„To nije tačno“, kaže Desmond Tobin, profesor dermatoloških nauka na Univerzitetskom koledžu u Dablinu.
Kosa raste iz folikula – sićušnih struktura u vlasištu koje se nalaze 2–4 mm ispod kože. Unutar svakog folikula, vlakno dlake se formira mnogo pre nego što postane vidljivo na površini vlasišta. Do trenutka kada izbije na površinu, kosa koju šišaš je mrtvo, očvrsnuto tkivo.
„Sečenje onoga što je iznad površine nema nikakav uticaj na ono što se dešava u folikulu ispod“, kaže Tobin, a prenosi Gardijan.
Rast kose odvija se brzinom od oko 1 cm mesečno tokom faze rasta koja traje nekoliko godina, pre nego što kosa opadne i ciklus ponovo počne. Ta brzina je određena genetikom i ne može se ubrzati makazama.
Ono što se menja jeste to koliko kosa izgleda da raste. Toplotno stilizovanje i agresivni hemijski tretmani mogu oštetiti spoljašnji deo vlasi, čineći je lomljivom i sklonom cvetanju. Kada se kosa lomi brže nego što raste, čini se da nikada ne postaje duža.
Pa odakle onda potiče ovaj mit? Razmisli o šišanju neuredne žive ograde, kaže Tobin: „Kada je dobro oblikuješ šišanjem, može delovati gušće. Nisi promenio ono što se dešava u njenim dubljim granama – samo si zategao celokupan izgled.“
Kosa se ponaša na veoma sličan način. Pojedinačne vlasi se sužavaju kako se udaljavaju od vlasišta, pa njihovo kraće sečenje čini da deluju deblje. Uklanjanje ispucalih i oštećenih krajeva takođe može učiniti da kosa izgleda punije i zdravije, prenosi Gardijan.
Ako pokušavaš da pustiš kosu, kaže Tobin, prioritet nisu česta šišanja, već smanjenje oštećenja. „Savet bi bio da se vlas održava u netaknutom stanju, uz što manje agresivnog hemijskog ili toplotnog izlaganja.“
