Život na Svalbardu je izuzetno izazovan. Sunce ne zalazi čak sto dana godišnje – od kraja aprila do kraja avgusta na ostrvu vlada polarni dan, što može ozbiljno poremetiti san njegovih stanovnika.
Spitsbergen je najveće i jedino trajno naseljeno ostrvo u sklopu Svalbardskog arhipelaga, koji se nalazi na severu Evrope. Prostire se na oko 37.673 kvadratna kilometra u Arktičkom okeanu, a na njemu živi oko 2.000 ljudi – uglavnom iz Norveške. To nije iznenađujuće, s obzirom na to da je čitav arhipelag pod upravom Norveške, piše punkufer.hr.
Prosečna plata na Svalbardu iznosi oko 2.500 evra. Ipak, treba napomenuti da su i troškovi života veoma visoki. Zemljište na severu je trajno smrznuto i ništa ne raste, pa se sva hrana mora uvoziti – doprema se brodovima i avionima.
Mesečni budžet za hranu za dve odrasle osobe može dostići i do 1.200 evra. Život u tim uslovima dodatno otežava i činjenica da sunce ne zalazi tokom polarnih dana, dok od kraja oktobra do sredine februara traje polarna noć, kada je 24 sata dnevno potpuni mrak.
Uz sve to, postoji i ozbiljna opasnost od napada polarnih medveda – na ostrvu ih ima oko trista, pa su stanovnici obavezni da sa sobom nose vatreno oružje svaki put kada napuštaju naseljena mesta, kako bi se zaštitili.
Kancelarija guvernera Svalbarda preporučuje nošenje vatrenog oružja – posebno pušaka, zbog njihove preciznosti i pouzdanosti u zahtevnim uslovima severa Evrope. Takođe se preporučuje nabavka signalnog pištolja koji ispaljuje svetleće rakete, kako bi se u hitnim situacijama mogla pozvati pomoć i označiti lokacija.
Sve odrasle osobe koje planiraju da se nastane na Spitsbergenu moraju da pribave dozvolu za nošenje oružja, koja košta oko 126 evra. Ako ispunite sve uslove, dozvolu možete dobiti u roku od četiri nedelje. Nakon toga, oružje možete kupiti ili iznajmiti, uz obavezu da poštujete sva pravila.
U najvećem naselju, Longyearbyenu, dozvoljeno je kretanje s oružjem samo ako metak nije u cevi. Pre ulaska, recimo, u prodavnicu, obavezno je ostaviti oružje u posebnom ormariću ispred ulaza, pa ga nakon kupovine ponovo uzeti.
Postoje pristupačni telefoni, postoje oni baš pristupačni, a onda postoji i Honor Play 10C.
Ovaj telefon predstavljen je pre pšar dana u Kini, i dolazi sa 6,61-inčnim LCD ekranom rezolucije 720x1604, brzinom osvežavanja od 120 Hz i maksimalnom osvetljenošću od 1.010 nita.
Pokreće ga MediaTek Dimensity 6300 SoC čipset, a poseduje zadnju kameru od 13 MP sa otvorom blende f/1.8, prednju kameru od 5 MP sa otvorom blende f/2.2, kao i bateriju od 6.000 mAh sa podrškom za punjenje kablom do 15W.
Ukoliko se pitate šta je toliko specijalno kod ovog uređaja - košta samo 80 evra, doduše u Kini, gde jedino i može da se kupi trenutno.
Za te pare, pored navedenog, dobijate i IP64 sertifikat za otpornost na prašinu i vodu. Inače, Honor Play 10C dostupan je u tri kombinacije RAM-a i skladišnog prostora:
4 GB / 128 GB (oko 77 evra)
6 GB / 128 GB (oko 83 evra)
8 GB / 256 GB (oko 100 evra)
U pitanju je dosta jeftin telefon tako da se od njega i ne mogu očekivati neke vrhunske performanse, ali dobro je imati i ovakvu opciju za one kojima bi služio samo za osnovne stvari.
Play 10C radi na Androidu 15 sa Honorovim MagicOS 9.0 interfejsom, a dimenzije su mu 163,95 x 75,6 x 8,39 mm dok teži 197g. Već je dostupan za kupovinu u Kini putem Honorove onlajn prodavnice, a isporuke počinju danas, 12. avgusta - piše B92.
Seks svakako nije presudan za srećnu i dugu vezu, ali jeste njen bitan deo. I ne samo za zadovoljstvo, već i za celokupno zdravlje i muškarca i žene.
Nedostatak intimnosti ne utiče isto na muškarce i žene – i to ne samo fizički, već i emocionalno. Seksualna terapeutkinja Trejsi Koks otkriva kako se telo i psiha menjaju kada se ljubavni život zaustavi.
Kada muškarac ne vodi ljubav, često se oseća kao da ga partnerka odbacuje u potpunosti. Njegovo samopouzdanje opada, a može se javiti i ljutnja, frustracija ili povlačenje. Seks za muškarce nije samo fizičko zadovoljstvo – to je način da se osećaju voljeno i prihvaćeno.
Kod žena, nedostatak seksa često vodi ka osećaju emocionalne udaljenosti. One se teže osećaju poželjno, a libido opada. Potreban im je razgovor, nežnost i osećaj bliskosti da bi se ponovo otvorile za intimnost.
Bez redovnog seksa, nivo hormona poput oksitocina i dopamina opada, što može uticati na raspoloženje, san i opšte zdravlje. Kod muškaraca se smanjuje testosteron, dok kod žena može doći do disbalansa estrogena.
Nedostatak intimnosti može izazvati osećaj nesigurnosti, sumnje u vezu, pa čak i depresiju. Parovi koji ne razgovaraju o svojim potrebama često ulaze u začarani krug nerazumevanja i udaljavanja.
Stručnjaci savetuju da se o seksualnim potrebama otvoreno razgovara. Iskrenost, nežnost i spremnost na kompromis mogu vratiti strast i povezati partnere na dubljem nivou.
Vilični zglob je najčešće korišćen zglob u ljudskom telu tokom života. On ima ulogu prilikom žvakanja, govora, smejanja kao i zevanja.
Tegobe u ovom zglobu znaju biti vrlo neprijatne (pored čestog bola pacijenti se žale i na „pucketanje” koje nekada može biti tako jako da čak i okolina primećuje).
Prosečno 20 do 30 odsto ljudi iskusi su neprijatne simptome i probleme sa viličnim zglobom u toku života. Interesantno je da se kod žena ove tegobe javljaju višetruko češće nego kod muškaraca - piše Stetoskop.info.
Pacijenti koji tokom sna „škrguću” zubima imaju još izraženije tegobe nego inače, s obzirom da se zglobovi ni tokom noći ne uspevaju da se rasterete.
Simptomatologija vezana za obolenje viličnog zgloba je vrlo raznolika i ide od:
blage nelagodnosti ili zujanja u predelu uha,
zatim „škljocanja” pa do jakih bolova čak i pri minimalnom pokretu donje vilice,
krivljenje vilice u jednu ili drugu stranu pri maksimalnom otvaranju usta,
ograničeno otvaranje usta.
Pacijenti se žale takođe na:
nejasne bolove u predelu slepoočnice, poglavine,
dalje na bol koji ide ka licu ili prema oku,
bol koji ide prema prema grlu i vratu i tako dalje.
Obzirom na raznoliku manifestaciju istog problema pacijenti često lutaju od lekara do lekara raznih specijalnosti (neurolog, otorinolaringolog, fizijatar...) koji opet, u skladu sa svojom oblasti koju leče, pokušavaju da pomognu pacijentu.
Nažalost, nedovoljno znanje i ne obraćanje pažnje na obolenje viličnog zgloba vrlo često dovode do toga da pacijenti beznadežno pokušavaju da se reše bolnih tegoba pri čemu ih često ubeđuju da rešenja nema, da je u pitanju urođena „slabost” zgloba i da moraju da trpe bolove do kraja života.
Ono sto je zajednička karakteristika za 95 odsto pacijenata jeste neadekvatan zagrižaj:
nedostajući zubi,
nepravilan međusobni odnos gornjih i donjih zuba,
skeletni deformiteti vilica.
Takođe, čest je slučaj da pacijenti iako i imaju zubne proteze, ne nose ih, je im nisu udobne, smetaju im jer menjaju ukus hrane, postoji i problem sa donjom zubnom protezom koja nije stabilna u ustima kao gornja.
Kod pacijenata kod kojih je prepoznat problem sa viličnim zglobom dešava se da protetski rad nije korektno urađen, a on i dalje ima iste tegobe sa novom zubnom protezom ili mostom.
Svi nabrojani uzroci dovode do toga da pacijenti imaju dugotrajne tegobe koji im utiču na kvalitet života, a postaje jasno da je problem obolenja viličnog zgloba očigledno vrlo komplikovan i zahteva studiozan pristup kao i stručnost (poznavanje stomatologije, ortopedije vilica, hirurgije…) kako bi se pomoglo pacijentu.
Istina vezana za lečenje viličnog zgloba je sasvim drugačija od onoga sto se najčešće predstavlja pacijentima, pogotovo od onoga sto prezentuju lekari koji nemaju znanje iz stomatologije.
Kako za Stetoskop navodi dr Bojan Pejaković, maksilofacijalni hirurg, kao što se leče drugi zglobovi (koleno, kuk…) tako se leči i vilični zglob. Nažalost, mali broj ljudi bude upućen specijalisti maksilofacijalne hirurgije koji će proceniti koja terapija je adekvatna te na taj način trajno zbrinuti pacijenta.
Dijapazon terapije je širok i zavisi od toga koliko je zglob oštećen kao i šta je uzrok obolenju.
Ona podrazumeva sanaciju bezubosti (implantima, zubnim mostovima ili protezama), izradu takozvanih splintova (štitnika za zube) koji sprečavaju noćno škripanje zubima, aplikaciju lekova direktno u zglob, a na kraju i primenu hirurgije.
Pokreti koji promovišu povratak tradicionalnim rodnim ulogama u braku među mladima u Evropi doživljavaju nagli uspon.
To su tradwives (tradicionalne supruge) i “manosphere” (onlajn zajednice muškaraca koje veličaju “alfa” muškost), pokazuje analiza portala The Parliament Magazine.
Portal navodi primer dansko-ruske influenserke Ekaterine Andersen, koja svoj život opisuje kao “življenu pravoslavnost” i na Instagramu prikazuje prizore idealizovanog domaćinstva, od ručno vezenih kecelja do savršeno uređenih frizura iz pedesetih godina prošlog veka - prenosi N1.
“Tradicionalna ženstvenost nije odricanje od obrazovanja, zanimljivih profesija ili radosti van doma. Radi se o tome da budemo drugačije od muškaraca i da ta razlika bude normalna, dobra i svesno prihvaćena,” poručila je Andersen u objavi iz 2022. godine.
Prema istraživanju medijske analitičke platforme Meltwater, između januara i aprila ove godine heštegovi poput #Tradwife, #FeminineNotFeminist ili #BiblicalWomanhood najviše su beležili rast u Holandiji, Poljskoj, Finskoj i Švedskoj.
Istovremeno, Google Trends pokazuje da su Belgija, Nemačka, Norveška, SAD i Austrija zemlje sa najvećim brojem pretraga pojma “tradwives” u proteklih 12 meseci.
S druge strane, “manosphere” privlači mlade muškarce obećanjima individualnog izlaza iz ekonomske nesigurnosti i povratka statusu i prestižu.
“Govore im: ‘U tvojoj je moći da se izvučeš iz ove situacije.’ To je često ubedljivije od tradicionalnog levog poziva na organizovanje i dugoročnu borbu,” objašnjava Havijer Karbonel Kastanjer iz Evropskog političkog centra, ističući da se publika “manosphere” sadržaja često preklapa sa biračima krajnje desnice.
Ekspertkinja Sesil Simons iz londonskog Instituta za strateški dijalog navodi da oba pokreta koriste razočaranje mladih generacija liberalnim feminizmom.
“Čak i ako ste relativno privilegovana mlada žena u Evropi danas, vidite da feminizam ne donosi rezultate za većinu: niste dobili unapređenje godinama, inflacija raste, a vi ste iscrpljeni,” rekla je Simons.
Iako ti trendovi nisu uvek otvoreno politički, vrednosti koje promovišu, sa naglasakom na majčinstvu, biološkim razlikama i pravu žena da ostanu kod kuće, jasno se poklapaju sa prioritetima krajnje desnice, naročito u kontekstu natalističkih politika i pritisaka na žene da preuzmu više neplaćenog rada u vreme demografskog pada, navodi se u analizi.
Crveni krst Sombor u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Vojvodine, u četvrtak, 14.08.2025. godine, organizuje redovnu akciju davanja krvi. Akcija će biti organizovana u Centru za edukaciju Crvenog krsta Sombor, Apatinski put 19, u periodu od 09,00 do 13,00 časova.
Pozivamo sve naše sugrađane koji imaju između 18 i 65 godina, zdravi su i žele da daruju krv, da se odazovu našem pozivu jer rezerve krvi u ovim letnjim mesecima su uvek na minimumu.
U subotu, 23. avgusta, sa početkom od 18 časova, na „Pijaci u lancima“, održaće se drugi po redu „Noćni bazar“.
Izlagači koji žele da uzmu učešće prijave mogu izvršiti lično u kancelariji pijačne uprave ili na brojeve telefona: 060/0101207 i 060/3167596.
Cena kotizacije za tripl tezgu iznosi 1.000 dinara, dok je za singl cena 500 dinara. Raspored izlagača na tezgama vršiće se po prijavama.
Organizator je JKP „Prostor“, a pod pokroviteljstvom Grada Sombora.
Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
---|---|---|---|
13.08.2025 | 12:00 | IBOJA GROMILOVIĆ (1965) | Veliko katoličko groblje Sombor |
13.08.2025 | 11:00 | MILKA MILJEVIĆ (1938) | Veliko pravoslavno groblje Sombor |
U Somboru će u periodu od 15.8.2025. do 5.9.2025. godine preduzeće „ORIS” doo Sombor i „Ciklonizacija“ AD sprovesti tretmane suzbijanja odraslih komaraca iz vazduha i sa zemlje.
Tretman iz vazduha sprovodiće se na području grada Sombora i zaštitne zone oko naseljenih mesta u priobalju Dunava, dok će tretmanom sa zemlje biti obuhvaćena sva naseljena mesta i sam grad. Tretmani će se sprovoditi u danima sa povoljnom meteorološkom situacijom.
Iz vazduha, tretman će se sprovoditi preparatom na bazi aktivne materije lambda-cihalotrin, dok će se tretman sa zemlje sprovoditi preparatom na bazi aktivne materije deltametrin. Upozoravaju se pčelari da su preparati štetni za pčele, te da košnice zatvore ili udalje najmanje pet kilometara od mesta tretiranja.
Mape sa lokacijama na kojima se vrši tretman nalaze se na fb i internet stranici preduzeća „ORIS“ doo Sombor, gde se mogu pratiti najave i precizni termini radova. Dostupan telefon za sva pitanja je: 025/ 515 50 55.
Još 2020. godine, nakon ankete sprovedene među građanima, postalo je jasno da biciklističke staze zauzimaju visoko mesto na listi infrastrukturnih prioriteta u apatinskoj opštini. Tada je započela rekonstrukcija staze uz ulicu Dimitrija Tucovića – skroman, ali značajan korak u pravcu uređenja i povezivanja gradskih i prigradskih deonica namenjenih biciklistima i pešacima.
Narednih godina radovi su se nadovezivali jedan na drugi. Obnova trase ka Banji Junaković, završena pred početak kupališne sezone, donela je gradu stazu koja spaja centar sa Banjom, a uz trasu je uređeno i odmorište u senci starih hrastova – mesta gde su se čuli i razgovori o svakodnevnim putovanjima, ne samo o rekreaciji.
Posle toga, i meštani Svilojeva dobili su svoju trasu – početkom 2024. godine započeti su radovi, a već u aprilu su prvi biciklisti isprobali novi asfalt koji ih je povećao sa Banjom Junaković i Apatinom. Za mnoge je to značilo više od samog puta: značilo je sigurniji dolazak na posao, školu ili izlet. Bezbednost je u ovom slučaju bila važnija od svih drugih benefita, a upravo ona je najčešće spominjana reč među onima koji su svakodnevno na dva točka.
Onda je krajem iste godine usledila najava još jednog poduhvata – biciklističke staze uz Omladinski put. Radovi su počeli i odvijaju se planiranom dinamikom, a početkom jeseni, u danima miholjskog leta, Apatinci će moći da uživaju u vožnji među krošnjama koje lagano prelaze iz zelene u zlatnu, crvenu i smeđu.
I tu priča ne staje. Zahvaljujući podršci Pokrajinske vlade, od jeseni počinju radovi na stazi koja će Banju Junaković povezati sa Prigrevicom. Time će i ovo selo dobiti bezbednu vezu ka Banji, a ujedno i ka Apatinu, otvarajući mogućnost da se na dva točka putuje ne samo radi uživanja, već i kao deo svakodnevnog kretanja.
Možda biciklističke staze ne menjaju lice grada preko noći, ali ga tiho i sigurno čine boljim mestom za život – metar po metar, od jedne linije asfalta do druge.
Život na Svalbardu je izuzetno izazovan. Sunce ne zalazi čak sto dana godišnje – od kraja aprila do kraja avgusta na ...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.