Sombor.info

Sombor.info

Strana 268 od 1310

Tamne fleke na zidovima, neprijatan miris u prostoriji i ljuštenje boje samo su vidljivi znaci problema koji se krije ispod površine, prekomerne vlage i nedostatka svežeg vazduha. Ove pojave nisu samo estetski nedostatak, već upozorenje da prostor u kojem živimo nije zdrav. Dolaskom hladnijih meseci, kada prozore držimo zatvorenim da sačuvamo toplotu, vlaga i kondenz postaju još izraženiji. Zato je ključno pitanje: kako obezbediti dom bez buđi i vlage, ne samo trenutno, već trajno? Uz pomoć decentralizovane ventilacije kompanije Provent MSL iz Subotice.

Odgovor je ventilacija, kao jedini način da se problem reši iz korena.

Mnogi vlasnici stanova i kuća pokušavaju da se izbore sa buđi na zidovima krečenjem, hemijskim sredstvima ili češćim provetravanjem. Ali sve to donosi samo kratkoročno olakšanje. Istina je da buđ i vlaga nestaju tek kada se obezbedi stalna razmena vazduha.

Sistemi ventilacije, posebno decentralizovani rekuperatori, dokazano pružaju trajno rešenje. Oni omogućavaju neprekidnu cirkulaciju i kontrolu vlage u prostoru. Zidovi se suše, mirisi nestaju, a buđ se više ne vraća. Naša praksa pokazuje da je upravo ovakav sistem doneo mir i zdrav vazduh u brojne domove širom Srbije.

Vlaga u stambenim objektima nastaje svakodnevnim aktivnostima, kuvanjem, pranjem sudova, tuširanjem, sušenjem veša pa čak i disanjem ukućana. U prostoru bez dovoljne ventilacije, para se taloži na hladnim površinama, prozorima i zidovima. Tu se stvara idealna podloga za razvoj plesni i buđi.

Situaciju dodatno pogoršavaju moderni PVC prozori i termoizolacija, iako čuvaju toplotu, oni onemogućavaju prirodan ulazak svežeg vazduha. Tako se u domu zadržava vlaga, a sa njom i rizik od pojave buđi i neprijatnog mirisa.

Zašto je važno reagovati na vreme? Buđ nije samo estetski problem, ona ugrožava zdravlje ukućana. Njene spore ulaze u disajne puteve i izazivaju alergije, kašalj, astmu i respiratorne infekcije. Deca, stariji i hronični bolesnici posebno su osetljivi. Istovremeno, vlaga nagriza zidove, malter, farbu i nameštaj, a vremenom može dovesti i do oštećenja parketa i instalacija.

Jesen i zima su periodi kada se buđ najčešće pojavljuje. Upravo tada mnogi pribegavaju krečenju da bi osvežili prostor i prekrili tragove vlage. Ali posle nekoliko nedelja ili meseci, iste mrlje ponovo izbijeju na zidovima, jer uzrok nije uklonjen.

Za razliku od privremenih rešenja, ventilacija donosi dugoročnu promenu. Jednom ugrađeni sistemi obezbeđuju stalno svež i suv vazduh bez potrebe za dodatnim intervencijama. To znači da nema više bacanja novca na krečenje svake jeseni, nema vlage koja uništava zidove i nema rizika za zdravlje ukućana.

Kada se eliminiše uzrok – višak vlage u prostoru – buđ jednostavno nema gde da se vrati. Zato ventilacija nije trošak, već ulaganje u mir, sigurnost i kvalitet života.

Buđ, vlaga i kondenz ne rešavaju se kanticom kreča, već sistemom koji obezbeđuje ono najvažnije, zdrav i svež vazduh. Ako želite da vaš dom ostane prijatan, siguran i dugovečan, pravo vreme da razmišljate o ventilaciji je sada, pre nego što jesen i zima donesu nove probleme.

📞 Javite se već danas: +381 64 88 43 927 | +381 66 80 38 221 ili pišite na mejl Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Zapratite kompaniju PROVENT MSL i na Instagramu i Fejsbuku i budite u toku sa najnovijim rešenjima za zdraviji dom.

 

Britanski vozači kamiona zarađuju do tri puta više nego njihove kolege u Mađarskoj, a prestigli su čak i nemačke vozače – iako se često žale na plate i uslove rada, pokazuju novi podaci.

Kako piše trans.info, nedostatak radne snage nakon Bregzita i velike ekonomske razlike širom Evrope stvorili su kontinent na kojem geografija određuje visinu plate više nego vozačke veštine. Sa bruto platom od 3.350 funti mesečno (3.930 evra), britanski vozači su na vrhu evropske tabele, dok je Mađarska na dnu sa svega 1.039 evra.

Razlike u zaradama su izražene širom Evrope. Francuska (1.850 evra) i Rumunija (1.794 evra) stoje tek nešto bolje od Mađarske, dok je prosek u Španiji 2.450 evra, a u Poljskoj 2.814 evra. Jedino je Nemačka blizu britanskih nivoa sa 3.357 evra.

Kako izveštava ovaj portal, prava priča se vidi tek kada se plate uporede s nacionalnim prosekom. Međunarodni vozači iz Poljske zarađuju 2,7 puta više od minimalne zarade – najviše u Evropi – dok britanske kamiondžije zarađuju 70% više od minimalca i 9% iznad nacionalnog proseka. Nemački vozači zarađuju 64% iznad minimalca, ali i dalje 13% ispod nacionalnog proseka, prenosi Pluton logistics.

Sa druge strane, francuski vozači jedva prelaze minimalac (91% zakonskog minimuma), dok mađarske kamiondžije zarađuju čak ispod njega – 79% – što pokreće ozbiljna pitanja o održivosti profesije u Istočnoj Evropi.

 

Ujedinjeno Kraljevstvo

Britanski vozači kamiona su neočekivano profitirali od nedostatka radne snage izazvanog Bregzitom. Podaci Nacionalne kancelarije za statistiku pokazuju da je medijalna neto plata 2.705 funti mesečno, što je 70% iznad minimalne zarade i skoro 30% više od prosečne plate u Britaniji.

Razlika je značajna: 10% najplaćenijih zarađuje preko 56.400 funti godišnje, dok i 10% najniže plaćenih uzima 26.700 funti. Regionalne razlike postoje – vozači u Londonu zarađuju više nego oni u Velsu ili na severoistoku – ali vožnja kamiona je postala jedno od bolje plaćenih zanimanja u Britaniji.

Za razliku od većine država u Evropi gde su vozači pri dnu tabela kada je plata u pitanju, britanske kamiondžije su iznad proseka, što ovu profesiju čini jednom od retkih transportnih grana gde plata i dalje ima realnu vrednost.

Nemačka

Nemački vozači zarađuju u proseku 2.536 evra neto mesečno – iako dobra suma, ovaj iznos je i dalje 13% ispod nacionalnog proseka. Profesija je u "sredini": iznad minimalca, ali ispod opšteg ekonomskog prosperiteta.

Regionalne razlike su velike, što odražava ekonomsku geografiju Nemačke. U Šlezvig-Holštajnu vozače očekuje 3.550–3.575 evra mesečno, dok istočne pokrajine poput Tiringije i Saksonije-Anhalt nude 3.175–3.275 evra. Berlin beleži 3.475 evra, što je neobično za istok zemlje.

Istraživanja pokazuju da vozači sve više očekuju više od same plate – modernu flotu, predvidive rasporede i dodatke za noćni i vikend rad, kako bi iskoristili veću pregovaračku moć zbog nedostatka radne snage.

Poljska

Poljska ima dvostruki sistem koji osvetljava složenost evropske transportne ekonomije. Međunarodni vozači mogu zaraditi 2.345 evra neto – znatno iznad nacionalnog proseka i 3,2 puta više od minimalne zarade. Oni su postali evropska „mobilna aristokratija“, koristeći prednosti razlika u platama preko granica, piše trans.info.

Ali domaći vozači se suočavaju s težom realnošću. Početnici startuju sa 1.055 evra, tek 40% iznad minimalca, a često ne dostižu nacionalni prosek. Čak i iskusni domaći vozači sa 1.407 evra jedva se približavaju proseku.

Ovaj raskol odražava širu evropsku dinamiku: međunarodni transport nudi izlaz iz domaćih platnih ograničenja, dok lokalni ostaje vezan za nacionalne ekonomske realnosti.

 

Francuska, Rumunija i Mađarska

U južnoj i istočnoj Evropi, kamionski transport je zarobljen u začaranom krugu niskih plata koji ugrožava dugoročni opstanak profesije.

Francuski vozači se suočavaju možda sa najgorim uslovima među zapadnoevropskim zemljama. Prosečna neto plata od 1.420 evra skoro je jednaka minimalcu i 1.300 evra manja od nacionalnog proseka. Čak i iskusni međunarodni vozači zarađuju tek 1.544 evra – što objašnjava zašto francuske kompanije sve više angažuju vozače iz istočne Evrope.

Španija pokazuje koliko iskustvo može da znači. Početnici zarađuju 1.070 evra neto, jedva iznad minimalca, ali veterani dostižu 2.040 – što je konačno na nivou nacionalnog proseka. Ovo zanimanje funkcioniše kao dugo stažiranje gde se upornost isplati tek nakon više godina, izveštava trans.info.

Mađarske kamiondžije rade u najgorim uslovima u Evropi. Sa neto platom od 271.000 forinti (690 evra) oni zarađuju ispod minimalne plate za kvalifikovane radnike i samo 58% nacionalnog proseka. Iako neformalni dodaci poput kilometraže podižu stvarnu zaradu, zvanični podaci pokazuju sistematsku potplaćenost.

Rumunski vozači sa 1.078 evra mesečno nešto su iznad procenjene medijane, ali daleko ispod nacionalnog proseka, što sugeriše da je profesija izašla iz samog dna, ali nije probila prag srednje klase.

Evropski transportni obračun

Ove razlike otkrivaju fundamentalne strukturne probleme evropske logističke mreže. Dok britanski vozači profitiraju od nedostatka radne snage izazvanog Bregzitom, ostatak kontinenta i dalje funkcioniše na neodrživo niskim platama.

Zavisnost Francuske od stranih vozača i mađarska realnost plata manjih od minimalca ukazuju na ozbiljno opterećena tržišta. Pitanje pred evropskim donosiocima odluka je jasno: može li kontinent razviti održivu ekonomiju transporta ili će trgovina sve više zavisiti od sve manjeg broja vozača spremnih da rade za bedne zarade?

Za britanske vozače kamiona koji se i dalje žale na uslove, poruka je jasna – imaju jedan od najboljih poslova u Evropi u industriji u kojoj je geografija postala sudbina, zaključuje trans.info.

 

Dan bez kafe? Mnogima je to nemoguća misija. Prva jutarnja, popodnevna ili sikteruša; kafa je kafa i sve ako je ne pijete, sigurno imate nekoga u svojoj blizini koji popije makar jednu. Međutim, kao i sa svim namirnicama, a i napicima postoji granica u konzumaciji. Zato se i pitamo, koliko kafe je previše?

Svi znamo da je kafa prepuna kofeina, mnogi je piju baš zbog razbuđivanja i naleta energije, odnosno stimulacije. Nije nam ni nepoznato da treba biti umeren sa kofeinom i da prekomerna konzumacija može da dovede do anksioznosti, brzog kucanja srca, problema sa crevima i drugim zdravstvenim problemima.

Koliko kafe dnevno možemo da popijemo?

Veoma je bitno doba dana kada će se kafa konzumirati. Nivo kofeina se nagomilava u krvotoku 20 minuta posle unosa, a potrebno je otprilike sat vremena da dostigne takozvani vrhunac. Neki istraživači smatraju da je prvu šoljicu kafe najbolje popiti sat vremena nakon buđenja, dok drugi smatraju da je dva sata idealno - piše Nova ekonomija.

Ljubitelji kafe će se razočarati, ali zdrava osoba može maksimalno da popije pet kafa dnevno, i to dobro raspoređene po danu. Važno je zapamtiti da svako drugačije absorbuje kofein i ima različitu toleranciju. Zarad svog blagostanja i najviše krvnog pritiska, pratite šta vam telo govori i konzumirajte kafu umereno.

Lekari preporučuju da se obrati pažnja na znojenje, srčanu aritmiju, želudac, nemir, glavobolju ili bilo kakvu vrstu bola ako se konzumira previše kafe. Najčešće je rešenje jednostavno – samo smanjite šoljicu, dve.

Obratite pažnju šta vam telo govori, ako osećate neki od pomenutih simptoma vrlo je verovatno da vaše životne navike bi trebali da prilagodite.

Koliko kofeina ima u pojedinačnoj kafi?

Kafa se obično unosi kako bi “podigla”, taj prvi, jutarnji gutljaj kofeina, mnogima je pravi gušt. Međutim, koliko god prednosti imao dosta studija ukazuje na to da se mora voditi računa o unosu kofeina. Čak je prošle godine, 2024. povučen proizvođač limunade iz SAD-a zbog optužbi da sadrži previše kofeina.

Zanimljivo je da mnogi unose prekomerne količine kafe, a ni ne znaju koliko ima kofeina.

Ako pričamo o espreso šoljici ona može imati od 250 do 700 miligrama kofeina, dok obična kafa sa mlekom može imati i do 120 miligrama. Kapućino, favorit mnogih, obično sadrži 70 do 80 miligrama kofeina, a ako pričamo o kapućinu iz nekih boljih lanaca on može imati i do 350 miligrama. Smatra se da domaća kafa može imati od 90 do 200 miligrama kofeina u zavisnosti od veličine.

Istraživači su otkrili da je najbolje unositi do 400 miligrama kofeina dnevno, ne više od 200 miligrama po napitku, a sve ostalo može stvarati ozbiljan rizik po zdravlje. Recimo, rizik od pobačaja i mrtvorođenja se povećava svakim unosom kofeina od 100 miligrama dnevno.

Nije kofein toliko loš, tvrde naučnici. Ipak, ima sposobnost da poveća protok krvi u mozgu i smatra se da unos kofeina do 60 odsto smanjuje rizik od razvoja Alchajmerove i Parkinsonove bolesti. Takođe, smatra se da kafa dobro deluje na crevnu floru, zahvaljujući bioaktivnim polifenolima i alkaloidnim jedinjenjima, koje između ostalog, sadrže kofein.

Sasvim logično, doktori će uvek preporučiti da se kafa ne pije šest do sedam sati pre spavanja, kako bi se osigurao kvalitet sna. Kao alternativa kafi uvek se mogu koristiti zdrave zamene, doduše ne toliko popularne kao kafa.

Psi ne mogu da kažu šta ih muči, pa svoje tegobe često izražavaju promenama u ponašanju. Jedan od signala na koji veterinar Džimi Bretli posebno skreće pažnju je učestalo češanje ili grickanje uha – znak koji može ukazivati na prisustvo krpelja i rani stadijum infekcije.

Pored češanja, obratite pažnju na naglu promenu raspoloženja: pas koji je ranije miran i lako se smirivao, sada može delovati nemirno ili anksiozno. Otpor prema maženju i njegovanju, kao i stalno tresenje glave, mogu ukazivati da se u uhu krije parazit koji stvara iritaciju.

 

Krpelji u uhu – česta smetnja

Krpelji vole tople, tamne predjele tela pasa, a uši su idealno mesto za njihovo sidrenje. Nakon boravka u travi ili šumi, ali i u urbanim zelenim zonama, temeljno pregledajte ljubimca. Čak i jedan zakačeni krpelj može postati izvor ozbiljnih bolesti.

Kako prepoznati ugriz krpelja

Ako pas bez vidljivog razloga cvili ili pokazuje promenjen apetit, to može biti reakcija na ugriz. Krpelj, ako ostane neprimećen, iritira kožu i prenosi bakterije dok se hrani do nekoliko dana. Bretli upozorava da je pravovremeno otkrivanje ključno za sprečavanje komplikacija.

Zaštita i prevencija

Koristite specijalizovane sprejove, kapi ili ogrlice obložene supstancama koje odbijaju ili ubijaju krpelje čim se približe koži psa. Posle svakog izlaska u prirodu, pregledajte ceo krzneni pokrivač, posebno uši, pazuhe i prepone.

Uklanjanje krpelja – postupak korak po korak

Nemojte pokušavati da krpelja spalite ili gušite losionom, jer će to povećati rizik od prenosa bolesti. Umesto toga, lagano i pažljivo ga izvucite pincetom ili specijalnim češljem, držeći što bliže koži, a ne telu krpelja. Ako niste sigurni u tehniku, obratite se veterinaru.

Lajmska bolest – zašto je oprez neophodan

Krpelji mogu preneti bakteriju koja izaziva lajmsku bolest. Kod pasa se javlja groznica, letargija, oticanje zglobova i gubitak apetita. Ako primetite ove simptome ili sumnjate na ugriz, odmah se posavetujte sa stručnjakom kako bi pravovremeno započeo tretman.

U Nacionalnom parku Tara, stručnim skupom „Koreni koji traju" obeleženo je 150 godina od otkrića Pančićeve omorike, 130 godina šumarstva i 120 godina turizma na Tari.

Dve decenije je Josif Pančić tragao za kraljicom četinara, koja je pre 20 miliona godina bila rasprostranjena u čitavoj Evropi, ali je preživela sve hirove geoloških epoha kao i ledeno doba, u kanjonu Drine.

Jedna od najvećih šumskih zajednica Pančićeve omorike na Tari je na lokalitetu Trenica u zaseoku Popovići; zaseoku koje je dobilo ime po svešteniku Đorđiju Đoku Đuriću, sa prozora čije kuće je Josif Pančić prvi put ugledao omoriku - piše RTS.

Danas 22000 vitkih stabala „ledene lepotice", kako ju je Pančić zvao, može se naći na 52 nalazišta Republike Srpske i Srbije.

“Mi smo uspeli da sa 111 stabala iz prirodnih lokaliteta i to onih za koje smo procenili da su najugroženiji i za koje verujemo da će brzo nestati ako ne preduzmemo nešto, sakupili seme, proizveli sadnice i na tri lokacije podigli semenske plantaže”, navodi prof. dr Milan Mataruga, sa Šumarskog fakulteta u Banja Luci.

Klimatske promene sve više ugrožavaju šumske ekosisteme, pa je nužno okrenuti se prirodi bliskom gazdovanju.

“Prirodi blisko gazdovanje ne znači ništa drugo nego da prenosimo iskustva ove omorike na njene naslednike, jer je ona živa, zdrava, jedra”, kaže prof.dr Milan Mederavić sa Šumarskog fakulteta u Beogradu.

A početak turizma na Tari vezuje se za dolazak pisca Milovana Glišića u manastirske konake, pre 12 decenija da leči pluća i od tada do danas balansira se između zaštite prirode i turističkih poseta.

“Nama možda neki ključni dokument u narednom periodu jeste plan upravljanja posetiocima, koji će definisati, da kažem, koji broj posetilaca u kom periodu bi trebalo da bude na nekim lokalitetima”, navodi Ranko Milanović iz NP Tara.

Jasno je domaćinima da turizam jeste ekonomska šansa, ali i odgovornost tamo gde šume šapuću vekovima, gde svako drvo pamti više od jednog života i gde se miluju tradicija i prirodna lepota.

Šta će se dogoditi kada strujaši ostaju bez električne energije u vožnji, kakva su upozorenja i da li će automobili postepeno gubiti snagu?

Nemački auto-klub (ADAC) testirao je na svom poligonu u Pencingu u Bavarskoj šest vozila: BYD Seal, Nio EL6, Kiju EV6, Teslin Model Y, Volvo EX40 i VW ID.3.

Svih šest automobila ponaša se slično dok se u nekom trenutku ne zaustave bez napajanja. Prvo upozorenje dolazi prilično rano u većini automobila, kada se prikazuje domet od 40 do 80 kilometara ili 15 do 20 posto nivoa napunjenosti baterije.

Često simbol baterije postane narandžast ili se pojavi upozorenje u vidu poruke, kao što je na primer "Molimo napunite uskoro". Nema promena u isporuci snage u ovoj fazi.

Druga faza se obično javlja ispod deset posto napunjenosti baterije, kada se kod nekih modela, uz vizuelna upozorenja javljaju i akustična.

Neka vozila takođe predlažu mere uštede poput prebacivanja na eko način rada ili smanjenja grejanja ili klima-uređaja. Automobil se u ovoj fazi još može voziti bez većih gubitaka snage, samo što prilikom naglog ubrzanja više nije dostupna puna snaga.

Kada prikazani preostali domet postane jednocifren, mnoga vozila primetno smanjuju performanse. Automobil se i dalje može voziti u ovom stanju sa smanjenom dinamikom.

Ako još uvek niste napunili i nastavili da vozite, videćete "nulu" na ekranu tamo gde je obaveštenje o preostaloj kilometraži i kod nivoa napunjenosti baterije. Mnogi električni automobili sada imaju i simbol kornjače.

U testu električni automobili nisu se potpuno ugasili, poput mobilnog telefona, nego su prešli na takozvanu rezervu snage za hitne slučajeve.

U testu je šest električnih automobila s rezervom snage za hitne slučajeve ipak prešlo između 15 i 20 kilometara sa maksimalnom brzinom od 50 km/h koju su kao referentnu vrednost postavili test vozači.

Tokom vožnje na ovoj rezervi snaga se sve više smanjuje, a vožnja postaje sve teža. Ako imate sreće, to je dovoljno samo da stignete do sledeće stanice za punjenje.

Oprez! Kada ste na rezervi snage za hitne slučajeve treba očekivati da se vozilo može ugasiti u bilo kom trenutku i mora se bezbedno parkirati, na primer pored puta ili na parkingu, ako je to moguće.

Kada električno vozilo konačno ostane bez energije - nijedan sistem ne radi - piše B92.

Prašina je neizbežan problem u svakom domu, ali kombinacija pet sastojaka u bočici sa raspršivačem može pomoći da se eliminiše i da ne vraća i do mesec dana.

Prašina u domovima je česta pojava i često vam se može učiniti da ste u neprekidnoj borbi protiv nje. Brisanje svake površine, ukrasa i ramova za slike ume da deluje kao beskrajan posao, jer se prašina pojavi ponovo posle samo nekoliko dana.

Nažalost, ne postoji način da se prašina zauvek ukloni. Ona je mešavina sićušnih čestica iz različitih izvora, uključujući mrtve ćelije kože, dlake, perut kućnih ljubimaca, polen, vlakna sa odeće i nameštaja, kao i druge zagađivače iz okoline. To znači da se prašina stvara samim tim što živite u svom domu. Ipak, postoji način da vaš dom duže ostane „bez prašine“ nego što je sada slučaj - piše Nova.rs.

Vlasnica profilma „Glam Home Cleaning“ na TikTok-u kaže da postoji „uradi sam“ sprej koji možete napraviti, a koji pomaže da očistite površine poput prozorskih dasaka i polica. Osim toga, on odbija prašinu, pa ne morate čistiti iste površine već sledeće nedelje.

Za pripremu mešavine biće vam potrebno:

2 šolje vode
1/4 šolje belog sirćeta
1 kašika maslinovog ulja
3 kapi deterdženta za sudove
3 kapi eteričnog ulja citrusa

Sve sastojke sipajte u bočicu sa raspršivačem i dobro protresite. Stručnjak savetuje da smesu nanesete na mikrofiber krpu pre nego što prebrišete prašnjave površine. Prema njenim rečima, ovaj sprej bi trebalo da „potpuno ukloni i odbije prašinu“ i da ga koristite „jednom mesečno“ kako bi vaš dom ostao „bez prašine“.

Korisnici u komentarima zahvalili su na ovom savetu. Mnogi su naveli da trenutno moraju da brišu prašinu „svake nedelje“, pa im ideja da to rade samo jednom mesečno zvuči odlično.

Jedna osoba je napisala: „Kod mene se prašina skuplja svake nedelje. Ako bi ovo pomoglo da je brišem samo jednom mesečno, bila bih presrećna, jer nemam vremena da čistim toliko često.“

Kako održati dom bez prašine

1. Redovno čišćenje

Brišite površine jednom nedeljno: koristite vlažnu mikrofiber krpu koja zadržava prašinu umesto da je širi.
Usisavajte podove i tepihe: barem jednom do dva puta nedeljno. Najbolji efekat postiže se usisivačem sa HEPA filterom.
Perite podove: nakon usisavanja, prebrišite ih vlažnom krpom ili mopom da pokupite ostatke prašine.

2. Kontrola izvora prašine

Izuvajte se pri ulasku: tako sprečavate unošenje prljavštine i prašine.
Koristite otirače: postavite ih ispred svih ulaza i redovno ih čistite.
Smanjite nered: manje predmeta znači manje površina na kojima se prašina taloži.

3. Uklanjanje skupljača prašine

Perite posteljinu jednom nedeljno: grinje uspevaju u posteljini.
Očistite zavese i roletne: redovno ih perite ili usisavajte.
Izbegavajte teške zavese i nameštaj od tkanine: kožni ili vinil nameštaj i žaluzine skupljaju znatno manje prašine.

4. Rešavanje dlaka i peruti kućnih ljubimaca

Redovno četkajte ljubimce: najbolje je napolju.
Perite njihovu posteljinu često: tako smanjujete nakupljanje dlake i peruti.

5. Čišćenje skrivenih i visokih površina

Brišite ventilatore, lustere i otvore za ventilaciju: tu se prašina lako taloži.
Pomerajte nameštaj i čistite ispod: prašina se nakuplja ispod kreveta, sofa i velikih aparata.

Sindikat sudske vlasti saopštio je danas da je na pomolu nova potpuna obustava rada u pravosuđu, budući da, kako navode, problemi sa kojima se zaposleni suočavaju postaju nepodnošljivi.

"Sindikat sudske vlasti danas je započeo anketiranje zaposlenih u pravosudnim organima cele Republike Srbije kako bi zajednički doneli odluke uoči štrajka u vidu potpune obustave rada koji bi trebalo da bude održana 30. septembra 2025. godine. Ovaj korak je nužan jer problemi sa kojima se zaposleni suočavaju postaju nepodnošljivi", navode iz sindikata.

Oni ističu da im kasne primanja predviđena Posebnim kolektivnim ugovorom, da će visoko kvalifikovani radnici primati minimalnu zaradu, kao i da Ministarstvo pravde odugovlači sa postupkom mirnog rešavanja radnog spora koji je zvanično pokrenut - piše N1.

"Sve to urušava dostojanstvo zaposlenih, odvraća ljude od pravosuđa i slabi temelje jedne od najvažnijih državnih institucija. Zato je anketiranje način da se čuje glas svakog zaposlenog i da se jasno pokaže koliko je situacija ozbiljna. Ovim štrajkom mi se borimo za dostojanstvo rada, za pravednu i sigurnu zaradu, za očuvanje integriteta struke i za jačanje celokupnog pravosuđa kao temelja pravne države", piše u saopštenju.

Istovremeno, upozoravaju da "štrajk nije poslednji korak već početak borbe".

"Ukoliko Ministarstvo pravde na čelu sa ministrom pravde Nenadom Vujićem ne pokaže spremnost da hitno reše nagomilane probleme, Sindikat sudske vlasti će biti primoran da nastavi sa novim, još odlučnijim vidovima sindikalne borbe", ističe se u saopštenju.

U toku prethodne nedelje, na području Policijske uprave u Somboru, evidentirano je devet saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobila teške, a osam lake telesne povrede. Zbog nasilničke vožnje zadržano je pet, a zbog vožnje pod dejstvom alkohola devet vozača.

Na teritoriji Grada Sombora evidentirane su tri saobraćajne nezgode u kojima je jedna osoba zadobila teške telesne povrede, a dve su lakše povređene. Zbog vožnje pod dejstvom alkohola i zbog nasilničke vožnje zadržan je po jedan vozač.

Na području opštine Apatin evidentirana je jedna saobraćajna nezgoda u kojoj je jedna osoba zadobila lake telesne povrede. Zbog nasilničke zadržan je jedan, a zbog vožnje pod dejstvom alkohola dva vozača.

Na području opštine Odžaci evidentirane su dve saobraćajne nezgode u kojima su četiri osobe lakše povređene. Zbog vožnje pod dejstvom alkohola zadržana su dva vozača.

Na području opštine Kula evidentirane su tri saobraćajne nezgode u kojima je jedna osoba zadobila lake telesne povrede. Zbog nasilničke vožnje zadržana su tri, a zbog vožnje pod dejstvom alkohola četiri vozača.

Napisano je 95 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka i izdat je 371 prekršajni nalog.

 

Kajak klub Dunav iz Bezdana objavio je izveštaj sa upravo održanog prvenstva Srbije za sve kategorije koji je u periodu od 11. do 14. septembra održano na Adi Ciganliji.

Osvojene su titule u pionirskoj i kadetskoj konkurenciji, dok su juniori osvojili bronzano odličje. Kada su u pitanju pojedinačni plasmani osvojeno je 27 postolja u sve tri uzrasne kategorije. Kod pionira najbolji je bio Oliver Bezdan koji je pobedio u trkama na hiljadu metara, u pojedinačkoj konkurenciji, u paru sa Danielom Kantorom i u četvercu sa Danielom Kantorom, Davidom Bojićem i Vukašinom Kovačevićem.

Na deonici od 500m Daniel Kantor je bio prvi, a Vukašin Kovačević drugi. Kovačević je u dvosedu sa Davidom Bojićem osvojio srebro.

U ženskoj konkurenciji Lea Rica/Emina Bojića su slavile na 500m i 1.000m. Ovaj dvojac je u proširenom sastavu (Leona Kiš i Petra Đanić) je trijumfovao i u disciplini K4 na 1.000m.

Kod kadeta najbolji utisak ostavio je Sebastian Štaub koji je trijumfovao u trci na hiljadu metaru pojedinčno. Na upola kraćoj deonici bio je drugi, kao i u dvosedu sa Lukom Kolarom, gde je takođe osvojio srebro.

Dvojac Oliver Bezdan/Daniel Kantor zauzeo je treće mesto (K2, 1.000m), dok je četverac u sastavu Oliver Bezdan/Daniel Kantor/Ognjen Maksimović/Vukašin Kovačević završio na srebrnom postolju. Trećeplasirani je bio i Luka Kolar (200m). Lea Rica/Emina Bojić osvojio je zlato, kao i četverac Lea Rica/Emina Bojić/Anja Loknar/Tea Kolar. Anja Loknar osvojila je srebrne medalje na 200m i 500m, dok su Lea Rica i Tea Kolar bile treće na pola kilometra.

Najbolji juniorski plasman imao je Vuk Perović koji je bio zlatni na 200m i srebrni na 500m. Dvojac Sebastian Štaub/Luka Kolar trijumfovao je na 200m, dok su na 500m bili drugi. Žofi Horvat je bio prva na 500m, a pobedničke medalje pripale su joj i za trke na 500m i 200m u paru sa Anjom Loknar. Što se tiče seniorskog plasmana najbolja je bila Eleonora Nađ koja je bila četvrtoplasirana.

Horvat Žofi nije nastupala u seniorskoj konkurenciji jer u utorak otputovala za češke Račice (Regata Olimpijske Nade). Ona će veslati na: K-1 500m i 200m, K-2 500m i K-4 500m (očekuje se medalja u sve 4 discipline).

Bezdanski klub će na ovom takmičenju predstavljati još i Anja Loknar, Sebastian Štaub, Luka Kolar, Vuk Perović i Vladimir Čapo - piše somborsport.org.

Strana 268 od 1310

Slobodno vreme

Lifestyle

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.