utorak, 11 jun 2024 04:14

Profesori na meti đaka, roditelja i uprave: Kako se u regionu bore sa napadima na zaposlene u prosveti i obrazovanju?

Da li će najavljena izmena Krivičnog zakonika doprineti smanjenju nasilja nad nastavnicima ili je reč o populističkom obećanju izrečenom uoči poslednjih izbora, sa ciljem da se smanji nezadovoljstvo prosvetnih radnika posle dva slučaja prebijanja njihovih kolega, pitanje je o kome nema saglasnosti među predstavnicima sindikata.

Struka, s druge strane, ukazuje da pooštravanje kazni zbog napada na zaposlene u obrazovanju neće poboljšati položaj prosvetnih radnika.

Fizički napad na nastavnike na radnom mestu je više izuzetak nego pravilo, primećuje Aleksandar Markov, predsednik Foruma beogradskih gimnazija, ukazujući da oni imaju mnogo više problema sa verbalnim napadima, vređanjem od strane roditelja, učenika, neretko i direktora, a ono što dominira u školama je vršnjačko nasilje. On smatra da se najavljenim izmenama propisa neće smanjiti nasilje.

Ukoliko budu usvojene izmene Krivičnog zakonika svi zaposleni u obrazovanju, dakle, ne samo nastavnici, uživaće veću krivično-pravnu zaštitu, poput one koju imaju advokati.

Prema predlogu koji je postignut između predstavnika Vlade i reprezentativnih sindikata obrazovanja, za napad na zaposlenog u obrazovnoj ustanovi, a u vezi sa poslovima koje obavlja, zaprećena je kazna od tri meseca do tri godine.

Kaznu zatvora od šest meseci do pet godine rizikovaće oni koji prosvetnom radniku nanesu laku telesnu povredu ili im prete upotrebom oružja, a kazna od jedne do osam godina zatvora će moći da se izrekne onome ko zaposlenom u obraznoj ustanovi ili članu njihove porodice nanese teške telesne povrede.

– To bi značilo da i sam napad na zaposlene, bez nanošenja telesnih povreda, bude krivično pravno sankcionisan, budući da onaj ko im nanese telesne povrede i po postojećim zakonskim rešenjima može odgovarati. Krivičnoj odgovornosti u tom slučaju bi podlegali kako učenici, tako i roditelji učenika koji napadnu prosvetne radnike, ali treba naglasiti da bi „zaštitu“ od đaka imali samo nastavnici u srednjim školama jer su deca mlađa od 14 godina i dalje krivično neodgovorna – pojasnila je nedavno za Danas Vanja Bajović, profesorka na Katedri za krivično pravo Pravnog fakulteta u Beogradu.

Ona smatra da se unošenjem ovog krivičnog dela ni na koji način ne poboljšava položaj prosvetnih radnika, imajuću u vidu da je sam napad, bez nanošenja telesnih povreda, teško praktično dokazati, u prilog čemu govori i činjenica da za ovaj oblik krivičnog dela napad na advokate nikada niko nije krivično odgovarao.

U pravu je profesorka Bajović kada kaže da je „poražavajuće da smo kao društvo dotle došli da je prosvetne radnike neophodno štititi krivičnim pravom i unošenjem posebnog krivičnog dela kojim bi se profesori štitili od napada učenika i njihovih roditelja“.

– Jer ako krenemo u takvom smeru sledeći korak koji bi mogli da očekujemo je fizičko obezbeđenje profesora dok maloletnim učenicima drže čas – smatra Bajović.

Dušan Kokot, predsednik Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije, smatra da je najava usvajanja izmena Krivičnog zakona dobar, ali ne i dovoljan korak.

– Nakon usvajanja, ako i kada se to desi, jednako važno je i koliko će se zakon sprovoditi. Iskustvo kaže da će i tom delu biti problema. Drugo, a za nas ključno pitanje je da li je to jedina mera u sistemskoj borbi protiv nasilja u ustanovama obrazovanja. Ako je jedina, onda je gotovo i nebitna. Pomenuti zakon može donekle da štiti od punoletnih lica i pritisaka koje kolege često trpe od roditelja, ali ne štiti od nasilja koje u poslednje vreme najčešče čine učenici. Pa i poslednji protesti su bili zbog takve vrste nasilja – ukazuje Kokot.

Podseća da je Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije pre više od godinu dana predložio tri mere koje bi donekle obezbedile zaštitu, a čije ispunjenje ne zahteva dodatni novac, već samo političku volju.

Pored predloga za izmenu Krivičnog zakonika, Sindikat je tražio i uvođenje mogućnosti suspenzije učenika i ukidanje anonimnih prijava ka prosvetnim inspekcijama.

– Suspenzija je kao termin ušla prošle godine u zakone u oblasti obrazovanja, ali po nama ne na potpuno valjan način. Naš predlog je mogućnost brze suspenzije koju u određenim situacija može izreći i nastavnik na samom času ili dežurni nastavnik u toku odmora za učenike. Neophodno je nastavniku vratiti alate kontrole dešavanja na samom času. Jedina stvar gde napretka nema jeste ukidanje anonimnih prijava. Štaviše, pokrenuta je i onlajn platforma „Čuvam te“ koja u prvom pitanju promoviše anonimnost. Zaista ne vidimo nijedan razlog da se anonimnost ukine, ali i da se definiše kazna za zloupotrebu prava. Naravno, sve ovo su reaktivne mere i one ne mogu mnogo toga, ali do zaista korenitih promena mora se i preživeti – komentariše Kokot.

Podsetimo da je zaštita zaposlenih u obrazovanju definisana kao poseban član u Pravilniku o protokolu postupanja u ustanovi u odgovoru na nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje.

On predviđa obavezu škole da postupa uvek kada postoji sumnja ili saznanje da zaposleni trpi nasilje od strane učenika, roditelja ili trećeg lica u ustanovi ili za vreme organizovanja aktivnosti ustanove.

„Kada je učenik počinilac nasilja prema zaposlenom, direktor je dužan da odmah obavesti roditelja i centar za socijalni rad; da pokrene vaspitno-disciplinski postupak i da izrekne vaspitno-disciplinsku meru, u skladu sa zakonom za učenike starosti do 14 godina, a za učenike iznad 14 godina, osim navedenih aktivnosti i da obavesti nadležno javno javno tužilaštvo i policiju“, predviđa Pravilnik.

U slučaju da je roditelj ili treće lice počinilac nasilja prema zaposlenom ili zaposleni prema zaposlenom, direktor je dužan da takva saznanja prijavi policiji i nadležnom javnom tužilaštvu, a kada je roditelj počinilac nasilja da obavesti i nadležni centar za socijalni rad, u zakonom propisanom roku.

Ukoliko ustanova ima saznanje da roditelj ili treće lice na društvenim mrežama omalovažava, vređa, preti ili poziva na nasilje prema zaposlenom, a u vezi sa profesionalnom ulogom zaposlenog, ustanova je dužna da o tome obavesti nadležno javno tužilaštvo.

BiH: Metalna šipka i pištolj u školi

Kraj školske godine predstavlja pravu noćnu moru za mnoge učenike, ali i nastavnike i profesore. Nastojeći da prilikom zaključivanja ocjena nadoknade sve ono što nisu radili u toku školske godine, mnogi učenici, posebno završnih razreda srednjih škola, napadaju nastavnike i profesore. Dešava se da verbalni napadi prerastu i u fizičke. Tome je posebno izraženo kod starijih maloljetnika, koji su i van škole skloni delikventnom ponašanju.

Kako bi ilustrovala sa čime se se sve suočavaju nastavnici i profesori, predsjednica Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH Edina Čomić je podsjetila kako je jedan učenik u Općoj gimnaziji Bosanska Krupa prije tri godine metalnom palicom pretukao profesora istorije Nazima Cucka. Podsjetila je i na prošlogodišnji slučaj kada je 14-godišnji učenik u osnovnoj školi Lukavac Grad iz vatrenog oružja u vrat ranio nastavnika engleskog jezika Nedima Osmanovića.

– Vrlo često se dešavaju ozbiljni verbalni napadi pa čak i prijetnje nastavnicima i profesorima na koje se niko, pa ni drugi nastavnici i profesori ne obaziru. Sve se pokušava protumačiti kao da to nije ništa veliko, a jeste. Nažalost o takvim verbalnim, pa i spomenutim fizičkim napadima se priča jedan ili dva dana i onda se sve zaboravi, rekla nam je Čomić.

Posebna pažnja na problem nasilja nad nastavnicima i profesorima, kao i vršnjačkog nasilja u školama, posvećena je nakon prošlogodišnjeg slučaja u OŠ Vladislav Ribnikar u beogradu, kada je učenik iz pištolja ubio devet učenika i čuvara škole, a ranio još nekoliko učenika i nastavnika.

Profesori na meti đaka, roditelja i uprave: Kako se u regionu bore sa napadima na zaposlene u prosveti i obrazovanju? 3
foto Oslobođenje
Ovako ekstremnih slučajeva, kao ni primjera fizičkog nasilja učenika nad profesorima i nastavnicima u školama, srećom nije bilo u proteklih godinu dana na prostoru Republike Srpske, rečeno nam je u MUP-u RS-a. Međutim, zločin koji se dogodio u Beogradu bio je alarm za MUP Rs-a da se dodatno angažuje na sprečavanju eventualnog nasilja u školama.

– Policijski službenici izvršili su obilazak svih škola na području RS-a (582 osnovne i 87 srednjih škola). Izrađeni su elaborati sa pratećim bezbjednosnim procjenama za sve školske objekte i objekte smještaja studenata. Sagledano je trenutno stanje preventivno-tehničke zaštite (ograde, video nadzor, alarmi, automatske brave, interfoni i dr.), fizičko-tehničkog obezbjeđenja, kao i bezbjednosnih procedura u obrazovnim ustanovama, te mogućnosti instaliranja protivprovalnih vrata, skenera prtljaga i ručnih metaldetektora, samo su neke od aktivnosti koje je proveo MUP RS-a u proteklom periodu.

U MUP-u FBiH, u okviru statističkih podataka, nemaju izdvojene slučajeva nasilja učenika nad nastavnicima i profesorima. Ono što govore statistički podaci FMUP-a je da je maloljetnička delikvencija u blagom opadanju. Tako su za prva tri mjeseca ove godine za činjenje krivičnih prijavljena 63 maloljetnika, od koji 17 spada među mlađe, a 46 među starije maloljetnike. U istom periodu prošle godine prijavljeno je 65 maloljetnika. Osim toga, udio maloljetnih u odnosu na ukupan broj počinilaca u prvom tromjesečju ove godine iznosi 2,09 posto, što je za 0,32 posto manje nego u istom periodu prošle godine.

Edina Čomić smatra da bi se rezultati na smanjenju napada na nastavnike i profesore mogli postići strožijom kaznenom politikom.

– Smatram da bi se napadi na nastavnike i profesore trebali trebali tretirati kao napadi na službene osobe. Osim toga, potrebno je vratiti u zakone da roditelji opet budu krivično odgovorni za djela koja počine njihova maloljetna djeca. Uskoro ćemo pokrenuti inicijativu za izmjene Krivičnog zakona FBiH, u koje bi bile uvrštene upravo ove, ali i druge slične odredbe koje bi za cilj imale zaštitu nastavnika i profesora, istakla je Čomić.

Crna Gora: Pritisaka i vređanja sve više

Polumaturant fizički nasrnuo na nastavnika fizike u učionici, roditelj vodio kampanju protiv nastavnika na društvenim mrežama jer su zaključili jedinice njegovom djetetu, direktorica škole kaznila nastavnicu matematike nižom zaradom za jedan mjesec zato što je fotografisala dokaze da je učenik zadatke slao privatnom nastavniku…samo su neki od posljednjih prijavljenih slučajeva napada, vrijeđanja i pritisaka na nastavnike u Crnoj Gori.

Međutim, sporadični izvještaji medija ne znače da nasilja nad nastavnicima nema.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović kaže da prosvjetni radnici, nažalost, često trpe nasilje, ali da ne odluče svi da nasilnike i procesuiraju privatnim tužbama. Država je, ocjenjuje on, spora u reakcijama na takve pojave.

Sindikat je, kako je kazao, u više navrata tražio sastanak sa predstavnicima Ministarstva pravde, koji do sada nijesu imali razumijevanja za ovaj problem.

„Sindikat prosvjete Crne Gore je prošle godine uradio istraživanje na uzorku od oko 1.300 kolega, koje je pokazalo da je svaki četvrti nastavnik ili nastavnica doživio određeni vid nasilja, verbalnog ili fizičkog, od strane učenika, roditelja ili uprave škole. Taj broj je možda i veći, s obzirom na to da smo kasnije dobijali infrormacije da kolege nijesu htjele da svoje probleme prijave ni tokom anonimnog anketiranja.

Kolege su prijavljivale različite situacije: učenici ometaju nastavu, a kad ih nastavnici upute u upravu ili psihološko-pedagošku službu, i fizički nasrnu na njih. Takva je jedna grupa slučajeva, jer neki đaci po svaku cijenu žele da su zvijezde u učionici“, objašnjava Božović.

Druga grupa slučajeva, naglašava on, odnosi se na ocjenjivanje – to je najčešći razlog za reakciju đaka, roditelja, a nekad i uprava škola.

„Roditelji su tada česti kao akteri, jer svim sredstvima pokušavaju da pribave za svoju djecu što bolju ocjenu i uspjeh. Pritisci kroz žalbe na ocjenu, traženje ponovnog ispitivanja, a ako sve to ne uspije, onda su neki roditelji spremni i fizički da se obračunaju sa nastavnikom, da ih vrijeđaju u školi… Tih situacija ima sve više, a posebno je stresan period kad se zaključuju ocjene na kraju školske godine. Dešava se da se ni uprave škola ne snađu na najbolji način, pa se stekne utisak da nastavnik neće biti zaštićen, a onda roditelji spremni na sve načine da se razračunavaju sa nama, uključujući i društvene mreže“, kazao je Božović.

Prema njegovim riječima, incidentnih situacija je bilo jako puno, ali nastavnici najčešće ne žele kasnije da ulaze u privatne parnice i tuže roditelje koji su fizički nasrnuli na njih ili ih vrijeđali, tako da se često završi na incidentu, iako to ostavlja posljedice po njihovo zdravlje.

„Više puta smo se obraćali Ministarstvu pravde, tražeći sastanak, tokom kojeg bismo im izložili naše predloge za zaštitu nastavnika. Da vidimo da li može nastavnik da dobije neki vid statusa službenog lica. Ili da se napadi na nastavnike po automatizmu procesuiraju kroz pravni sistem, da ne zavisi slučaj od toga da li će kolege htjeti da ih procesuiraju kroz privatne tužbe. U Srbiji se mijenja Krivični zakonik i napadi na nastavnike će biti tretirani jednako kao napada na advokate, a podrazmijva da će biti po automatizmu procesuirani, više kazne za počinioce…U zemljama regiona treba nešto krupno da se desi, da bi reagovali“, poručuje Božović.

Kaže i da blage vaspitne mjere u školama dodatno doprinose nesigurnoj atmosferi za nastavnike.

„Naši predlozi za Ministarstvo pravde su bili da roditelji učenika koji su izvršili fizički napad na nastavnike snose odgovornost, a time i zakonsku kaznu. Da li će to biti u vidu novčane sankcije ili neka druga kazna, htjeli smo da otvorimo dijalog sa Ministarstvom pravde i dođemo do najboljeg modela. Imamo i predloge o pooštravanju sankcija propisa koji se odnose na maloljettničku delikvenciju, da se ne bi desilo da izgrednici prođu samo sa vaspitnom mjerom nastavničkog vijeća“, kazao je predsjednik Sindikata.

Ističe da nije sve u mjerama i da bi prevencija bi trebalo da bude mnogo bolja.

„Ali naše psihološko-pedagoške službe često nemaju vremena da se bave prevencijom, ni kad su u pitanju učenici… Sa druge strane, kad su roditelji u pitanju, tu tek moramo da radimo na rješenjima. Posao nastavnika postao stresniji i nesnosniji, zahvaljujući sinergija učenika, roditelja, a dešava se, i uprava škola. Sindikat neće odustati, nastavićemo da predlažemo Ministarstvu pravde načine za rješavanje svih ovih pitanja“, poručio je Božović.

Izvor: danas.rs

Slobodno vreme

Lifestyle

Efikasno uklonite kamenac sa pegle na brz i jednostavan način, sve što vam treba je jedna svakodnevna namirnica koju već...

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.