Web Analytics Made Easy - Statcounter
Sombor.info

Sombor.info

Strana 252 od 976

Svi koji kupe srpski TAG za naplatu putarine, odnedavno mogu da ga koriste i u Crnoj Gori, a od prošlog leta i u Severnoj Makedoniji. Ovaj uređaj olakšava putovanja, s obzirom na to da njegovi korisnici ne moraju da se zadržavaju na naplatnim rampama kako bi platili putarinu, što smanjuje vreme provedeno u putu.

TAG uređaj omogućava vozilima da bez zaustavljanja prolaze kroz naplatne stanice, na posebno označenim saobraćajnim trakama.

Transakcija se u ovom slučaju izvodi automatski, između TAG uređaja koji je smešten sa unutrašnje strane “šoferke” i posebnog sistema pored saobraćajne trake.

Gde može da se putuje sa srpskim tagom?
Vlasnici srpskog taga od ovog meseca mogu da putuju i u Crnu Goru, odnosno u ovoj susednoj državi putarina može da se plaća na ovaj način. Konkretno, putarina na ovaj način može da se plati na auto-putu Podgorica – Kolašin i u tunelu Sozina.

Takođe, još od jula prošle godine, ovaj sistem naplate funkcioniše i u Severnoj Makedoniji.

Iz JP “Puteva Srbije” tvrde da se aktivno radi i na povezivanju sa naplatnim sistemima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini (Federaciji BiH i Republici Srpskoj) i Grčkoj.

Da bi se TAG koristio u inostranstvu, korisnici treba da obave rekonfiguraciju, odnosno registruju se na platformi toll4all.com.

Koliko koštaju TAG uređaj i putarine?

TAG košta 2.022 dinara.

On, inače, nema rok trajanja, odnosno jednom kupljen uređaj može da se koristi dokle god je tehnički ispravan, a garancija na tehničku ispravnost je dve godine.

Uz njega, korisnici imaju pravo na 10 odsto popusta prilikom plaćanja putarine, dok je popust za električne automobile 13 procenata.

Na cenu od oko 2.000 dinara, treba računati i poštarinu.

Kada su u pitanju države kroz koje putarina može da se naplaćuje preko srpskog taga, kroz Severnu Makedoniju se, da bi se stiglo do Grčke, prolazi kroz pet naplatnih stanica, a ukupan iznos putarine je osam evra. Na svakoj deonici naknada za putarinu iznosi od jednog do dva evra.

U Crnoj Gori, prolazak kroz tunel Sozine košta 2,5 evra. Na ostalim naplatnim rampama putarina košta od 1,5 do 3,5 evra.

Što se tiče Srbije, putarina za automobile od Beograda do Preševa košta 1.720, do Šida 450, Subotice 730, a do Čačka 560 dinara.

Kako se koristi TAG?

Nakon što se TAG uređaj postavi na unutrašnju stranu šoferke, vozač može da prolazi kroz posebno obeležene ENP saobraćajne trake na naplatnim stanicama, bez zaustavljanja, što štedi vreme provedeno u putu. Postoje tri osnovna načina plaćanja putarne – postpejd, pripejd i integrisani sistem naplate. Pripejd podrazumeva dopunu TAG uređaja na ovlašćenim distributivnim mestima, dok postpejd znači da se račun plaća nakon potrošnje, za prethodni mesec u tekućem.

U integrisanom sistemu naplate (toll4all), TAG uređaj je povazen za platnom karticom. Tako se putarina naplaćuje direktno sa računa, najkasnije 24 sata nakon prolaska kroz naplatnu rampu.

Gde može da se kupi TAG uređaj?

TAG može da se kupi u ovlašćenim poslovnicama JP “Putevi Srbije”, kod više od 300 ovlašćenih distributera i u više od 900 poslovnica JP “Pošta Srbije”. Od 1. juna, kako je najavljeno, TAG uređaj može da se kupi u MTS poslovnicama i na MTELprodajnim mestima u Nemačkoj, Austriji i Švajcarskoj.

Izvor: nova.rs

Voli da bude lenj, mrzi ponedeljak, voli lazanje i danas slavi 46. rođendan! On je poznati mačak Garfild. Naime, 19. juna 1978. prvi broj stripa Garfild izašao je istovremeno u 41 novini širom SAD.

Ova slatka, debela, narandžasta mačka delo je karikaturiste Džima Dejvisa, a dao mu je ime po svom dedi Džejms A. Garfild Dejvis.

Iako je prošlo toliko godina, on je i dalje jedan od najpopularnijih i mnogima omiljenih strip likova.

Ova prepoznatljiva mačka je sve samo ne obična; njegova sarkastična priroda i duhovite opaske postale su zaštitni znaci koji ga čine jedinstvenim u svetu stripa, piše HRT.

Prvo je počeo da pravi strip u kome je glavni lik buba, ali je tvrdio da čitaoci ne mogu da se identifikuju sa bubama. Primetio je da u SAD postoji mnogo stripova o psima, ali nijedan o mačkama. Došao je do zaključka da ako ljubitelji pasa uživaju u stripovima o psima, isto bi i ljubitelji mačaka da je glavni lik mačka. Tako se rodila ideja za Garfilda.

Garfildovog vlasnika u stripu, Džona Arbakla, zapravo je inspirisao sam Dejvis. Džon je, kao i Dejvis, strip crtač i odrastao je na farmi. Garfild i Džon žive u Mansiju u Indijani, koji je takođe rodni grad autora Džima Dejvisa. Ova povezanost sa stvarnim životom daje stripu dodatnu autentičnost i šarm.

Garfildov dizajn se menjao mnogo puta tokom godina. Ali ono što uvek ostaje isto je činjenica da je mačka uvek bila, i uvek će biti – debela. Dejvis time šalje, kako kaže, zdravu poruku da niko nije savršen.

Garfild nije ostao samo u okvirima stripa. Njegova popularnost se proširila na televiziju, filmove i internet. Animirane serije i filmovi doprineli su njegovoj svetskoj slavi, a njegove duhovite primedbe često se dele na društvenim mrežama. Garfild je postao pravi globalni fenomen koji privlači fanove svih generacija.

Jedna od zanimljivosti o Garfildu je da je ušao u Ginisovu knjigu rekorda kao najrasprostranjeniji strip na svetu. Objavljuje se u više od 2.500 novina i časopisa i svakodnevno ga čita preko 200 miliona ljudi. Uz to, Garfild je pravi majstor marketinga – njegova njuška se može naći na raznim proizvodima, od šoljica i majica do plišanih igračaka i video igrica.

 Raspored sahrana na somborskim grobljima za 20. jun

Datum Vreme Pokojnik Groblje
20.06.2024 11:00 KERESTEŠ DRAGANA (1963) Veliko pravoslavno groblje
20.06.2024 12:00 PUKIĆ ĐORĐE (1977) Veliko katoličko groblje
20.06.2024 12:00 GALAC JOSIP (1945) Zajedničko groblje Čonoplja
20.06.2024 12:00 ILIĆ SAVA (1939) Mesno pravoslavno groblje Riđica
20.06.2024 13:00 TUCAKOVIĆ DRAGOSLAVA (1942) Veliko pravoslavno groblje
20.06.2024 14:00 PETROVIĆ SLAĐANA (1965) Veliko katoličko groblje
20.06.2024 14:00 ILIĆ MILAN (1946) Mesno groblje Kolut

Italijanski ambasador u Srbiji Luka Gori, posetio je Sombor i tom prilikom, u prisustvu gradonačelnika Grada Sombora Antonia Ratkovića, obišao fabriku „Agriserbia“ u Aleksi Šantiću i „Proggeti“ u Somboru.
Po završetku obilaska italijanskih fabrika u Somboru, ambasador Gori i gradonačelnik Ratković su posetili prostorije Regionalne privredne komore, gde su održali sastanak i razgovarali o mogućnostima i modelima za dalje proširenje saradnje.

„Zahvalio bih se nj.e. ambasadoru Luki Goriju što je danas posetio Sombor i dve italijanske kompanije koje posluju kod nas. Zajedno smo obišli „Agriserbia“, gde smo videli najmoderniju plantažu i rasadničku proizvodnju leske, a pogledali smo i liniju za sušenje. Takođe, drago mi je što smo obišli „F.LLI ROSSI SHOES“ u Industrijskoj zoni, najnovijoj fabrici i drago mi je što su sa 400 zaposlenih, došli do toga da zapošljavaju 630 ljudi. Zahvaljujući početku izgradnje brze saobraćajnice „Smajli“, prodali smo 21 hektar zemljišta u Industrijskoj zoni i očekuje se izrada dokumentacije i početak izgradnje nove fabrike. Industrijska zona nam je skoro puna i očekujemo u naredne dve do tri godine i nova radna mesta, ali i povećavanje industrijske zone“, rekao je gradonačelnik Ratković.

Italijanski ambasador Luka Gori naveo je da saradnja između Srbije i Italije ide uzlaznom putanjom i da je dobre uslove koje Srbija nudi prepoznalo više od 1.200 kompanija u italijanskom vlasništvu koje posluju u Srbiji.

„Drago mi je da sam danas bio u mogućnosti da posetim Sombor, kao i italijanske kompanije koje posluju na teritoriji Grada. Danas smo obišli dve takve kompanije, a na nivou cele Srbije postoji 1.200 kompanija koje sve zajedno zapošljavaju oko 30.000 ljudi, što smatramo da je veoma značajna brojka. Privredna i poslovna saradnja u proteklih godinu dana sa Srbijom je odlična. Održano je tri biznis foruma, a poslednji u Trstu, gde je i potpisan memorandum sa Srbijom vredan 500 miliona evra. Kao pomoć privrednom rastu, u proteklih godinu dana tri finansijske institucije su otvorile svoja predstavništa u Beogradu“, rekao je, između ostalog, ambasador Luka Gori.

O odnosima Srbije i Italije, ali i trgovinskoj saradnji, govorili su i Slobodan Stevančev, direktor Regionalne privredne komore i Patrisio Dei Tos, predsednik „Confindustria Serbia“ i vlasnik kompanije „Labor Srb“.

U Skupštinskoj sali u zgradi Županije, održan je Otvoreni Braunfild dan i okrugli sto na temu „Mogućnosti i pravci razvoja pilot lokacije Agrosavez“, u sklopu projekta „Reindustrijalizacija po principu braunfild je bolji od grinfilda“ (BBG). Skup je otvorio gradonačelnik Grada Sombora Antonio Ratković, a učešće u prezentaciji projekta i lokacije uzeli su i načelnik Zapadnobačkog upravnog okruga Goran Nonković, menadžer projekta i koordinator Grada Sombora za projekte Evropske unije prof. dr Saša Bošnjak i planer urbanista ispred JKP „Prostor“ Sombor Dragana Siljanović Kozoderović.

Partnerstvo na projektu je formirano oko šest malih i srednjih opština u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Rumuniji, Crnoj Gori i Srbiji, dok je vodeći partner Privredna i industrijska komora Slovenije.
Glavni cilj projekta je unapređenje institucionalnih kapaciteta javnih vlasti i zainteresovanih strana u Dunavskoj regiji, uz istovremeno smanjenje socijalno – ekonomske i administrativne fragmentacije u procesima prostorne, ekonomske i ekološke transformacije.

Predložena pilotska lokacija za ovaj projekat je nekadašnji „Agrosavez“, koji je u vlasništvu Grada Sombora i održava ga i upravlja sa njim JKP „Prostor“ Sombor. Koristeći se prethodnim iskustvima i projektima i primenjujući pristup na osnovu modela saradnje koji uključuje javni i privatni sektor, akademsku zajednicu i civilno društvo, radiće se na razvijanju i pronalaženju rešenja višeg nivoa upravljanja koja su prenosiva i omogućavaju stvaranje izvoljivih scenarija reindustrijalizacije prema principu BBG.

Učesnici Otvorenog braunfild dana i okruglog stola, posetili su i lokaciju „Agrosavez“ i tom prilikom imali mogućnost da se upoznaju sa trenutnim stanjem lokacije, te potencijalima i mogućnostima za njen razvoj.

U svakoj vezi, bez obzira na to koliko su partneri kompatibilni, povremeni sukobi i nesuglasice su neizbežni.

 

Različite osobnosti, životne okolnosti i individualne želje često dovode do manjih sukoba. Međutim, određene kombinacije horoskopskih znakova sklonije su stalnim svađama.

U nastavku otkrivamo koji horoskopski parovi bi trebalo da se izbegavaju, jer uopšte nisu kompatibilni.

Ovan i Rak

Ovan je poznat po svojoj impulsivnosti i naglim reakcijama, dok je Rak izrazito emotivan i osetljiv. Ovan često deluje bez mnogo razmišljanja, što može povrediti osetljivog Raka. S druge strane, Rakova potreba za sigurnošću i emotivnom podrškom može gušiti Ovna koji voli slobodu i nezavisnost. Ova kombinacija često rezultira sukobima jer oba znaka imaju vrlo različite pristupe prema životu i emocijama.

Bik i Lav

Bik i Lav su izrazito tvrdoglavi i uporni znakovi, što može dovesti do čestih sukoba. Bik je praktičan i traži stabilnost, dok Lav voli da bude u centru pažnje i traži divljenje. Bik može smatrati Lava previše dramatičnim i egocentričnim, dok se Lav ponekad oseća kao da ga Bik ne ceni dovoljno. Njihove različite potrebe i pristupi životu često rezultiraju nesuglasicama i frustracijama.

Blizanci i Ribe

Blizanci su društveni, prilagodljivi i vole promene, dok su Ribe emotivne i često se povlače u svoj svet. Blizanci mogu da smatraju Ribe previše osetljivima i neshvatljivima, dok Ribe misle da su Blizanci površni i hladni. Te razlike dovode do mnogih nesporazuma i osećaja neispunjenosti u vezi.

Vaga i Škorpija

Vaga teži harmoniji i miru, dok je Škorpija intenzivan i strastven. Vaga može smatrati Škorpiju previše posesivnim, dok Škorpija može da misli da je Vaga površna i neiskrena. To dovodi do čestih sukoba zbog različitih pristupa životu i emocionalnim potrebama.

Strelac i Devica

Strelac je pustolovan i voli slobodu, dok je Devica analitična i fokusirana na detalje. Strelac može da smatra Devicu previše kritičnom i rigidnom, dok Devica smatra da je Strelac neodgovoran i neorganizovan. Njihove različite prirode dovode do sukoba i frustracija.

Jarac i Vodolija

Jarac je praktičan, ambiciozan i tradicionalan, dok je Vodolija nekonvencionalna, inovativna i voli promene. Jarac misli da je Vodolija nepredvidiva i neozbiljna, dok Vodolija smatra da je Jarac previše konzervativan i rigidan. Njihove različite vizije života često rezultiraju sukobima i nerazumevanjem.

Izvor: prva.rs

Planirana isključenja struje u Somboru za četvrtak, 20. jun

 

Od 08:00 do 11:00
M.Antića, Deo Braće Miladinov, Pavlović Salaši

Od 11:00 do 13:00
Konjovićeva 13-83A I 2-84, Sv.Miletića 21-91 I 20-110, M.Kraljevića 35-73 I 30-44, Hajduk Veljka 33-41 I 16-38 I Deo Partizanske

Od 13:00 do 14:00
Partizanska 5A-27 I 14-28, Radnička, V.Brkića, M.Vasiljevića, S.Sremca, M.Kalića

U organizaciji Gradskog vatrogasnog saveza Sombor na stadionu FK "Kordun" u Kljajićevu održano je Opštinsko vatrogasno takmičenje dobrovoljno vatrogasnih društava (DVD) .

Na takmičenju je učestvovalo svih jedanaest DVD koja se nalaze na teritoriji grada Sombora. Takmičenje je održano po kategorijama od ukupno 45 ekipa, odnosno 450 takmičara, i to: podmladak (dečaci, devojčice i mešovita ekipa), juniori (dečaci i devojčice) i seniori (muške i ženske ekipe).

Pored nadmetanja u različitim veštinama i situacijama razvijajući sportski i timski duh, ovo takmičenje je ujedno bilo i kvalifikaciono za državno vatrogasno prvenstvo.

Izvor: novosti.rs

Potpredsednica Pokrajinske vlade Sandra Božić obišla je danas pogon i sedište italijanske fabrike obuće "Frateli Rosi Šuz" u Somboru, gde su joj predstavljeni način rada fabrike, planovi za dalje unapređenje proizvodnje, kao i uslovi rada. Božić je izrazila zahvalnost menadžmentu kompanije na uloženom trudu i naporu da se doprinese razvoju Grada Sombora i Autonomne pokrajine Vojvodine, kao i na promovisanju Srbije kao države u koju je pogodno ulagati.

kako je saopšteno iz Pokrajinske vlade, Božićeva je istakla da su uslovi rada u kompaniji prema najvišim evropskim standardima i da kao takva predstavlja primer dobrog poslovanja u Srbiji.

Kompanija "Fratelli Roši Shoes" upošljava 600 radnika, a planirano je proširenje kapaciteta za još 200 mesta, što će doprineti nastavku razvoja Grada Sombora.

Obilasku fabrike prisustvovali su direktor kompanije Romano Rosi, ambasador Italije Luka Gori i gradonačelnik Sombora Antonio Ratković.

Izvor: RTV

Da li je u redu da budete napolju sa bebom ako je temperatura visoka ili treba da ostanete u kući i na klima-uređaju?

Kada temperatura pređe 26 stepeni, telu je potrebno više da se ohladi, posebno bebinom. dr. Jan Montegju, direktor Dečje bolnice u Njujorku, kaže da je potrebno što više izbegavati vrućine. "Nije u redu biti na otvorenom sa novorođenčetom ili bebom kada je velika vrućina. Bebe ne mogu da se znoje, što je način hlađenja tela, pa bebe vrlo lako mogu da dožive toplotni udar, mnogo lakše nego starije dete ili odrasla osoba", izvještava Romper. Isto tako, treba imati na umu da bebe brže dehidriraju.

Naravno, nije moguće boraviti 24 sata u zatvorenom prostoru, ali male bebe leti treba sa posebnim oprezom iznositi napolje. „Imajte na umu da se bebama mnogo ranije previše zagreje, pa pazite na vreme koje provodite napolju“, kaže pedijatar dr Moli Broder.

Kada ste napolju sa svojom bebom, pažljivo ih pratite da li ima znakova toplotne iscrpljenosti. „Ako je beba previše vruća, postaće veoma razdražljiva i razdražljiva, ili će postati letargična i neće želeti da jede ili pije“, kaže dr Montegju. Kako joj bude vruće, postaće pospana, može povraćati, a koža joj može postati veoma suva. "Može da dobije temperaturu. Ako primetite ove znake, odmah potražite medicinsku pomoć", kaže dr Broder.

Da biste sprečili pregrevanje, pročitajte savete za svoju bebu tokom vrućih, letnjih dana:

Tražite senku: Senovita mesta su idealna ako želite da provodite vreme napolju i da ne izlažete bebu jakoj sunčevoj svetlosti.

Obucite bebu na odgovarajući način: Svetla odeća svetlih boja koja nije preuska održaće bebu hladnom. Najbolji materijal je pamuk, a obavezni su i šeširi koji štite lice i vrat.

Održavajte bebu hidriranom: Beba će morati da jede češće kako bi osigurala da mokri kao i obično. „Za bebe mlađe od šest meseci, majčino mleko ili formula su najbolji izbor, a starijim bebama se može dati gutljaj vode“, kaže dr Montegju.
Koristite kremu za sunčanje samo za bebe starije od šest meseci: „Krema za sunčanje se ne preporučuje za bebe mlađe od šest meseci, što je još jedan razlog zašto bi trebalo da budete na otvorenom sa mlađom bebom što je moguće manje“, preporučuje dr Broder, ali kaže da nije loše je staviti malo faktora 15 na bebino lice, ruke i noge ako već ne možete da izbegnete izlaganje suncu.

Ne pokrivajte kolica ili nosač ćebetom: Najbolji način da kolica držite u hladu je suncobran koji možete pričvrstiti za njih ili pokrivač protiv sunca. "Čak i lagano ćebe od tkanine može podići temperaturu u kolicima. Bolje je da protok vazduha bude slobodan", savetuje dr Broder. Takođe, ako je dete pokriveno ćebetom, nećete moći da vidite da li se muči.
kolica za bebe

Budite oprezni kada nosite bebu: „Ako je mami ili tati jako toplo, onda se telesna temperatura prenosi na bebu“, kaže dr Montegju, koja savetuje da i roditelji i beba nose samo jedan sloj lagane odeće i da ostanu hidrirani. „Možete pomoći bebi tako što ćete joj s vremena na vreme poprskati ruke i noge sa malo vode ili ih obrisati mokrom krpom. Takođe, kengur koji je napravljen od tanjeg i lakšeg materijala održavaće bebu hladnijim od onog od tamnog i debelog materijala.
Ako se pojavi osip od sunca, pustite koži da „diše“: Ili možete da obrišete bebinu kožu iritiranu od sunca vodom i ostavite da se osuši. Izbegavajte kreme i losione kada su u pitanju veoma male bebe, samo pustite da se koža osuši i ohladi telo.

Izvor: 24sata.hr

Strana 252 od 976

Slobodno vreme

Lifestyle

U svetu u kojem se često ceni poslušnost, prilagodljivost i poštovanje hijerarhije, buntovnici se izdvajaju kao osobe ko...

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.