Ukupna robna razmena u periodu od januara do novembra prošle godine, a na osnovu podataka sa kojima raspolaže Reginalna privredna komora Sombor iznosila je 891.2 miliona evra.
U RPK Sombor za RTV kažu: "Kada uporedimo ovu robnu razmenu sa robnom razmenom u istom periodu ali u 2022. godini možemo da zaključimo da je došlo do povećanja od 11.9 procentna. Izvoz u robnoj razmeni učestvuje sa 531.2 miliona eura dok uvoz sa 360.1 miliona eura. Poredeći ova dva parametra zaključujemo da je ostvaren suficit od 171.1 miliona evra i predstavlja rast od oko 7,5 odsto u odnosu na isti period od 2022.“, ističe Jovana Vujković, koordinator za privredu.
U ukupnoj robnoj razmeni na regionu koji pokriva RPK ZBUO najviše je učestvovao grad Sombor sa nešto više od 38 odsto, a najmanje je učestvovala opština Kula sa nešto više od 11 odsto.
Države sa kojima se najčeće odvijala robna razmena jesu Italija, BiH, Češka, Slovenija, Hrvatska, Mađarska, Turska, Nemačka... Izvozile su se žitarice, obuća, delovi obuće, plastične mase i nameštaj.Učešće Zapadnoačkog okruga u robnoj razmeni RS iznosi 1,5 odsto.
Što se tiče robe koja se uvozila u ovaj region jeste repromaterijal i to su uglavnom tekstilne tkanine, proizvodi od hartije, kaučuk, staklo i proizvodi od stakla, plastične mase.
"Program "Moja prva plata“ daje priliku mladima da steknu svoja prva radna iskustva, znanja i veštine kojima se povećavaju njihove mogućnosti za zaposlenje, dok istovremeno doprinosi rešavanju problema nedostatka stručnog kadra sa kojim se suočavaju poslodavci. Ovaj program se obraća društveno odgovornim poslodavcima koji veruju da mladim ljudima treba dati šansu. Na javni poziv za realizaciju programa podsticanja zapošljavanja mladih „Moja prva plata“ odazvalo se ukupno 9.449 poslodavaca koji su oglasili 16.482 pozicije za 24.294 izvršilaca“, napominje Vujković.
Na osnovu dostupnih podataka, ukupan broj prijavljenih poslodavaca u ZBUO za 2023. godinu je 80, dok je broj izvšilačkih mesta koji oni pokrivaju 98, a poređenjem sa 2022. godinom bio je prijavljen 81 poslodavac koji je pokrivao 96 izvršilačka radna mesta. Grad Sombor beleži veće povećanje prijavljenih poslodavaca i to za oko 18% kada uporedimo 2022. sa 2023. godinom.
"Što se tiče profila za kojima je tražnja, to su uglavnom zanatska zanimanja automehaničar, magacioner, vodoinstalater, konobari, kuvari, trgovci, frizeri, radnici na cnc mašina,a takođe traženi su i administrativni radnici (u RFZO, Sud, turističke agencije...). Moja prva plata“ se realizuje od 2020. godine i u dosadašnja tri realizovana ciklusa učestvovalo je više od 27.000 mladih i više od 15.000 poslodavaca. Nakon završene treće faze programa, ukupno 7.650 kandidata se povezalo sa 4.570 poslodavaca. Četvrta faza programa - zaključivanje trojnog ugovora između Nacionalne službe za zapošljavanje, poslodavca i kandidata će biti u periodu od 03.01. do 19.01.2024. godine, kada je i početak realizacije programa“, ističe Vujković.
Privredna komora Srbije zbog velikog interesovanja privrede produžava rok za prijavu poslodavaca za uključivanje u dualni model obrazovanja za narednu školsku godinu. Za školsku 2024/2025. godinu za dualni model obrazovanja prijavilo se čak 30 odsto novih kompanija, koje do sada nisu bile uključene u realizaciju ovog modela obrazovanja.
Kompanija uključivanjem u dualni model obrazovanja ima mogućnosti da stekne kvalifikovan i obučen kadar u skladu sa potrebama kompanije, spreman da se odmah po završetku školovanja uključi u radni proces. Na ovaj način poslodavac u velikoj meri smanjuje troškove za obučavanje radne snage, i to možemo izdvojiti kao jedan od benefita.
Od 06. januara godine Vlada RS je donela Uredbu o finansijskoj podršci dualnom obrazovanju kojom se, između ostalog, predviđa i dodela sredstava za subvencionisanje dela naknade za učenje kroz rad koju poslodavci plaćaju učenicima upisanim na dualne obrazovne profile na kojima se učenici školuju za deficitarna zanimanja.
"U ponudi su 83 obrazovna profila od toga 10 novih a zainteresovani za ovaj vid obrazovanja mogu da se prijave putem portala dualnog obrazovanja ili da potraže pomoć u nekoj od regionalnih Komora.Što se tiče nezaposlenosti kada uporedimo kraj 2023. godine sa krajem 2022. godine na osnovu podataka sa kojima raspolažemo možemo da kažemo da je došlo do smanjenja nezaposlenosti oko 8 odsto. Prema starosnoj strukturi najviše je nezaposlenih u rasponu godina od 55-59, a prema stepenu stručne spreme u pitanju su oni NK i oni koji SSS“, objašnjava Vujković i dodaje:
"Od investicija ja bih spomenula put Osmeh, koji se započeli sa igradnjom prošle godine gde smatram da da će u mnogome doprineti razvoju ovog dela Vojvodine, povezaće Sombor sa autoputem te Sombor neće biti skrajnut. Kroz razne sastanke koje imamo sa privredom mi osluškujemo njihove potrebe i na osnovu toga se podnose razne inicijative i planiraju razni investicioni projekti u regionu“, ističe Vujković.
Izvor: RTV
Narodna skupština Srbije je na sednici održanoj u oktobru 2023. godine usvojila Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju. Ovim tekstom bavimo se novinama koje su ove zakonske izmene donele, a koje su stupile na snagu početkom novembra prethodne godine.
Prema novim zakonskim odredbama skraćen je period bolovanja koji je u nadležnosti izabranog lekara, ali ne za sve bolesti.
Uvedeno je pravilo da izabrani lekar može da utvrdi sprečenost za rad zbog bolesti najduže do 30 dana (umesto dosadašnjih 60 dana), nakon čega mora da uputi lice koje je na bolovanju ne lekarsku komisiju kod Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO). Ovim je zapravo vraćen način utvrđivanja bolovanja koji je postojao do 2019. godine, jer je zapravo tada produžen period koji može da vodi izabrani lekar sa 30 na 60 dana. Sada je vraćeno pravilo da lekar može zaposlenog ili preduzetnilka da vodi na bolovanju samo prvih 30 dana, a ako smatra da sprečenost za rad još uvek traje, preporučuje lekarskoj komisiji RFZO produženje bolovanja.
Izuzetno od pravila opisanog u prvom poglavlju teksta, zakon je ostavio izbranom lekaru u nadležnost da bolovanje za prvih 60 dana sprečenosti za rad utvrđuje za: osiguranika obolelog od maligne bolesti; osiguranika privremeno sprečenog za rad zbog bolesti ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće; osiguranika sa invaliditetom; osiguranika kod koga je neposredno obavljena hirurška intervencija, osim u slučaju kada je ta intervencija obavljena u dnevnoj bolnici.
Prema tome, izabrani lekar ocenjuje prvih 60 dana bolovanja isključivo kod lica koja su na bolovanju zbog maligne bolesti, koja su na trudničkom bolovanju, koja imaju invaliditet i koja su na bolovanju neposredno nakon operacije. Ukoliko oceni da i nakon 60 dana postoji sprečenost za rad, predlaže produženje bolovanja prvostepenoj lekarskoj komisiji filijale RFZO. U svim ostalim slučajevima sprečenosti za rad zbog bolesti, izabrani lekar vodi prvih 30 dana bolovanja, a potom mora da uputi osiguranika na lekarsku komisiju u filijali RFZO.
U slučaju da je osiguranik privremeno sprečen za rad zbog jedne bolesti ili povrede, a narednog dana (bez prekida), odnosno najduže u roku od šest dana od poslednjeg dana prethodne sprečenosti za rad, bude sprečen za rad zbog iste ili druge bolesti ili povrede, dani sprečenosti za rad povezuju se u pogledu osnova, visine i isplatioca naknade zarade. Dakle sve se smatra jednim bolovanjem i tu nije bilo izmena. Novina je ta, a u skladu sa skraćenjem perioda bolovanja koja ocenjuje izabrani lekar, da je lekar dužan da osiguranika uputi na prvostepenu lekarsku komisiju po isteku 30 dana (kada lekar vodi prvih 30 dana), odnosno 60 dana ukupne sprečenosti za rad (kod bolesti za koje lekar utvrđuje prvih 60 dana bolovanja).
U slučaju da je osiguranik privremeno sprečen za rad zbog iste ili dve različite bolesti, odnosno povrede, sa prekidom između sprečenosti za rad koji je duži od šest dana, to se smatra odvojenim bolovanjem i nema povezivanja, kao i do sada. Novina je da je izabrani lekar dužan da osiguranika uputi na prvostepenu lekarsku komisiju ako je bio sprečen za rad u ukupnom trajanju od 30 dana u periodu od 45 dana, odnosno 60 dana u periodu od 90 dana.
U slučaju da je osiguranik privremeno sprečen za rad iz jednog od zakonskih razloga (npr zbog bolesti), a zatim sa prekidom ili bez prekida (naredni dan) bude sprečen za rad iz drugog razloga privremene sprečenosti za rad (npr zbog nege deteta) dani privremene sprečenosti za rad osiguranika ne povezuju se. U tom slučaju izabrani lekar dužan je da osiguranika uputi na prvostepenu lekarsku komisiju po isteku 45 dana, odnosno 90 dana ukupne sprečenosti za rad, osim u slučaju bolovanja zbog nege teško obolelog deteta.
Kao i do sada, poslodavac isplaćuje i naknadu zarade zaposlenima koja se obezbeđuje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, Poslodavac dostavlja filijali RFZO zahtev za isplatu naknade zarade sa svim dokazima potrebnim za isplatu za zaposlene koji tokom bolovanja primaju naknadu zarade od RFZO.
Poslodavac je dužan da podnese zahtev za ostvarivanje naknade zarade filijali najkasnije u roku od 15 dana od dana isplate zarade za mesec na koji se naknada odnosi. Do sada je taj rok bio 30 dana.
Usvojenim zakonskim izmenama novina je i ta da filijala RFZO najkasnije u roku od 21 dana od dana prijema kompletnog zahteva poslodavc za isplatu naknade zarade sa svim dokazima potrebnim za isplatu, vrši obračun naknade zarade, koji dostavlja poslodavcu i prenosi odgovarajući iznos sredstava na poseban račun poslodavca. Do sada je taj rok bio 30 dana.
Zakonskim izmenama skraćen je i rok za poslodavca da sredstva namenjena za isplatu bolovanja, a koja je primio od RFZO, isplati svojim zaposlenima. Do sada je taj rok bio 15 dana. Nakon poslednjih izmena propisa, sredstva koja poslodavac primi od RFZO na ime isplate bolovanja dužan je da isplati osiguraniku najkasnije u roku od sedam dana od dana njihovog prijema. Ukoliko isplata u navedenom roku nije izvršena poslodavac je dužan da vrati sredstva filijali sa kamatom za koja su sredstva uvećana dok su se nalazila na posebnom računu poslodavca.
U cilju čvršćeg obavezivanja poslodavca na isplatu bolovanja zaposlenima koja idu na teret RFZO u okviru zakonskih rokova, propisani su prekršaji i novčane kazne ze nepridržavanje tih rokova. Novčanom kaznom od 300.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj poslodavac sa svojstvom pravnog lica, ako ne dostavi filijali RFZO zahtev za isplatu naknade zarade sa svim dokazima potrebnim za isplatu za zaposlene čija se naknada zarade obezbeđuje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja ili ako naknadu zarade iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja koja je preneta na poseban račun poslodavca ne isplati osiguraniku najkasnije u roku od sedam dana od dana njihovog prijema, a ne vrati ih filijali sa kamatom za koja su sredstva uvećana dok su se nalazila na posebnom računu poslodavca.
VI Novčana kazna za RFZO ako ne poštuje rokove
Novčane kazne propisane su i za RFZO, na sličan način kao i za poslodavce, u slučaju nepoštovanja rokova za isplatu bolovanja. Tako će se novčanom kaznom od 300.000 do 1.000.000 dinara kazniti za prekršaj Republički fond za zdravstveno osiguranje ako ne utvrdi pravo na naknadu zarade, visinu naknade zarade ili najkasnije u roku od 21 dana od dana prijema zahteva za isplatu naknade zarade sa svim dokazima potrebnim za isplatu naknade zarade iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja ne izvrši obračun naknade zarade, ili ga ne dostavi poslodavcu ili ne prenese odgovarajući iznos sredstava na poseban račun poslodavca.
Usvojenom izmenama, osigurano lice kome je utvrđen i status borca u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita boraca, ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu kao i pravo na naknadu troškova prevoza u vezi sa korišćenjem zdravstvene zaštite na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja bez obzira da li je uplaćen dospeli doprinos.
Članovi porodice lica kome je utvrđen status borca u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita boraca, a koja su zdravstveno osigurana kao članovi porodice tog lica, ostvaruju prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i lice kome je utvrđen status borca, bez obzira da li su uplaćeni dospeli doprinosi.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Somboru uhapsili su M. S. (1996) iz ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavlјanje u promet opojnih droga.
Policija je, na osnovu naredbe sudije za prethodni postupak Višeg suda u Somboru, izvršila pretres stana koji koristi osumnjičeni i u odžaku pronašla oko 100 grama materije za koju se sumnja da je marihuana, oko 38 grama praha nalik na kokain, kao i dve vagice za precizno merenje.
M. S. je određeno zadržavanje do 48 časova i on je, uz krivičnu prijavu, priveden višem javnom tužiocu u Somboru. Nakon saslušanja, sudija mu je odredio pritvor do 30 dana.
Razredne starešine u školama širom Srbije od ovog meseca dobijaju dodatnu povišicu, ali i drugačiju, još odgovorniju ulogu u svakodnevnom školskom radu koja se ogleda u obavezi da češće i transparentnije prate šta se dešava sa njihovim učenicima, da šalju izveštaje i praktično prave svojevrsne đačke "dosijee", kažu sagovornici "Blica".
Slavica Đukić Dejanović, ministarka prosvete, istakla je nedavno da roditelji beskrajno vole svoju decu, ali da često nemaju objektivan ugao gledanja, te da razredne starešine imaju sve veću ulogu jer, iako ne mogu da poznaju u dušu svakog od 30 učenika u odeljenju, poznaju 4 različita tipa dece:
- (Razredne starešine) Moraće da imaju različit pristup prema roditeljima svih tih kategorija. Zbog toga smo smatrali da su neophodni i nagrada i to minimalno povećanje finansija koje dobijaju razredne starešine u procesu nagrađivanja - rekla je ministarka Đukić Dejanović.
Borko Petrović, profesor engleskog jezika i književnosti iz Paraćina koji je proglašen za najboljeg nastavnika na svetu, kaže za “Blic” je to što je ministarka najavila novina, ali da to ne znači da ljudi razredne starešine ne rade dobro posao.
- Ranije su neke stvari bile na bazi dobre volje, sada su i obavezne. Starešine će imati obavezu da češće i transparentnije prate šta se dešava sa učenicima, da šalju izveštaje i praktično prave dosijee - kaže Petrović.
Petrović smatra da ovakve odluke dolaze posle masovnog ubistva u OŠ “Vladislav Ribnikar” i da je zbog toga je pritisak i obaveza koja je na starešinama daleko veća.
. Nije uvek svako dete dobro uklopljeno i u svakom odeljenju imate decu koja nisu dobro prihvaćena. Ona su povučena ili ekstrovertna. Ovo vidim kao neki signal da se više bavimo decom, da se deca osećaju prihvaćenima, da budu svesna da je u redu da budu različiti - kaže Petrović.
Koliko god ova ideja bila dobra, Petrović kaže da ostaje da se vidi kako će izgledati u praksi, jer je veliki problem u komunikaciji sa roditeljima kako im reći da postoji problem sa njihovim detetom.
- Zamislite kada dođe roditelj kojem morate da saopštite da mu je dete problematično i da ga privolite da bude deo rešenja, a ne problema. Mi imamo seminare, vežbamo i te tehnike aktivnog slušanja. Sve kolege teoretski znaju kako bi trebalo da se postupa, ali u praksi je to izazovno, s obzirom na to da je teško spustiti loptu i sujetu, i uveriti roditelje da radite zajedno za dobrobit njegovog deteta - kaže Petrović za “Blic”.
Darko Eger, direktor novobeogradske OŠ “Kneginja Milica”, kaže za “Blic” da je na razrednim starešinama oduvek velika odgovornost, a da je sada još veća.
- Odeljenski starešina najbolje poznaje odeljenje kojim rukovodi iz prostog razloga jer je svakodnevno u komunikaciji sa roditeljima, decom i kolegama. On je prvi izvor informacija o porodici, o odnosu porodice prema školi, deteta prema školi, nastavi, drugim kolegama i drugoj deci - kaže Eger.
Eger se osvrnuo na dopis koji je Ministarstvo prosvete školama poslalo 11. decembra, a u kojem je objašnjeno kako ocenjivati vladanje đaka.
- Novo je to što će brojčano ocenjivanje vladanja proisteći iz dosadašnjeg izricanja vaspitno-disciplinskih mera. Prethodno formativno praćenje vladanja je bilo najviše vezano za odeljenskog starešinu koji je bio u obavezi da pri donošenju ocene uzme u obzir sve što je zapisano u elektronskom dnevniku - kaže Eger.
Eger kaže da je nova mera odlična i da se deca već raspituju koju će ocenu imati iz vladanja.
- Ova ocena je sada brojčana i ulaziće u prosek od drugog razreda. Na osnovu tih ocena, ali i opšteg ponašanja deteta, razredni je dužan da aktivira psihologa i pedagoga, ali i roditelje, jer se bez neposrednog kontakta sa roditeljima ne može ništa konkretno rešiti - kaže direktor Eger.
Mirjana Marković, psihološkinja iz Centra za dečju psihologiju, kaže za "Blic" da razredne starešine koje su gotovo svakodnevno sa decom mogu da primete kako se i zašto deca ponašaju tako kako se ponašaju.
- Veliki je teret na nastavnicima i učiteljima, jer sam sigurna da će biti teško da dobiju potrebnu edukaciju za ovakav način rada gde ocenjuju ponašanje učenika. Nastavnik mora da se edukuje kako bi uspeo da prepozna šta neko ponašanje deteta znači. S druge strane, imate decu koja se različito ponašaju u školi i kod kuće, pa to kako se dete ponaša u školi ne mora biti prava slika o njemu - kaže Mirjana Marković.
Mirjana Marković ističe da se u školama u Srbiji menja sve, ali da način učenja ostaje isti i da ga je potrebno modernizovati.
- Roditelji imaju toliko obaveza oko učenja s decom i kod kuće, a to današnjoj deci ne odgovara jer ne mogu sve da postignu. Teško je i nastavnicima kada roditeljima moraju da saopšte neke vesti, pogotovo ako im je dete problematično. Na nastavnicima je najveći pritisak, jer ako je u odeljenju tridesetoro dece, tu je 60 roditelja kojima je potrebno saopštiti vesti o njihovoj deci koje im se često ne moraju dopasti - kaže psiholog Mirjana Marković.
Izvor: blic.rs
Najznačajnija televizijska priznanja, prestižne Emi nagrade, dodeljene su po 75. put sinoć u Los Anđelesu.
Serije „Succession“, „The Bear“ i „Beef“ ostvarile su najveći uspeh i dobile značajna priznanja.
Favorit Emmy nagrada serija „Succession“ osvojila je čak šest nagrada za svoju četvrtu i poslednju sezonu, uključujući priznanja koja su dobile zvezde Kiran Kalkin, Sara Snuk i Metjua Mekfejden koje su glumile u ovom ostvarenju.
Serija „The Bear“ je takođe osvojila šest priznanja, uključujući i pobedu u kategoriji komedije i nagrade za glumce Džeremija Alena Vajta, Edebiri i Ebona Mos-Bakraka.
„Beef“ je proglašen za najbolju mini- seriju ili antologijsku seriju godine, a glumci iz ove popularne priče Ali Vong i Stiven Jan dobili su važna priznanj.
Muzička legenda Elton Džon osvojio je svoju prvu nagradu Emmy i službeno je počasni EGOT.
Entoni Anderson vodio je ovogodišnju dodelu, a čak je angažovao i svoju majku Doris Bouman.
Izvanredna dramska serija: „Succession“
Izvanredna humoristična serija: „The Bear“
Najbolji glavni glumac u dramskoj seriji: Kiran Kalkin, „Succession“
Najbolja glavna glumica u dramskoj seriji: Sara Snuk, „Succession“
Najbolji glumac u humorističnoj seriji: Džeremi Alen Vajt, „The Bear“
Najbolja glumica u humorisitčnoj seriji: Kvinta Branson, „Abbott Elementary“
Najbolji sporedni glumac u dramskoj seriji: Metju Mekfejden, „Succession“
Najbolja sporedna glumica u dramskoj seriji: Dženifer Kulidž, „The White Lotus“
Najbolji sporedni glumac u humorističnoj seriji: Ebon Mos-Bakrak, „The Bear“
Najbolja sporedna glumica u humorističnoj seriji: Ajo Edebiri, „The Bear“
Najbolja antologijska serija: „The Bear“
Najbolji glavni glumac u mini-seriji ili TV filmu: Stiven Jan, „Beef“
Najbolja glavna glumica u mini-seriji ili TV filmu: Ali Vong, „Beef“
Najbolja glavna glumica u mini-seriji ili TV filmu: Ali Vong, „Beef“
Najbolja epizodna glumica u dramskoj seriji: Storm Ris, „The Last of Us“
Najbolja epizodna glumica u humorističnoj seriji: Džudit Lajt, „Poker Face“
Najbolji epizodni glumac u humorističnoj seriji: Sem Ričardson, „Ted Lasso“
Najbolji TV film: „Weird: The Al Yankovic Story“
Najbolji takmičarki program: RuPaul’s Drag Race
Najbolji voditelj rijaliti takmičarskog programa: RuPaul, RuPaul’s Drag Race
Najbolji voditelj za Game Show: Keke Palmer
Najbolja tok- serija: The Daily Show with Trevor Noah
U kategoriji Outstanding Scripted Variety Series pobedilo je ostvarenje Last Week Tonight with John Oliver dok je priznanje Outstanding Variety Special pripalo Eltonu Džonu („Elton John Live: Farewell From Dodger Stadium The Oscars“).
Tu je i kategorija Outstanding Variety Special (Pre-Recorded), a pobednik je Džon Malejni („Baby J“)., prenosi Blic Žena.
Horoskop i astrologija za neke predstavljaju zabavu, dok su za druge "sveto pismo". Najčešće nas zanima ko je najlepši od svih (ogledalce, ogledalce), najzanimljiviji, najuspešniji.. A znate li koji horoskopski znaci imaju tendenciju da budu iritantni okolini?
Navodimo vam pet prvih mesta.
Ovi perfekcionisti zodijaka se ne bi smatrali iritantnim kada bi svoje ponašanje zadržali za sebe. Ali, oni su nemirni, kritični i kompulzivni; ne samo da sebi postavljaju nemoguće visoke standarde, već to očekuju i od svoje okoline.
Ne opraštaju greške i neprestano ukazuju na njih. Kasnite pet minuta na večeru zbog saobraćaja? Prijatelj Devica neće biti srećan.
Glasna, ponosna i smela Ovnova ličnost je poznata po tome što često preovladava u prostoriji. Ovo bi moglo biti bezopasno ako su veselo raspoloženi, ali ako njihova vatrena strana izađe na videlo, oni ništa neće zadržavati za sebe kada je reč o verbalizaciji misli i emocija.
Ono što ih čini iritantnim jeste to što misle da su uvek u pravu i ne prestaju da se bore dok to ne dokažu.
Rakovi mogu biti izuzetno dramatični i žele da svi tačno znaju kako se osećaju. Imaju tendenciju da iskoriste svoju osetljivost da bi dobili ono što žele.
Oni su savršeni negovatelji, zbog čega je teško naljutiti se na njih, ali tako manipulišu. Šta god bilo - vi ćete se njima izvinjavati.
Niko nema veći ego od Lava. Iako često veruju da unose život u zabavu, ne shvataju da potencijalno deluju kao arogantni, egoistični i iritantni.
Kada nisu u centru pažnje možete očekivati da će izazvati dramu. Takođe, najviše vole da pričaju samo o sebi.
I najslađe (da ne kažemo "najiritantnije") ostavljamo za kraj!
U pokušaju da urade sve po pravilima, oni gube osećaj fleksibilnosti i sposobnosti da uživaju u životu. Dopustiti spontatnost je nezamislivo za ovaj horoskopski znak.
Toliko su zaokupljeni dostizanjem do vrha korporativne lestvice, da gledaju sa visine na one za koje smatraju da su manje ambiciozni. Njihovi jaki napadi perfekcionizma i velika očekivanja od njih samih i od svojih voljenih ponekad ih čine nepodnošljivim, prenosi "Yahoo".
(Ona.rs)
Ako imate simptome poput gadnog kašlja, poteškoća s disanjem, bolnih očiju i svraba kože, to bi moglo biti zbog toga što se u vašoj spavaćoj sobi skrivaju grinje.
Kako se rešiti ovih parazita? Redovito zaprašivanje, pranje posteljine na visokim temperaturama i posteljina otporna na alergene neki su od načina kako sprečiti da se pojave grinje, piše Mirror, prenosi N1 Hrvatska.
“Pobrinite se da svu posteljinu operete na 60°C i temeljno pospremite celu spavaću sobu kako biste smanjili šanse da se razmnože grinje”, slažu se stručnjaci.
1. Suvi kašalj: Ako se budite s bolom u grlu i suvim kašljem, moguće je da imate grinje.
2. Svrab: Glavni simptom grinja je svrab kože, budući da se oni hrane mrtvim ćelijama kože u krevetu, zbog čega je važno redovno prati posteljinu na temperaturi od 60°C kako biste sprečili invaziju ovih parazita.
3. Kijanje: Spavanje na delu kreveta s grinjama može dovesti do pojave alergije i izazvati kijanje i curenje nosa.
4. Poteškoće s disanjem: Alergeni izazvani grinjama mogu uzrokovati bol u grudima, otežavajuće disanje tokom noći, stoga je važno usisati prostoriju kako biste uklonili parazite i višak čestica prašine.
5. Crvene oči: Nanesite hladnu oblogu preko očiju kako biste olakšali simptome i odmah zamenite posteljinu.
6. Poremećaj sna: Prisutnost grinja može poremetiti san jer je verovatno da ćete se buditi zbog poteškoća s disanjem. Isplati se uložiti u posteljinu otpornu na alergene kako biste osigurali mirniji san.
Grinje u kući su česti alergen i mogu izazvati alergijske reakcije. Međutim, važno je posetiti lekara ako:
1. Vam usne, usta, grlo ili jezik odjednom postanu otečeni.
2. Brzo dišete ili imate poteškoća s disanjem.
3. Vaše grlo je stisnuto ili imate poteškoće pri gutanju.
4. Vaša koža, jezik ili usne postanu plavi, sivi ili bledi.
5. Iznenada postanete jako zbunjeni, pospani ili imate vrtoglavicu.
Izvor: danas.rs
Nakon temperaturnog skoka do 18. januara, vraće se zima, a u narednih mesec dana nas očekuje više snežnih dana, saopštio je RHMZ.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izbacio je na svom sajtu prognozu za 30 dana, a na grafikonu su jasno označeni dani u kojima će biti uslova za snežne padavine. I, kako trenutno stvari stoje, biće ih čak i u nižim krajevima više nego „suvih“.
Sudeći prema prognozi od 16. januara do 15. februara u Beogradu se očekuje čak 20 snežnih dana, posebno u periodu između 29. januara i 10. februara.
Slične vremenske prilike očekuju se i u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu.
Sneg će na jednoj od omiljenih srpskih planina Zlatiboru padati skoro svih dana, baš kao i na Kopaoniku.
Kako se navodi na sajtu RHMZ-a, pored snega očekuju se i niske temperature. Najviša dnevna temperatura, 4 stepeni najavljena je 18. i 24. januara, a najniža 2. i 3. februara, kada će temperatura ići i ispod -8 stepeni.
Dugoročne prognoze, podseća RHMZ, jesu orijentacione i poželjno je koristiti ih uz prognoze za 5 dana unapred.
Sve vezano za ovaj muziki žanr i pokret je sinonim za nepristajanje i revolucionarno delovanje, žudnja za životom, kažu nekadašnji pankeri Slobodan Nešović i Uroš Đurić.
Autentična, neumoljiva, šokantna, drska, kontradiktorna, beskrajno duhovita i sirova je knjiga, koja donosi priču o baš takvoj muzici – “Please Kill Me: necenzurisana usmena istorija panka”. U istoriji rokenrola pank muzika i ceo taj pokret i danas zauzimaju jako visoko mesto zbog revolucionarnog karaktera, stava, pobune, bučnog muzičkog izraza i specifičnog stajlinga. Vreme Seks pistolsa, Kleša i Ramonsa ostaće zauvek u sećanju kao prelomni period u rok muzici, posle kojeg više ništa nije bilo isto. Pank je svakome dozvolio da se izrazi i pošalje poruku, bez obzira na sviračka umeća, i to je bilo ključno za svakog nestrpljivog mladog čoveka.
Nedavno je u izdanju “Maskoma” izašla takozvana “biblija panka”, knjiga “Please Kill Me: necenzurisana usmena istorija panka” autora Legsa Meknila i Džilijan Mekejn. Ovaj naslov realistično i živopisno iznosi na videlo slavu i prljav veš pankerske epohe i otkriva kako je jedna marginalizovana društvena grupa dovela do korenitih promena u celom svetu”, piše, između ostalog, na koricama luksuzno opremljene knjige, koju je dizajnirao Aleksandar Leka Mladenović.
Knjiga, uz necenzurisane izjave aktera, počinje onim što predstavlja takozvani “nulti” period, odnosno koren pank pokreta u Americi – a to je scena oko Endija Vorhola, njegove Fabrike, grupe Velvet andergraund, Igija Popa, Studžisa, Peti Smit te poročne i kreativne ekipe. Odatle je sve krenulo, a onda se pojavljuju i Debi Hari sa Blondi, Di Di Ramon sa Ramonsima, Njujork Dolsi i ostali… Knjiga se prvenstveno bavi američkom, tačnije njujorškom pank scenom, dok je britanska zastupljena u manjoj meri.
Slobodan Nešović Loka, prevodilac i izdavač dela kaže za Nova.rs da mu je knjigu preporučio osnivač “Sire Records” Simor Stajn, osoba koja je bila u epicentu događanja na tadašnjoj pank sceni.
– Stajn je čovek koji je potpisao Ramonse, Toking heds, Bojse… Rekao mi je prilikom jedne posete Beogradu da je “Please Kill Me” najvažnija knjiga o andergraund kulturi i razvoju panka koja je ikada napisana u Americi. Poslušao sam njegovu preporuku, i objavio je. Takve knjige na srpskom jeziku ne postoje. Uglavnom smo osuđeni na raznorazne romansirane biografije sumnjivog kvaliteta raznih muzičkih grupa. Ova knjiga istoriografski pozicionira razvoj popularne kulture. Moja ambicija je da što više takvih knjiga prevedem, jer nam znanje o popularnoj kulturi nekako izmiče – smatra Nešović.
Loka je poznat i kao jedan od prvih beogradskih pankera, koji je svirao u pank grupama Urbana gerila i Defektno efektni.
– Uvek su progresivni i inteligentni klinci zainteresovani za takve vrste društvenih promena koji se uobličavaju u nove muzičke pokrete. Potrebni su hrabrost i intelektualni potencijal da bi se prihvatio novitet kao što je bio pank. Takva pojava je 1980. u Beogradu bila apsolutno neprihvatljiva. To najbolje znam na ličnom primeru jer su vozači autobusa često odbijali da voze dok ne izađem napolje. Bila je to redovna pojava. Zbog frizure sam odmah dobio “dvojku” iz vladanja u Petoj beogradskoj gimnaziji, i nisam je popravio do kraja godine. Bili smo izloženi raznoraznom nasilju, mrkim pogledima na ulici, bilo je jako teško biti panker – konstatuje Nešović.
Povlači i paralelu između onog što se dešavalo u našem SKC-u početkom osamdesetih, s periodom iz sredine sedamdesetih u njujorškom klubu “CBGB” ili u londonskom “Roksiju”.
– To je bilo malo jezgro ljudi koje broji stotinu do dve stotine. Tu je počela da se stvara nekakva promena. Kao i u Engleskoj i u Americi, i ovde su to bili ljudi koji su uspeli da promene kulturnu paradigmu. To je fenomen, jer se radi o malom broju ljudi, ali je već konstanta u popularnoj kulturi da se takve stvari dešavaju. Ne mogu to drugačije da objasnim, osim da je u pitanju neki inteligentni “dizajn” koji ljude iz potpuno različitih delova grada i socijalnog bekgraunda okupi na jednom mestu i odatle krene promena. Većina ljudi iz tih prvih pank ekipa uradila je nešto kreativno kasnije u životu, bar većina nas – smatra Loka, dodajući da je pank sinonim za nepristajanje i revolucionarno delovanje.
Jedan od mladih beogradskih pankera početkom osamdesetih, deo ekipe oko SKC-a i prvih pank bendova, bio je i poznati slikar i filmsko i TV lice Uroš Đurić.
– Pank je bio potreba onih, koji su mu pristupali, za osvajanjem slobode od raznih restriktivnih društvenih obrazaca i nametnutih autoriteta. Pank je udar u lice, a to nikad nije kul. Pank je živa vatra života željnog življenja, žudnja za životom. Kao kad uđeš u prostoriju punu šminkera i kažeš: “Ćao pičke” – objašnjava za naš portal Uroš Đurić.
Svako društvo i svaka umetnička forma teži stalnim promenama, priča dalje Nešović, inače ne bi bilo smisla da postoji.
– Pank je metafora za sve vrste nepristajanja na postojeće, a to tera umetnost napred. Pank je, nažalost, poslednja velika pobuna, posle takvih pojava nije bilo. Ali, bio je i vrhunski umetnički pokret. Ljudi koji su ga definisali bili su Endi Vorhol i Lu Rid, koji se i najviše pominju u knjizi “Please Kill Me”, pa posle Vivijen Vestvud, koja je bila velika modna dizajnerka… Pank je bio vrhunska estetski oblikovana pobuna, i njime su se bavili ljudi koji su vodili računa o tome – zaključuje Slobodan Nešović.
Izvor: nova.rs
Oko 300 svinja ugušilo se u požaru koji je izbio na farmi domaćih životinja u Somboru!
Požar je na farmi izbio oko 19.40 sati i to u objektu koji ima skoro hiljadu kvadratnih metara.
-Vatrogasci su ubrzo nakon prijave stigli, ali nažalost svinjama, koje su bile unutra nije bilo pomoći. Pretpostavlja se da se u dimu ugušilo oko 300 grla svinja - rekao je izvor Informera upoznat sa slučajem.
Prema njegovim rečima sumnja se da je požar izazvala grejalica.
- Sa nje se požar proširio na unutrašnju izolaciju što je izazvalo veliku količinu dima - objasnio je.
Na terenu je bilo pet vatrogasaca sa dva vatrogasna vozila. Policija je obavila uviđaj a tačan uzrok požara naknadno će biti utvrđen.
Izvor: alo.rs
Ako ste ljubitelj napetih krimi priča, velika je verovatnoća da ste već čuli za najnoviju Netfliksovu senzaciju "Dept Q"...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.