Povodom početka nove školske godine, Grad Sombor je obezbedio poklone iznenađenja za sve đake prvih razreda osnovnih škola na području grada Sombora, kao i udžbenike za đake prvih i drugih razreda. Sa novom školskom godinom upisano je 650 dece koja kreću u prvi razred u 19 osnovnih škola, od kojih će 440 pohađati nastavu u gradu i 210 u naseljenim mestima.
Tim povodom, vredne poklone u vidu školskog pribora i besplatnih udžbenika, đacima prvacima su podelili predstavnici lokalne samouprave. Gradonačelnik Grada Sombora Antonio Ratković je zajedno sa načelnikom Odeljenja za obrazovanje Goranom Todorićem i članom Saveta za bezbednost saobraćaja grada Sombora Stašom Kovačevićem, posetio OŠ „Ivo Lola Ribar“ Sombor i OŠ „Miroslav Antić“ Čonoplja i podelio poklone prvacima, te im poželeo uspešno i srećno školovanje.
„Sada već tradicionalno Grad Sombor zajedno sa Savetom za bezbednost saobraćaja vrši podelu, kako udžbenika, tako i školskog pribora našim đacima prvacima. Na naše veliko zadovoljstvo, 2023. godine smo krenuli sa besplatnim udžbenicima za đake prvake, a ove godine će i đaci drugih razreda dobiti besplatne knjige. Pored samih udžbenika za koje je Grad izdvojio oko 14,5 miliona dinara, delimo i poklone u vidu školskog pribora, ali i saobraćajne prsluke kako bi naši đaci bili što bezbedniji u saobraćaju. Nastavićemo sa ovakvim akcijama i drago mi je da su svi moji saradnici danas u osnovnim školama i da se druže sa našim đacima prvacima, kako bi iskoristili priliku da im poželimo uspešno školovanje“, rekao je gradonačelnik Ratković.
Zamenik gradonačelnika Milan Stakić je sa gradskom većnicom Jasminom Ilić i članovima Saveta za bezbednost saobraćaja podelio poklone prvacima u OŠ „Dositej Obradović“ Sombor, OŠ „Laza Kostić“ Gakovo i OŠ „Laza Kostić“ u Rastini.
Predsednik Skupštine grada Sombora Vladislav Živanović je zajedno sa sekretarkom Skupštine Danijelom Dubaić i članom Saveta za bezbednost saobraćaja Savom Radićem, posetio OŠ „Avram Mrazović“ Sombor, OŠ „Nikola Tesla“ Kljajićevo i OŠ „Kiš Ferenc“ Telečka, gde je porazgovarao sa prvacima, poželeo im srećno i uspešno školovanje, te podelio poklone i besplatne udžbenike.
Kao i do sada, i drugi predstavnici Grada Sombora su posetili osnovne škole i podelili besplatne udžbenike i školski pribor đacima prvacima. Ranac sa školskim priborom sadrži sveske, olovke, pribor za crtanje i bojanje, makaze, gumice, zarezače, plastelin, lenjir, blokčiće i drugi potreban pribor, kao i svetloodbojne prsluke.
Obrazovne institucije igraju ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti svakog grada, a Sombor nije izuzetak. Grad Sombor se može pohvaliti bogatom tradicijom obrazovanja, sa institucijama koje su posvećene pripremi učenika za izazove i prilike koje donosi lokalno tržište rada.
U ovom tekstu istražujemo kako ove institucije pripremaju učenike za tržište rada i kakvu ulogu igraju agencije za zapošljavanje u postavljanju diplomaca na odgovarajuće pozicije.
Sombor je dom mnogim obrazovnim institucijama koje se ističu svojim kvalitetom i prilagođavanjem potrebama lokalne zajednice. Od osnovnih i srednjih škola do visokih obrazovnih ustanova, ove institucije pružaju širok spektar programa koji obuhvataju različite oblasti znanja. Posebna pažnja posvećena je modernizaciji kurikuluma i uvođenju programa koji su usmereni na tržište rada.
Na primer, somborske srednje škole nude brojne stručne smerove, kao što su IT, elektrotehnika, i ekonomija, koji direktno pripremaju učenike za karijere u rastućim industrijama. Takođe, visokoškolske institucije u Somboru, poput Pedagoškog fakulteta, pružaju studentima praktična znanja i veštine koje su im potrebne za uspeh na tržištu rada.
Jedan od ključnih ciljeva obrazovnih institucija u Somboru je priprema učenika za uspeh na lokalnom tržištu rada. Ovo se postiže kroz pažljivo kreirane nastavne planove koji su usklađeni sa potrebama poslodavaca u regionu. U mnogim školama i fakultetima, praksa i saradnja sa lokalnim kompanijama su sastavni deo obrazovanja, omogućavajući učenicima i studentima da steknu dragoceno iskustvo pre nego što diplomiraju.
Na primer, učenici koji pohađaju tehničke smerove imaju priliku da rade na realnim projektima u saradnji sa lokalnim IT kompanijama. Ovo im omogućava da razviju praktične veštine koje su visoko cenjene na tržištu rada, posebno u industriji kao što je razvoj softvera. Ova praksa ne samo da poboljšava njihove tehničke veštine, već im takođe pomaže da izgrade mrežu profesionalnih kontakata koji će im biti korisni nakon diplomiranja.
Saradnja između obrazovnih institucija i agencija za zapošljavanje igra ključnu ulogu u obezbeđivanju uspešnog prelaska iz obrazovanja u svet rada. Agencije za zapošljavanje, kao što je Portugal agency , imaju važnu ulogu u povezivanju diplomaca sa poslodavcima. Ova agencija, poznata po svojoj ekspertizi u regrutovanju talenata, sarađuje sa lokalnim obrazovnim institucijama kako bi osigurala da diplomci pronađu posao koji odgovara njihovim veštinama i interesovanjima.
S druge strane, potražnja za developers Serbia je u stalnom porastu, a obrazovne institucije u Somboru prepoznaju ovu priliku. Kroz specijalizovane programe i obuke, one pripremaju buduće developere za rad u dinamičnom IT sektoru. Ovi programi su često usklađeni sa potrebama tržišta, omogućavajući studentima da steknu veštine koje su trenutno najtraženije.
Obrazovne institucije u Somboru imaju ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti grada, pripremajući učenike i studente za uspeh na lokalnom tržištu rada. Saradnja sa agencijama za zapošljavanje, kao što je Portugal agency, i fokus na razvoj veština u skladu sa potrebama tržišta, posebno u oblastima kao što su IT i razvoj softvera, obezbeđuju da diplomci iz Sombora imaju svetlu budućnost.
Za Sombor, obrazovanje nije samo proces sticanja znanja, već i ključni korak ka oblikovanju bolje budućnosti za celu zajednicu. Jak fokus na povezivanje obrazovanja sa realnim potrebama tržišta rada i saradnja sa agencijama za zapošljavanje garantuju da će mladi talenti iz Sombora imati sve potrebne alate da uspešno zakorače u svet rada.
Chat GPT je model veštačke inteligencije razvijen od strane američke istraživačke laboratorije OpenAI, koji je osmišljen kao alat koji će poslužiti za generisanje brzih i preciznih odgovora na tekstualne upite. Lansiranje ovog modela je pokrenulo pravu revoluciju u kompletnoj IT industriji, a s obzirom da je za jako kratko vreme uspeo da osvoji stotine miliona korisnika globalne internet mreže, očigledno je reč o neverovatno upotrebljivom alatu. Međutim, postavlja se pitanje da li Chat GPT, između svih ostalih mogućnosti, može generisati i prevode eseja, knjiga ili bilo kojih drugih kompleksnih tekstova i time potpuno zameniti profesionalne prevodioce. Nešto više o tome da li je ovaj model veštačke inteligencije pouzdan ili loš prevodilac, saznajte u narednim redovima teksta.
Chat GPT koristi složene modele mašinskog jezika kako bi generisao tekst na osnovu unetih upita korisnika. Nakon analiziranja unetog teksta i prepoznavanja obrasca, GPT koristi sofisticirane matematičke algoritme unutar neuronske mreže kako bi generisao najprikladniji odgovor. Na taj način može da odgovara na sva vaša pitanja, daje savete, objašnjava složene teme te pomaže u rešavanju različitih problema, ujedno simulirajući prirodni razgovor.
Virtuelni asistent Chat GPT i popularni mašinski prevodioci (kao što su Google Translate ili DeepL) pre svega funkcionišu na različitim principima, te samim tim pružaju različite rezultate. Dok Google Translate koristi unapred definisane algoritme, složene statističke modele i pravila za doslovno prevođenje reči i fraza sa jednog jezika na drugi, GPT koristi duboko učenje i ogromnu bazu podataka da generiše prevod najbliži izvornom tekstu. Ovaj model veštačke inteligencije je treniran na ogromnim količinama podataka sa ciljem da razume i generiše prevode koji zadržavaju stil, ton i kontekst originalnog sadržaja.
Pored toga, za razliku od ostalih digitalnih prevodilaca, GPT nije ograničen samo na prevođenje tekstova. Model može pružiti dodatne informacije i obaviti složenije zadatke, poput pisanja sažetaka, markiranja najvažnijih rečenica i sl.
Veštačka inteligencija implementirana u razgovorni model (AI chatbot) značajno olakšava upotrebu interneta te definitivno važi za jedan od najkorisnijih alata. Ukoliko planirate da je koristite za prevođenje tekstova, evo šta biste sve mogli da očekujete od nje:
U teoriji to zvuči sasvim solidno, ali naravno, u praksi uvek može doći do određenih problema. Gužva u saobraćaju (odnosno opterećenje sistema), spora internet konekcija te nedovoljno dobro objašnjenje vas u nekim situacijama mogu odvesti na skroz drugu stranu. Isto tako vredi istaći činjenicu da je verovatnoća nastanka greške u prevodu mnogo veća kada je reč o prevođenju složenijih tekstova sa stručnom terminologijom ili frazama koje nemaju direktne ekvivalente na ciljanom jeziku.
Ne, mit je da ovaj model veštačke inteligencije može samostalno učiti iz novih interakcija ili grešaka. Poboljšanja i nadogradnje u sistemu dolaze jedino kroz ažuriranja koja implementiraju istraživači iz OpenAI-a, koji unose promene u arhitekturu modela ili ga jednostavno ponovno treniraju na dodatnim podacima. S tim u vezi, sve dok ne dođe do radikalnih promena u sistemu, GPT će uvek ponavljati istu grešku.
Plaćanje pretplate za, kako ga u OpenAI nazivaju, najpametniji model, Chat GPT Plus, ne ostavlja nikakve prednosti za prevođenje tekstova. Naime, Plus koristi isti jezički model kao i standardni Chat GPT, tako da su im sposobnosti za razumevanje i prevođenje jezika potpuno iste. Ipak, vredi pomenuti da, ukoliko vam to išta znači, mesečna pretplata pruža brži odziv, rani pristup ažuriranjima, generisanje slika i mnoge druge funkcije.
Iako će chatbot u većini slučajeva generisati korektne prevode, situacija je u ovom trenutku takva da sa njegovim odgovorima treba biti naročito oprezan. Zato je opšta preporuka da, ukoliko se već opredelite za upotrebu veštačke inteligencije, obavezno pročitate i proverite tekstove nekoliko puta. Važno je naglasiti da GPT nakon upita: „Jesi li siguran?“ neretko može potpuno promeniti prethodni odgovor i time vas dodatno zbuniti. To je ujedno jedan od razloga zbog kojih je angažman prevodilačke agencija daleko jednostavnije rešenje.
Zahvaljuljući naprednom jezičkom sistemu, Chat GPT je nadmoćniji u odnosu na konkurentske softverske alate za prevođenje i uvek ga treba birati pre istih. Međutim, iako napredan alat, chatbot još uvek nije dovoljno pouzdan da bismo ga angažovali pre profesionalnih prevodioca. Zato je agencija za prevođenje jedino ispravno rešenje kada je reč o prevođenju dužih i složenijih tekstova. Profesionalna i sigurna usluga vredi svaki dinar.
Član Gradskog veća za oblast poljoprivrede Igor Ćupurdija i članica Gradskog veća za oblast ruralnog razvoja Sanja Pajić, obišli su danas radove na uređenju atarskog puta u naseljenom mestu Nenadić.
Radovi podrazumevaju nasipanje tucanika u dužini od 500 metara, kao i uređenje bankina i nivelaciju zemljišta. Izvođač radova je preduzeće „Džimi commerce“ d.o.o. Bezdan, a radovi se finansiraju sredstvima iz budžeta Grada Sombora.
Lokalna samouprava nastavlja sa realizacijom projekata koji se tiču unapređenja saobraćajne i putne infrastrukture u gradu i naseljenim mestima, a završetkom ovih radova, poljoprivrednici iz Nenadića moći će lakše i bezbednije da pristupe svojim njivama.
Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
---|---|---|---|
02.09.2024 | 11:00 | DEMONJIĆ BOGOLJUB (1938) | Veliko pravoslavno groblje |
02.09.2024 | 11:00 | KEKIĆ MIROSLAVA (1933) | Zajedničko groblje Bački Monoštor |
02.09.2024 | 12:00 | VUJIĆ MILOŠ (1943) | Veliko pravoslavno groblje |
02.09.2024 | 12:00 | VOJVODIĆ DMITRA (1931) | Mesno pravoslavno groblje Stanišić |
02.09.2024 | 13:00 | VASIĆ RADOMIR VASA (1945) | Malo pravoslavno groblje |
02.09.2024 | 13:00 | ČIZMAR MARIJA (1954) | Mesno groblje Telečka |
02.09.2024 | 14:00 | DŽIDA ANTUN (1948) | Veliko katoličko groblje |
02.09.2024 | 14:00 | KRKLJEŠ LJUBICA (1948) | Mesno pravoslavno groblje Aleksa Šantić |
U EDICIJI Kulturnog centra Vojvodine "Miloš Crnjanski" u Novom Sadu upravo je objavljena knjiga nedavno preminulog teoretičara umetnosti i likovnog kritičara Save Stepanova (1951-2024) o jednom od najznačajnijih naših slikara - Milanu Konjoviću (1898-1993).
Monografska studija "Milan Konjović na raskršćima srpske umetnosti" predstavlja svojevrstan omaž Stepanovu i Konjoviću koje je, osim ljubavi prema likovnoj umetnosti, povezivalo i dugogodišnje prijateljstvo.
Knjiga donosi niz osvrta Stepanova (objavljenih u poslednjih petnaestak godina) o Konjovićevim različitim životnim i umetničkim fazama - od rane praške, parisko-plave, koju povratkom u Sombor smenjuje strastvena crvena faza na slikama predela i ljudi Vojvodine, zatim sive i kolorističke i na kraju vizantijske faze inspirisane ikonama i freskama kojom je zatvorio svoj umetnički krug.
U uvodniku studije, Stepanov je 2009. godine zabeležio da slikarstvo Milana Konjovića, zahvaljujući umetnikovom dugom veku, natkriljuje skoro punih osamdeset godina srpske i jugoslovenske umetnosti, rasprostirući se kroz devet decenija dvadesetog veka.
- U srpskoj istoriji umetnosti Konjović ima izuzetno značajno mesto. On je zasigurno jedan od najznačajnijih predstavnika ekspresionističkog slikarstva u nas. Karakter njegovog izraza se, možda, najpreciznije može odrediti tezom Miodraga B. Protića o ekspresionistima koji su uspeli da ostvare sadržinske poruke, a da pri tome ne povrede pikturalnu zasebnost i nesvodljivost, uspevajući da usklade misiju sa suštinom slike - napisao je Stepanov.
SAVA Stepanov je od kasnih sedamdesetih godina 20. veka do smrti objavio niz tekstova kojima je pratio bezmalo sve glavne umetničke tokove i aktere na našoj umetničkoj sceni. Pre pet godina je Galeriji Matice srpske poklonio jedinstvenu zbirku dela niza različitih autora i daje pregled razvoja postmoderne i savremene umetničke misli na srpskom umetničkom prostoru.
Svoju stvaralačku avanturu Konjović, koga su poklonici njegove umetnosti oslovljavali Maestro, započeo je veoma rano, a prvi mladalački radovi nastali su već 1913. godine ("Šuma", "Potok u šumi"), dok su poslednja Konjovićeva ostvarenja datirana 1993, u godini kada je, tokom novembra zatvorio svoj životni krug.
Milan je već kao somborski gimnazijalac, sin Davida Konjovića, advokata i kraljevskog javnog beležnika i Vere, rođene Vukićević, izložio 1914. godine pedesetak svojih radova, a kako u rodnom Somboru nije imao učitelja slikarstva, 1919. upisao se na Akademiju likovnih umetnosti u Pragu, u klasu profesora Vlaha Bukovca. Posle dva semestra, studije je nastavio samostalno. Potom odlazi u Beč, da bi 1923. godine usledila studijska putovanja u Minhen, Berlin i Drezden.
Sa suprugom Emom, 1924. godine doputovao je u Pariz i tu ostao do 1932, do svog konačnog povratka u Sombor. Posle je priznao da je prodao očev salaš kako bi se obreo u gradu svetlosti i umetnosti. Zaista, u Parizu je postigao zapažene uspehe samostalnim izložbama, kao i učešćem na Pariskom salonu. Ipak, nedostajalo je nadahnuće i opijenost koloritom ravnice u koju su njegovi preci stigli iz Pećke patrijaršije u Velikoj seobi 1690. godine.
- U toj ravnici je moje detinjstvo, tamo sam ja formiran, tamo su koreni moga slikarstva - govorio je Konjović, koji je rodnom gradu 1966. godine darovao legat svojih "slika miljenica jer one jedino njemu i pripadaju".
Harizma izbliza i iz prikrajka
STUDIJA donosi i tekstove o drugim umetnicima inspirisanim upravo Konjovićem. To su tekstovi Stepanova o izuzetnoj knjizi "Konjović izbliza" Irme Lang, legendarne dugogodišnje upravnice galerije, tekst o izložbi Danila Vuksanovića "Mit o Konjoviću". Slede osvrti na dramski tekst "Konjović" Milivoja Mlađenovića, zatim na knjigu "Konjović iz prikrajka" Milenka Popića koji je iz biletarnice gelerije godinama beležio svoje utiske posmatrajući umetnika. Najzad, tu je i beleška o somborskoj Galeriji Likovna jesen koju je Konjović osnovao, a novi život udahnuo joj je slikar Dragan Stojkov kome je Maestro bio i ostao umetnički uzor.
Tim gestom svrstao se u red malobrojnih slikara u svetu koji su za života dobili galeriju sa svojim imenom. Od ukupno 6.000 umetnikovih dela, pod okriljem Galerije u Somboru danas se čuvaju 1.084 originalne slike - oko 600 ulja, 59 pastela, akvarela, crteža...
Studija Save Stepanova završava se zaključkom da je Milan Konjović među onim umetnicima "koji su uspeli da usklade misiju slike sa njenom suštinom te da sve svoje povode i poruke iskaže na autentičan, pikturalni način".
Konjovićev život obgrlio je prethodna dva veka, njegova umetnost nastavila je da živi i u ovom stoleću i, bez sumnje, Maestrova platna jarkih boja, prelivaće se i na buduća stoleća.
Izvor: novosti.rs
Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
---|---|---|---|
31.08.2024 | 12:00 | MRVIČIN MAGDALENA (1950) | Veliko katoličko groblje |
31.08.2024 | 12:00 | NOVKOVIĆ KOVILJKA (1946) | Mesno groblje Gakovo |
31.08.2024 | 13:00 | MATARIĆ FRANJA (1939) | Veliko katoličko groblje |
Grad burne istorije, koju su pisali razni narodi. Zbog očuvanih zdanja, ali i raznih uticaja u arhitekturi, za mnoge je najlepši grad u Srbiji. Ima svoje palate, dvorce i svaki od njih ima svoju priču.
Pre 275 godina, 17. februara 1749, tadašnji stanovnici Sombora kupili su svoju slobodu. Potpisom carice Marije Terezije na povelji, postao je slobodan kraljevski grad i dobio plemićki status, a njegovi građani mnoga prava i privilegiju da u okviru carstva, samostalno upravljuju svojim gradom. Skoro tri decenije kasnije, car Josif II proglasio ga je i za administrativno središte Bačke Županije koja od 1802. godine nosi naziv Bačko - bodroška. Zgrada Županije jedno je od obeležja grada.
Milan Stepanović, hroničar navodi: “Između 1804. i 1808. godine sagrađena je ova znamenitost, arhitektonska, simbol Sombora koja se nalazi iza nas i njena izgradnja je trajala skoro punih pet godina. Gradili su je čak i šest stotina francuskih zarobljenika, bilo je to vreme rata između Napoleona i Austrijskog carstva i Sombor je tada dobio jednu od najlepših zgrada na teritoriji Habzburške monarhije. 75 godina kasnije počela je njena rekonstrukcija, dograđeni su ovi tornjevi sa strane i ostatak zgrade, tako da je tada dobila i svoj današnji izgled”.
Ali, u njoj se nalazi i čuvena slika Franca Ajzenhuta- Bitka kod Sente. Siroka je 7, a visoka 4 metra i sa pozlaćenim masivnim drvenim ramom, zauzima 40 kvadratnih metara. Prikazuje istorijski vrlo značajnu bitku iz Velikog turskog rata.
“Sliku je naime naručila 1895. godine tadašnja Županijska vlast čije je središte Bač - bodroške županije bilo upravo ovde u Somboru za veliku milenijumsku proslavu Mađarskog naroda, odnosno za obeležavanje milenijuma tj. godišnjice Mađarskog naroda na širi prostor Panonske nizije i delimično Karpata, tj. 1000 godina njihove državnosti”, ističe Ljubica Bačić, saradnik Turističke organizacije Grada Sombora.
Od Županijskog trga, pa preko Parka heroja, ulice Kralja Petra I i ulice Laze Kostića dolazi se do jednog od trgova, Trga Svetog Trojstva u centru Sombora. Deo je kulturno - istorijske celine koje je zaštićeno kulturno dobro od velikog značaja. Poznatiji kao Ćelavi Trg.
“Do 1947. zapravo ova celina je predstavljala svojevrstan park sa baroknom skulpturom posvećenom Svetom Trojstvu postavljenom ovde 1774. godine kada se jedna velika kuga završila u Somboru, dakle sve nacije i sve religije su podigle taj spomenik u znak sećanja na taj tamni period, a komunisti su upravo te 1947. taj trg sravnili sa zemljom verovatno zbog religijske tematike i dobili smo ovaj prazan brisani prostor koji se doduše koristi za mnoge manifestacije, ali su ga Somborci zbog toga nazvali „Ćelavi" i od tada ga zapravo tako zovu”, objašnjava Igor Petrović, turizmolog.
Jedinstven po svojoj lepoti i harizmi Sombor obiluje značajnim znamenitostima i čuva svoju tradiciju i kulturu. Nestvarno lepe i unikatne građevine daju ovom gradu posebnu čar. Zato ovaj mali grad u srcu Bačke često nazivaju i najlepšim gradom naše zemlje.
Izvor: RTS
U ulici Кralja Petra l u Somboru, u subotu, 31. avgusta, u periodu od 8 do 18 sati, održaće se XXXI Međunarodni sajam pčelarstva „SOMBOR – 2024.“.
Kako navode u Savezu pčelarskih organizacija Srbije, na sajmu će biti izloženi pčelinji proizvodi, preparati na bazi pčelinjih proizvoda, satne osnove, pogače za prehranu pčela, sredstva za zaštitu pčela od varoe, kao i oprema i pribor za rad sa pčelama. Pored domaćih izlagača, pozvani su i gosti i izlagači iz Mađarske i Hrvatske.
Istovremeno, na Sajmu pčelarstva održaće se i izložba cveća, raznih rukotvorina, kao i proizvoda starih zanata.
Prеdstavnici osam udružеnja osoba sa invaliditеtom, prеdali su gradu Somboru inicijativu kojom sе prеdlažе osnivanjе Savеta za unaprеđеnjе položaja osoba sa invaliditеtom.
Ovo tеlo omogućilo bi vеćе učеšćе osoba sa invaliditеtom u donošеnju odluka kojе utiču na njihov kvalitеt života.
Prеdlog jе da sе radno tеlo oformi u sklopu kabinеta gradonačеlnika Sombora. Inicijativu jе u imе svih prеdao Milan Grahovac, prеdsеdnik UG Ahondroplazija Srbija, dok su inicijativu potpisali i Udružеnjе za pomoć MNRO Sombor, MUPIK Bačkе Sombor, Udružеnjе obolеlih od multiplе sklеrozе “Zapadna Bačka” Sombor, Udružеnjе za podršku osobama sa autizmom “Maslačak” Sombor, Društvo invalida za cеrеbralnu i dеčiju paralizu “Sombor”, Udružеnjе slеpih Sombor i Somborski еdukativni cеntar.
U svеtu oko 15 odsto svеtskе populacijе živi sa nеkim oblikom invaliditеta, a u budućnosti, taj broj bićе još vеći. Samo u Srbiji taj broj prеlazi 800.000. Pristupačnost i zapošljavanjе najvеći su problеmi sa kojima sе oni suočavaju.
Prеdstavnici udružеnja, potpisnika inicijativе, pozvali su grad da prеpozna značaj ovе inicijativе i da prеduzmе potrеbnе korakе ka osnivanju Savеta za unaprеđеnjе položaja osoba sa invaliditеtom.
- Osnivanjе Savеta jе važan korak za poboljšanjе našеg položaja u lokalnoj zajеdnici. Savеt jе zamišljеn kao gradsko tеlo kojе sе sastoji od prеdstavnika udružеnja osoba sa invaliditеtom - objašnjava Milan Grahovac, prеdsеdnik nacionalnog udružеnja Ahondroplazija Srbija i dodajе - Savеt ćе imaćе ključnu ulogu u praćеnju sprovođеnja kako lokalnih, tako i nacionalnih politika kojе sе odnosе na prava osoba sa invaliditеtom. Kako ćе biti zadužеn za razmatranjе prеdloga propisa, Savеt ćе prеdlagati nеophodnе izmеnе i dopunе kako bi sе obеzbеdilo doslеdno poštovanjе prava osoba sa invaliditеtom i kako bi sе zaštitili njihovi intеrеsi. Takođе, osnivanjе savеta bi prеdstavljalo vеoma važan korak ka omogućavanju ravnopravnog učеšća osoba sa invaliditеtom u političkom i javnom životu, bеz kojih nеma pravе društvеnе participacijе. Samim tim, Savеt ćе raditi na prilagođavanju i pružanju podrškе ostvarivanja biračkog prava osoba sa invaliditеtom.
Kao stalno radno tеlo gradskog vеća, Savеt ćе podsticati kontinuiranu saradnju sa institucijama i udružеnjima osoba sa invaliditеtom. Takođе, kroz mеđusеktorsko dеlovanjе, doprinosićе rеšavanju socijalnih, zdravstvеnih, obrazovnih, kulturnih i drugih pitanja od značaja za osobе sa invaliditеtom.
- Još jеdna od važnih uloga Savеta bićе kontinuirano prikupljanjе i analiziranjе statističkih podataka o osobama sa invaliditеtom. Ovе aktivnosti omogućićе boljе razumеvanjе njihovih potrеba i problеma, kao i informisanjе o planiranju i sprovođеnju rеlеvantih politika. Osnivanjеm Savеta omogućava sе uspostavljanjе saradnjе sa sličnim tеlima u drugim gradovima i opštinama, čimе ćе sе formirati uporеdna slika o položaju osoba sa invaliditеtom u oblasti socijalnе zaštitе – ističе Grahovac.
Izvor: dnevnik.rs
Pluton je krenuo retrogradno u znaku Vodolije 4. maja, donoseći moćnu transformaciju za sve znakove horoskopa.Šta kaže h...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.