uvijeno i sa previše taktike, oni su pravo olakšanje. Njihova iskrenost nije poza, već način života.
Kod Ovnova nema komplikovanja. Ako im je stalo do tebe, reći će ti to jasno i glasno. Ako su ljuti, znaćeš i pre nego što završiš rečenicu. Drama im nije omiljena, ali još manje podnose laži i zavaravanja. Njihov moto je jednostavan: šta vidiš, to dobijaš.
Kad ti Ovan pokaže emociju, možeš biti siguran da je istinita. A ako ti okrene leđa i ode i to je odgovor. Kod njih nema prostora za „možda“ i „videćemo“.
Ako neko ume da „ispali“ istinu bez filtera, to je Strelac. Ne rade to da bi nekoga povredili, već zato što im je sloboda važnija od svega, a sloboda i laži ne idu zajedno.
Kod njih sve ide pravo iz stomaka.
Mogu ti, onako usput, reći da ti kosa izgleda kao da si se tek izvukao iz oluje – i neće misliti ništa loše. To je njihov način – duhoviti, direktni, često brutalno iskreni, ali uvek autentični. A ako ti nešto obećaju, znaj da stoje iza svojih reči.
Naučnici su objavili otkriće nove vrste ribice.
U pitanju je ružičasta vrsta krupnih očiju, koja izgleda kao da se smeje.
Pronađena ja na dubini većoj od 3.000m ispod površine okeana, a snimljena je podvodnom kamerom, piše CNN.
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.