Od minimalističkih tetovaža na zglobu do celih „rukava“, umetnost na telu postala je toliko rasprostranjena da više nikoga ne iznenađuje. I dok je lično značenje tetovaže obično jasno, njeni biološki efekti ostaju uglavnom nevidljivi.
Kada mastilo jednom uđe u telo, ono ne ostaje samo na mestu. Ispod kože, pigmenti ulaze u interakciju sa imunološkim sistemom na načine koje nauka tek počinje da razume.
Tetovaže se generalno smatraju bezbednim, ali sve više istraživanja pokazuje da mastila nisu biološki inertna. Ključno pitanje više nije da li unošenje stranih supstanci utiče na organizam, već koliko su one potencijalno toksične i kakve posledice mogu imati dugoročno.
Mastila za tetoviranje su složene hemijske mešavine. Sadrže pigmente koji daju boju, tečnosti koje omogućavaju ravnomerno nanošenje, konzervanse i različite nečistoće. Mnogi pigmenti prvobitno su razvijeni za industrijsku upotrebu, poput auto-lakova, plastike ili tonera za štampače, a ne za ubrizgavanje u ljudsku kožu.
U nekim mastilima nalaze se tragovi teških metala poput nikla, hroma, kobalta, a ponekad i olova. Ove supstance mogu biti toksične i poznate su po tome što izazivaju alergijske reakcije i preosetljivost organizma.
Osim toga, mastila mogu sadržati i organska jedinjenja poput azo-boja i policikličnih aromatičnih ugljovodonika. Azo-boje se široko koriste u tekstilu i plastici, ali se pod određenim uslovima, kao što su izlaganje suncu ili lasersko uklanjanje tetovaže, mogu razložiti u potencijalno opasne supstance povezane sa oštećenjem DNK i razvojem raka.
Crna mastila, koja se često prave od čađi, mogu sadržati jedinjenja koja se povezuju sa kancerogenim efektima. S druge strane, obojena mastila, naročito crvena, žuta i narandžasta, češće izazivaju alergije i dugotrajne upale.
Proces tetoviranja podrazumeva ubrizgavanje mastila duboko u dermis. Organizam to prepoznaje kao strano telo i pokušava da ga ukloni, ali su čestice prevelike da bi bile potpuno izbačene. Zato ostaju zarobljene u ćelijama kože, što tetovaže čini trajnim.
Međutim, mastilo ne ostaje samo u koži. Istraživanja pokazuju da čestice mogu putovati kroz limfni sistem i zadržavati se u limfnim čvorovima. Dugoročni efekti toga još nisu u potpunosti poznati, ali činjenica da su limfni čvorovi ključni za imuni odgovor izaziva zabrinutost.
Nedavna istraživanja sugerišu da pigmenti iz tetovaža mogu uticati na imunitet, izazvati upalne procese i čak oslabiti reakciju organizma na određene vakcine. Mastilo preuzimaju imune ćelije, a kada one odumru, oslobađaju signale koji produžavaju stanje upale i aktiviraju imuni sistem.
Zabeleženo je i da prisustvo mastila na mestu primanja vakcine može promeniti imuni odgovor, pa je u nekim slučajevima primećena slabija reakcija na vakcinu protiv kovida. To ne znači da su vakcine nebezbedne, već da pigmenti mogu uticati na komunikaciju između imunih ćelija.
Za sada ne postoje čvrsti dokazi da tetovaže direktno uzrokuju rak kod ljudi, ali laboratorijska istraživanja ukazuju na moguće rizike. Problem je što se mnoge bolesti razvijaju decenijama, pa je teško pratiti dugoročne posledice.
Najčešće zdravstvene komplikacije su alergijske reakcije i upale. Posebno je problematična crvena boja, koja može izazvati svrab, otok i stvaranje granuloma malih upalnih čvorića koje telo formira kako bi izolovalo strane materije.
Ove reakcije mogu se javiti i mesecima ili godinama nakon tetoviranja, često pod uticajem sunca ili promena u imunitetu. Hronične upale mogu dodatno povećati rizik od različitih bolesti, naročito kod osoba sa oslabljenim imunitetom.
Postoji i rizik od infekcija, kao i kod svake procedure koja narušava integritet kože. Loša higijena može dovesti do bakterijskih infekcija, hepatitisa ili retkih, ali ozbiljnih oboljenja.
Jedan od najvećih problema jeste nedovoljna regulacija. U mnogim zemljama mastila za tetoviranje nisu strogo kontrolisana kao kozmetika ili medicinski proizvodi, pa proizvođači često ne moraju da navode sve sastojke. Evropska unija je uvela stroža pravila, ali globalno gledano, kontrola je i dalje neujednačena.
Za većinu ljudi tetovaže ne izazivaju ozbiljne zdravstvene probleme, ali nisu bez rizika. One unose u telo supstance koje nisu predviđene da tu ostanu dugoročno, a neke od njih mogu biti štetne u određenim uslovima.
Najveća zabrinutost odnosi se na kumulativni efekat – kako tetovaže postaju veće, brojnije i šarenije, raste i ukupna količina hemikalija u organizmu. U kombinaciji sa sunčevim zračenjem, starenjem ili uklanjanjem laserom, moguće posledice još nisu u potpunosti istražene.
Tetovaže ostaju snažan oblik ličnog izražavanja, ali istovremeno predstavljaju i dugotrajno izlaganje hemijskim supstancama. Iako trenutno nema dokaza o širokoj opasnosti, sve veći broj istraživanja ukazuje na pitanja na koja nauka tek treba da da konačne odgovore.
Kako popularnost tetoviranja raste širom sveta, potreba za strožom regulacijom, većom transparentnošću i dodatnim istraživanjima postaje sve očiglednija.
Izvor: The Conversation
Nik Poup, nekadašnji zvaničnik britanskog Ministarstva odbrane zadužen za istraživanje neidentifikovanih letećih objekata, preminuo je u 60. godini, preneli su britanski mediji.
Poup je radio u Ministarstvu odbrane više od dve decenije, a od 1991. do 1994. godine vodio je projekat poznat kao "NLO desk", u okviru kog su analizirani izveštaji o neidentifikovanim pojavama u vazdušnom prostoru Velike Britanije, sa posebnim fokusom na bezbednost i potencijalne pretnje.
Vest o njegovoj smrti saopštila je njegova supruga, navodeći da je preminuo nakon borbe sa uznapredovalim rakom jednjaka.
Tokom karijere, Poup je učestvovao u analizama nekih od najpoznatijih britanskih slučajeva, uključujući misteriozni incident sa NLO-om u Rendlšamu, poznatom kao britanski "Rozvel", koji se dogodio 1980. godine.
Taj slučaj, koji uključuje svedočenja vojnog osoblja o neobičnim svetlosnim pojavama i mogućem sletanju letelice, i dalje nije dobio konačno objašnjenje - piše B92.
Poup, koji je radio na proceni potencijalnog uticaja na nacionalnu bezbednost i bezbednost avijacije, nakon prijavljenih viđenja NLO, rekao je da je broj viđenja daleko veći nego što većina ljudi misli i procenjuje da ih je u proseku bilo do 300 godišnje.
Nakon odlaska iz državne službe, Poup je postao javni komentator i autor na temu neidentifikovanih letećih objekata i potencijalnog vanzemaljskog života, često gostujući u medijima i dokumentarnim emisijama.
Tokom poslednjih nedelja života nastavio da daje intervjue i učestvuje u javnim raspravama o toj temi.
Kardiolozi su se složili u jednom, a to je da šetanje umnogome pomaže kod zdravlja srca.
Navike je često teško promeniti, naročito kada živimo ubrzano, ali kardiolozi ističu da i male svakodnevne rutine mogu značajno uticati na zdravlje srca.
"Veoma je važno razumeti naše dnevne rutine i navike jer utiču na ishranu, fizičku aktivnost i mentalno zdravlje“, kaže kardiolog dr. Srihari S. Naidu za Parade.
Dodaje i da "navike stvaraju okruženje u kojem živimo, a upravo u tom okruženju moramo održavati zdravlje srca".
Problem je što se najviše fokusiramo na jutro i veče, dok veliki deo dana, naročito na poslu, provodimo sedeći i pod stresom. Upravo zato kardiolozi naglašavaju jednu ključnu naviku: popodnevnu šetnju - piše B92.
Redovno hodanje tokom dana može imati veliki uticaj na zdravlje srca.
"Hodanje može poboljšati protok krvi u mozgu, unaprediti zdravlje krvnih sudova i smanjiti mentalni stres koji se nakuplja tokom dana", ističe kardiolog dr. Bradley Serwer.
Kako objašnjava kardiolog dr. Lars Søndergaard, "dugotrajno sedenje usporava cirkulaciju, što može dovesti do nakupljanja plaka u arterijama i povišenog krvnog pritiska", pa čak i kratka šetnja može pomoći u ublažavanju tih efekata.
Jedna od najvećih prednosti ove navike je bolja regulacija šećera u krvi.
"Nakon ručka telo razgrađuje hranu u glukozu, što povećava nivo šećera u krvi. Kada se pokrenemo, mišići koriste tu glukozu za energiju, čime se sprečavaju nagli skokovi šećera u krvi", objašnjava dr. Søndergaard.
Osim toga, šetnja prekida dugotrajno sedenje:
"Čak i kratka šetnja podstiče bolju cirkulaciju, aktivira mišiće i smanjuje negativne efekte sedelačkog načina života", dodaje. Time se čuva elastičnost krvnih sudova i smanjuje opterećenje srca.
Pored fizičkih koristi, šetnja pomaže i mentalnom zdravlju.
"Hodanje u poslepodnevnim satima prirodno smanjuje stres“, navodi dr. Søndergaard, objašnjavajući da stres podstiče lučenje hormona koji povećavaju pritisak i puls. Dodaje da "šetnja aktivira reakciju opuštanja, smanjuje nivo hormona stresa i dugoročno štiti srce“.
Dr. Naidu ističe i zanimljiv detalj:
"Većina ljudi ne jede dok hoda“, pa ova navika može pomoći i u smanjenju prejedanja. Čak i kratke pauze imaju smisla, jer kako kaže dr. Serwer, „i šetnja od samo pet minuta može biti korisna“.
Na Svetski dan zdravlja koji se obeležava 7. aprila, pažnja je usmerena na prevenciju i brigu o sopstvenom zdravlju, a lekari često ističu da je zdravlje vrednost o kojoj treba misliti od najranijeg uzrasta. U Domu zdravlja u Somboru kažu da je najčešći razlog za dolazak u ambulantu upravo osećaj opšte slabosti.
Iza jednostavne rečenice "Ne osećam se dobro" kriju se različiti zdravstveni problemi, od povišenog pritiska do poremećaja šećera u krvi. I upravo tu počinje uloga lekara, da prepoznaju, istraže i postave dijagnozu. Na Svetski dan zdravlja poseban akcenat stavljen je na brigu od samog rođenja, majke i novorođenčeta, ali i nastavak te brige kroz detinjstvo, školovanje i odraslo doba. Ipak praksa pokazuje da mnogi građani o zdravlju počnu razmišljati tek kada se pojave problemi - piše RTV.
"Najčešće se javljaju kada sami sebi izmere pritisak, tada preuzimamo određene dijagnostičke postupke, vadi se krv, meri se pritisak, uradi se ekg, i svakako da preporučujemo svima koji se ne osećaju dobro da se jave svom izabranom lekaru", rekla je Aleksandra Jandrić, specijalista opšte medicine u Domu zdravlja "Dr. Đorđe Lazić" u Somboru.
Posebno se ističe značaj preventivnih pregleda.
"Nacionalni skrining pregledi se rade od 2012. godine na karcinom debelog creva, karcinom dojke i od skoro je počeo na karcinom pluća, koji još nije nacionalni program, i radi se Papa test koji nije pravi skrinig, na karcinom grlića materice. Svako ko uđe u tu neku dob, a prepoznato je da to bude od 50. godine kada je u pitanju mamografija i debelo crevo treba da uradi te preglede. Mamografija treba da se radi na svake dve godine, kao i debelo crevo, a kada je u pitanju skrining za pušače on se radi jednom godišnje, ali i češće u koliko nešto bude sumnjivo", objasnila je dr. Jandrić.
Životni stil igra ključnu ulogu, redovna fizička aktivnost, zdrava ishrana, dovoljno sna i izbegavanje stresa, svakodnevna šetnja od najmanje 45 minuta, dosta tečnosti i boravak na suncu ključni su za kvalitetan život, a poseban apel je na prestanak pušenja.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova apeluju na vozače da povećaju opreznost i smanje brzinu kretanja vozila, naročito u zonama pešačkih prelaza.
Od 9. do 12. aprila biće organizovana akcija pojačane kontrole saobraćaja usmerena na otkrivanje prekršaja nepoštovanja ograničenja brzine kretanja vozila, upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, nekorišćenja sigurnosnog pojasa, nepoštovanja ograničenja brzine kretanja vozila, naročito u zoni pešačkih prelaza, kao i drugih prekršaja kojima se ugrožava bezbednost učesnika u saobraćaju.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova apeluju na vozače da povećaju opreznost i smanje brzinu kretanja vozila, naročito u zonama pešačkih prelaza.
Javno komunalno preduzeće „Čistoća“ Sombor obavestilo je korisnike da u petak i ponedeljak, 10. i 13. aprila 2026. godine, Odeljenje za prikupljanje i transport komunalnog otpada neće raditi, osim dežurne ekipe koja će biti zadužena za pražnjenje kontejnera na javnim površinama.
Кako je saopšteno, tokom prazničnih dana Odeljenje javne higijene radiće po redovnom rasporedu. To znači da će odvoz komunalnog otpada iz centra grada, kao i čišćenje ulica i pražnjenje korpi za otpatke, biti organizovani bez prekida.
Iz preduzeća napominju da blagajna i centar za selekciju otpada neće raditi u navedenim danima.
Кorisnicima se preporučuje da imaju u vidu izmene u radu službi i da odlaganje otpada prilagode prazničnom rasporedu - piše Radio Dunav.
| Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
|---|---|---|---|
| 08.04.2026 | 12:00 | DUŠAN KORICA (1949) | Mesno groblje Kolut |
| 08.04.2026 | 14:00 | DANICA KUKIĆ (1954) | Zajedničko groblje Čonoplja |
| 08.04.2026 | 14:00 | ANA ŠIMUNOV (1939) | Zajedničko groblje Bački Monoštor |
| 08.04.2026 | 12:00 | ĐORĐE PARAVINJA (1950) | Mesno pravoslavno groblje Stanišić |
| 08.04.2026 | 12:00 | STEVKA LALIĆ (1954) | Veliko pravoslavno groblje Sombor |
Kompanija KRAUSE je proširila svoj STABILO asortiman novim dvostrukim sklopivim stepenišnim merdevinama koje karakterišu široke površine za stajanje, visoka nosivost i praktična primena u profesionalnom okruženju. Ovi modeli su dizajnirani za maksimalnu stabilnost i bezbednost pri radu na visini.
Proširenjem asortimana u oblasti kompaktne tehnike penjanja, kompanija KRAUSE uvodi nove STABILO sklopive stepenike za profesionalnu upotrebu.
Ova serija namenjena je korisnicima kojima stepenik nije potreban samo za brz pristup visini, već kao redovno sredstvo za rad. Fokus je na udobnosti stajanja, stabilnosti i robusnoj izradi. Unutar STABILO linije proizvoda, modeli Doppel-KlappTritt 135 i 135 XL ističu se svojim premium „D-stepenicima“ dubine 135 mm i visokom nosivošću do 225 kg. Istovremeno, model Doppel-KlappTritt 80, kao kompaktnija varijanta, dopunjuje program za primene gde su ključni siguran oslonac i ušteda prostora pri rukovanju.
U svakodnevnom poslovanju postoje mnoge rutinske intervencije: to uključuje vizuelne preglede, naknadna podešavanja, komisioniranje, kratke provere održavanja ili ponavljajuće zahvate na fiksnim tačkama. Upravo u takvim situacijama, stepenice mogu brzo postati privremeno radno mesto. Tada nije važno samo koliko se lako „penje“, već i koliko se stabilno i udobno na njima stoji.
Nove STABILO dvostrane sklopive stepenišne merdevine su zato dizajnirane tako da dubina gazišta i gornja stajaća površina direktno povećavaju praktičnu upotrebnu vrednost. Modeli 135 i 135 XL poseduju „Premium-D“ gazišta dubine 135 mm, koja pružaju veliku nagaznu površinu i stabilan položaj kada aktivnosti ne traju samo nekoliko sekundi, već nekoliko minuta i redovno se ponavljaju.
Gornje površine za stajanje su velikodušnih dimenzija i definišu jasan radni prostor: modeli Doppel-KlappTritt 80 i 135 nude stajaću površinu od 420 mm × 300 mm, dok model Doppel-KlappTritt 135 XL nudi površinu od 600 mm × 300 mm. Na taj način se stepenice mogu koristiti ne samo kao sredstvo za penjanje, već i kao planirano, stabilno radno mesto.
Pored udobnosti i površine za stajanje, nosivost je ključni faktor pri izboru – naročito tamo gde je dodatna težina alata, materijala ili opreme uobičajena, ili gde se želi veća rezerva sigurnosti. Dvostruke preklopne stepenice 135 i 135 XL dizajnirane su za maksimalno opterećenje do 225 kg. Time se jasno pozicioniraju za zahtevne uslove rada u kojima se stepenice često pomeraju i redovno koriste u svakodnevici, a da pritom stabilnost i kvalitet izrade nikada ne dolaze u pitanje.
STABILO dvostrani sklopivi nogari (merdevine) poseduju visokootporne, ušrafljene aluminijumske zglobove i velike dimenzije krakova koji su dizajnirani za velika opterećenja. Ugaona ojačanja služe za dodatnu stabilizaciju, dok sigurnosna blokada pri rasklapanju osigurava stabilnost i olakšava rukovanje prilikom otvaranja i zatvaranja. Spoj između gazišta i kraka je takođe presudan kada je proizvod u stalnoj upotrebi. U seriji STABILO koristi se visokootporni spoj gazišta i kraka metodom porubljivanja sa ravnim završetkom bez oštrih ivica. Sve to je upotpunjeno profilisanim, ojačanim Premium-D gazištima, koja omogućavaju bezbedan uspon i udobno stajanje, a istovremeno ispunjavaju zahteve standarda TRBS 2121-2 za korišćenje gazišta kao radnog mesta.
Pored performansi samog proizvoda, u poslovnom kontekstu sve više na značaju dobija i organizacija ispitivanja i dokumentacije. Zbog toga su nove STABILO dvostruke sklopive stepenice (merdevine) već u fabrici opremljene wosatec QR kod nalepnicom.
Pomoću wosatec veb-aplikacije, stepenice se mogu jasno identifikovati i uneti u digitalni sistem za upravljanje radnom opremom. Ispitivanja, rezultati testova i dokumenti mogu se direktno dodeliti odgovarajućem sredstvu za rad i dostupni su centralizovano, bez potrebe za papirnim dokazima ili rasutom dokumentacijom. Istovremeno, ovo rešenje automatski podseća na termine redovnih provera, čime odgovorna lica uvek imaju uvid u intervale ispitivanja i mogu jednostavnije i transparentnije da organizuju procese kontrole u svakodnevnom radu.
Osobe koje žele da snize nivo holesterola sigurno su već čule savet o važnosti većeg unosa vlakana u ishrani. Međutim, ...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.