Prvenstvo Vojvođanskog Severa polako ulazi u foto finiš. Jedini somborski predstavnik, Hajduk iz Stapara dosta ranije je prebrinuo sve brige oko opstanka. Ovog vikenda Staparce očekuje gostovanje u Mladenovu. Duel bez rezultatskog značaja za oba tima. U jesenjem delu njihov meč je završen bez pobednika. Susret je poveren glavnom sudiji Davidu Zemku iz Bačke Topole, kojem će pomagati Nikola Janković i Stevan Jurić, dok će delegat biti Aleksandar Krajnović.
Vodeća Tisa gostuje u Gložanu, dok će apatinska Mladost igrati u Bačkom Petrovcu. Trećeplasirana Bajša ugostiće Iskru iz Kucure. Svi mečevi ovog kola igraju se u terminu od 17 časova.
Sastaju se: Radnički 1918 – Proleter, Budućnost (M) – Hajduk, Radnički 1905 – Bečej 1918, Bajša – Iskra, Vojvodina (BG) – Hajduk 1912, Budućnost (G) – Tisa, Mladost (BP) – Mladost Apa, Sutjeska – Obilić.
Iz prostorija Crvenog krsta Sombor krenula je distribucija druge tranše prehrambenih paketa za socijalno ugroženo stanovništvo u 2026. godini.
Кao i prethodnog puta, biće podeljeno 550 prehrambenih paketa koji su namenjeni korisnicima socijalne pomoći u salašarskim naseljima i naseljenim mestima.
Isporuku druge tranše prehrambenih paketa propratio je pomoćnik gradonačelnika za oblast socijalne zaštite i boračka pitanja Savo Iriškić.
Paketi sadrže dva kilograma pirinča i pasulja, tri kilograma šećera i tri litre ulja, pet kilograma brašna, kilogram kuhinjske soli, testeninu, kokošiju i goveđu supu, grašak i boraniju.
| Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
|---|---|---|---|
| 23.05.2026 | 12:00 | MILOŠ VUKOBRATOVIĆ (1937) | Mesno groblje Kljajićevo |
| 23.05.2026 | 12:00 | MILICA MOMČILOVIĆ (1950) | Veliko pravoslavno groblje Sombor |
| 23.05.2026 | 13:00 | MILICA KOHUT (1952) | Veliko katoličko groblje Sombor |
Istraživanje je sprovedeno nad 810 muškaraca i evo kakve odgovore je dalo.
Što je muškarac nesigurniji više će mu biti stalo da žena doživi orgazam, pokazalo je nedavno istraživanje.
Istraživanje je sprovedeno nad 810 muškaraca, s naglaskom na njihove preferencije u krevetu i poimanje uloga.
Rezultati su pokazali kako ogroman uticaj na muškarčevo samopouzdanje ima upravo činjenica da su ženu doveli do vrhunca. To objašnjava i zašto mnoge žene glume orgazam – naprosto ne žele da povrede svog partnera.
Ipak, prevelik trud oko orgazma može proizvesti i kontraefekat. Kako piše Metro, žene seks smatraju puno kompleksnijim od igre koja vodi ka samo jednom cilju.
Osim dostizanja vrhunca bitni su i svi ostali detalji koji nekad mogu postići više intime i zadovoljstva od pukog orgazma.
Naglašavaju i kako je seks igra na obostrano zadovoljstvo, stoga je naglasak na samo jednog partnera nepoželjan.
Kina je tokom poslednjih nekoliko decenija sprovela jedan od najvećih ekoloških projekata u modernoj istoriji: posađeno je oko 78 milijardi stabala kako bi se zaustavilo širenje pustinja i smanjile peščane oluje koje su pogađale sever zemlje.
Međutim, nova istraživanja pokazuju da je ovaj ogromni poduhvat i veliki broj stabala doneo i neočekivane posledice – promenio je način na koji se voda raspoređuje širom Kine.
Kako prenosi Danas, pozivajući se na naučne studije objavljene tokom 2025. i 2026. godine, masovno pošumljavanje uticalo je na regionalne padavine i dostupnost vode, posebno u delovima zemlje koji su već suočeni sa ozbiljnim problemima suše.
Kineski program pošumljavanja pokrenut je još 1978. godine sa ciljem da se zaustavi dezertifikacija u severnim regionima zemlje. Projekat, poznat kao „Program zaštite tri severna pojasa“, trebalo bi da traje do 2050. godine, piše CGNT.
Jedan od najvažnijih trenutaka dogodio se pre skoro dve godine, kada su radnici zasadili poslednje sadnice na južnom obodu pustinje Taklamakan, čime je zatvoren zeleni pojas dug više od 3.000 kilometara.
Ovaj pojas trebalo je da zaustavi širenje peska, smanji peščane oluje i poboljša kvalitet vazduha. I prema mnogim parametrima – uspeo je.
Ipak, istraživanje objavljeno u časopisu Earth’s Future pokazalo je da situacija nije tako jednostavna. Naučnici sa kineskih i holandskih univerziteta pratili su promene vegetacije između 2001. i 2020. godine i analizirali kako nova stabla utiču na vodene resurse.
Njihov zaključak prilično je neočekivan: ogromne količine drveća počele su da menjaju kretanje vlage i padavina unutar zemlje.
Drveće, naime, izvlači velike količine vode iz tla i kroz proces evapotranspiracije vraća vlagu u atmosferu. Kada se to događa u razmerama kakve postoje u Kini, posledice više nisu lokalne – već klimatske.
Naučnici tvrde da se vlaga sada sve više preusmerava ka Tibetanskoj visoravni, dok pojedini delovi severne i istočne Kine ostaju sa manjom količinom dostupne vode.
Problem je posebno ozbiljan jer severni deo zemlje već dugo ima nesrazmer između broja stanovnika i količine vode. Na tom području živi gotovo polovina kineskog stanovništva i nalazi se više od polovine obradivog zemljišta, ali region raspolaže sa svega petinom prirodnih vodnih resursa zemlje.
Naučnici upozoravaju da bi nekontrolisano pošumljavanje moglo dodatno da pogorša taj problem, posebno ako se sade vrste drveća koje troše mnogo vode i nisu prirodno prilagođene suvim područjima.
Paralelno sa tim, drugo istraživanje objavljeno početkom 2026. godine u časopisu PNAS pokazalo je da ozelenjeni delovi oko pustinje Taklamakan sada funkcionišu kao svojevrsni „ponor ugljenika“ – odnosno apsorbuju više ugljen-dioksida nego što ga pustinja prirodno oslobađa.
To znači da je Kina uspela da deo ekstremno sušnog područja pretvori u zonu koja aktivno pomaže u borbi protiv klimatskih promena.
Ali upravo tu nastaje paradoks: isti projekat koji smanjuje emisije ugljenika i zaustavlja peščane oluje istovremeno menja raspodelu vode i potencijalno povećava rizik od suše u poljoprivrednim regionima.
Zbog toga naučnici sada upozoravaju da buduće faze projekta neće moći da se oslanjaju samo na broj posađenih stabala, već će morati mnogo pažljivije da prate i dugoročne posledice po vodne resurse.
Kada se govori o visokom standardu i životu koji deluje gotovo bajkovito, ova zemlja retko kome prvo padne na pamet, iako se po kvalitetu života nalazi u samom svetskom vrhu.
Andora je jedna od najmanjih država na svetu, smeštena u srcu Pirineja, između Francuske i Španije. Zvanično je kneževina kojom zajednički upravljaju predsednik Francuske i biskup od Urhelja. Površine je samo 468 kvadratnih kilometara i praktično se može obići peške, piše nova.rs.
U nastavku pogledajte nekoliko zanimljivosti o Andori koje nisu toliko poznate, a mogu da budu korisne ako tražite novu destinaciju za putovanje.
Andora zvanično nema stajaću, profesionalnu vojsku. Njena odbrana je zakonski i istorijski delegirana susedima, Francuskoj i Španiji. To je definisano ugovorima, a i sami šefovi države Andore su zapravo predsednik Francuske i katolički biskup od Urgela (Španija).
U slučaju vanrednog stanja ili rata muškarci mogu biti pozvani, ali u praksi, za red i mir brine isključivo njihova nacionalna policija.
Kad se pomene Andora, jedna od prvih stvari je to da tamo nema kriminala. To je skoro potpuno tačno jer Andora je jedna od najbezbednijih zemalja na celom svetu. Stopa ubistava je godinama nula ili se desi jedno ubistvo u nekoliko godina (najčešće porodični incidenti).
Ulični kriminal, pljačke, džeparenje i vandalizam praktično ne postoje. Možete šetati sa skupocenim satom u bilo koje doba noći i osećati se potpuno bezbedno.
Glavni kriminalni problemi sa kojima se njihova policija suočava su finansijski kriminal (pranje novca) zbog njihovog specifičnog bankarskog sistema, i povremene provale u vikendice tokom skijaške sezone.
Andora ima jedan, moderan zatvor koji po pravilu ima vrlo mali broj zatvorenika (u proseku između 40 i 60 ljudi u svakom trenutku), što je za državu od oko 85.000 stanovnika izuzetno malo.
Zanimljivo je da veliku većinu zatvorenika zapravo čine stranci (preko 80%), uglavnom uhvaćeni u krijumčarenju. Dakle, zatvor postoji, ali je poluprazan.
A kad je u pitanju standard, u Andori je jako dobar. Ova zemlja je decenijama bila klasičan poreski raj. Iako su pod pritiskom EU uveli porez na dohodak i dobit preduzeća, on je ograničen na maksimalno 10%. Porez na dodatu vrednost (njihov IGI) iznosi svega 4,5%, što je najniže u Evropi.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, Andora redovno zauzima mesta u top 3 zemlje sa najdužim životnim vekom na svetu (prosek je preko 83-84 godine). Njihov zdravstveni sistem se smatra jednim od najefikasnijih globalno.
Međutim, troškovi života su veliki.
Da bi standard bio fantastičan, morate imati ozbiljna primanja. Nekretnine su papreno skupe (kako kupovina, tako i renta) jer je prostor među Pirinejima geografski ograničen.
U svakom slučaju, Andora je savršena za ljubitelje prirode, šopinga i opuštanja.
Andorra la Vella je glavni grad i najviša prestonica Evrope, poznata po istorijskom jezgru Barri Antic (gde se nalazi kamena zgrada parlamenta iz 16. veka Casa de la Vall) i statusu bescarinske (duty-free) zone, što je čini magnetom za jeftiniji šoping luksuzne robe, tehnike i parfema.
Caldea je jedan od najvećih termalnih banjskih kompleksa u Evropi, smešten u futurističkoj staklenoj zgradi nalik piramidi, i idealan je za opuštanje u vrelim bazenima i saunama nakon aktivnog dana.
Tokom zime Andora nudi vrhunsko skijanje na stotinama kilometara staza svetske klase, dok se leti ovi centri pretvaraju u raj za planinarenje, biciklizam i vožnju najdužim toboganom na svetu kroz prirodu (Tobotronc u parku Naturland).
Na kraju, tu su slikovita kamena sela poput Ordina i Pal, koja kriju prelepu srednjovekovnu arhitekturu i očuvane crkve iz 11. i 12. veka, recimo, Sant Joan de Caselles, koje izgledaju kao sa razglednice.
Kada je grupa starijih ljudi u Portugalu radila testove pisanja, naučnici su pronašli vezu između načina na koji pišu i zdravlja njihovog mozga.
Brzina i složenost vašeg rukopisa mogli bi da budu pokazatelj zdravlja vašeg mozga, pokazuje novo istraživanje.
Do tog zaključka naučnici su došli nakon što je grupa starijih osoba rešavala niz zadataka pisanja različite težine.
Kada je reč o najkompleksnijem zadatku - pisanju rečenice koja im je diktirana - naučnici su pronašli snažnu vezu između brzine i stila pisanja i kognitivnog oštećenja, prenosi Science Focus.
„Pisanje nije samo motorička aktivnost; ono je prozor u mozak“, rekla je glavna autorka studije dr Ana Rita Matijaš, vanredna profesorka Univerziteta u Evori u Portugalu.
Kako je navela otkrili su da starije osobe sa kognitivnim oštećenjem pokazuju specifične obrasce u vremenskom rasporedu i organizaciji pokreta tokom pisanja.
Rukopis uključuje više kognitivnih procesa, uključujući motoričku kontrolu, tumačenje čulnih informacija - bilo da su pročitane ili saslušane - i organizovanje pokreta po papiru.
Ali upravo zato što je toliko kognitivno zahtevan zadatak, naučnici poput Matijaš veruju da bi mogao da posluži kao pokazatelj kognitivnog propadanja tokom starenja.
"Vremenski raspored i organizacija poteza usko su povezani sa načinom na koji mozak planira i izvršava radnje, što zavisi od radne memorije i izvršnih funkcija“, objasnila je Matijaš i dodala da ove kognitivne sposobnosti slabe, pisanje postaje sporije, isprekidanije i manje koordinisano.
U istraživanju je učestvovalo 58 korisnika domova za stare, starosti od 62 do 92 godine, među kojima je 38 već imalo dijagnostikovan neki oblik kognitivnog oštećenja.
Učesnici su obavljali dve vrste zadataka koristeći digitalnu olovku i tablet.
Prvi zadatak odnosio se samo na kontrolu olovke - ispitanici su imali 20 sekundi da nacrtaju 10 horizontalnih linija ili najmanje 10 tačaka. Ti testovi nisu pokazali snažnu vezu sa kognitivnim oštećenjem, verovatno zato što su bili previše jednostavni.
Zatim su naučnici tražili od učesnika da prepišu rečenicu sa kartice i da zapišu komplikovanu rečenicu koja im je diktirana.
Ovog puta uočene su jasne razlike - naročito tokom složenog zadatka diktata. Posebno su se izdvojila tri pokazatelja: vertikalna veličina slova, trenutak kada su učesnici počeli da pišu i koliko im je vremena bilo potrebno da završe zadatak.
„Zadaci diktata su osetljiviji zato što zahtevaju da mozak istovremeno obavlja više stvari: da sluša, obrađuje jezik, pretvara zvuke u pisani oblik i koordinira pokrete“, rekla je Matijaš.
Važno je bilo i ono što su učesnici pisali. Matijaš je dodala: "Duža, manje predvidiva ili jezički zahtevnija rečenica dodatno opterećuje kognitivne resurse".
Tim naučnika nada se da bi zadaci pisanja mogli da posluže kao praktičan, jeftin i neinvazivan metod za otkrivanje kognitivnog propadanja.
Ipak, potrebno je još istraživanja pre nego što ovakvi testovi budu uvedeni u lekarske ordinacije, uključujući dugoročne studije sa većim i raznovrsnijim grupama ispitanika.
Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj izdao je na zahtev Koridora Srbije rešenje o privremenoj građevinskoj dozvoli za pripremne radove koji prethode izgradnji saobraćajnice "Osmeh Vojvodine"
Reč je o brzoj saobraćajnici na trasi Bački Breg - Sombor - Kula - Vrbas - Srbobran - Bečej - Kikinda - Nakovo.
Privremena građevinska dozvola obuhvata pripremne radove na deonici koja uključuje granični prelaz sa Mađarskom (Bački Breg), postojeći državni put I-B reda broj 15 do raskrsnice sa postojećim državnim putem I-B reda broj 12, sa izgradnjom terminala za teretna vozila i baze za održavanje na teritoriji Opštine Sombor, a predračunska vrednost radova iznosi 926,3 miliona dinara bez PDV-a - piše 021.rs
Predviđeni radovi obuhvataju geodetske radove, čišćenje terena (sečenje drveća, uklanjanje panjeva i korenja, šiblja i žbunja) i zemljane radove (iskop humusa, iskop u širokom otkopu, uređenje podtla, polaganje materijala u zavisnosti od potrebe za razdvajanjem slojeva ili pojačanjem slabonosivog tla, izrada nasipa od peska, izrada sloja posteljice).
Dužina cele saobraćajnice je 185,5 kilometara.
Nedavno je sa azerbejdžanskom firmom Azvirt potpisan ugovor za projektovanje prvih pet deonica (93,5 kilometara) i izgradnju prve (od Bačkog Brega do Sombora - 22,8 kilometara).
Međutim, prvobitno je kao glavni ugovarač na projektu predstavljena kineska firma China Construction Eighth Engineering Division Corp.
U oktobru 2023. je sa tom kineskom firmom potpisan Okvirni sporazum za projekat izgradnje ove brze saobraćajnice od graničnog prelaza Bački Breg do graničnog prelaza Srpska Crnja.
Da će ta kompanija biti glavni ugovarač pisalo je i u podacima o tom projektu koji se mogu pronaći na sajtu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u objavi iz aprila 2025. (objava i dalje nije izmenjena).
Takođe, u ranijim izveštajima Ministarstva građevinarstva se navodilo da je sa tom firmom potpisan ugovor o pripremnim radovima za prvu fazu ovog projekta.
Međutim, kako je pisao Forbes Srbija, kineska kompanija nije u potpunosti ispunila obaveze koje se tiču dinamike izvođenja pripremnih radova na brzoj saobraćajnici "Osmeh Vojvodine", a nije ispunila ni obaveze koje se tiču predfinansiranja.
Zbog toga je radna grupa, koju je osnovala Vlade Srbije, zaključila da je potrebno da se raskine ugovor sa tom firmom.
Predstojećeg vikenda na programu je pretposlednje (8) kolo plej – auta Mozzart Bet Prve lige Srbije. Trenutna situacija na tabeli je takva da se sa sigurnošću može reći da su dve ekipe obezbedile opstanak, dok se pet ekipa seli u niži rang. Status Borca 1926, Grafičara i Tekstilca još nije poznat, a preostala dva kola će rešiti i ovu dilemu.
Dva od ova tri kluba će se i naredne sezone takmičiti među prvoligašima, dok će jedan klub među srpskoligaše. Predstojeći susret Tekstilca i Borca 1926 može da odluči mnogo. Duel ova dva tima na programu je u nedelju, 24. maja u 17 časova, na Gradskom stadionu u Odžacima.
Čačani su treći tim lige sa 50 bodova, dok su Odžačani peti sa 48 bodova. Uprava Tekstilca uputila je poziv navijačima da dođu na utakmicu u što većem broju i budu 12. igrač tima u najvažnijem meču sezone.
„Ovo je ujedno i poslednja utakmica koju ove sezone igramo na našem terenu, pred našim navijačima i svima koji su uz klub u najvažnijim trenucima. Tokom cele sezone bili ste uz nas, bodrili nas i davali nam snagu kada je bilo najteže. Sada je trenutak kada nam je vaša podrška potrebnija nego ikada. U ovakvim utakmicama svaki aplauz, svaki povik sa tribina i svaki trenutak podrške mogu napraviti razliku“ – saopštio je klub.
Odlukom nadležnim organa lige za ova meč delegirani su: Andrija Stojanović (glavni sudija), Goran Bogićević i Nemanja Arnautović (pomoćnici), Uroš Ržić (četvrti sudija). Ulaz na Gradski stadion u Odžacima naplaćivaće se 300 dinara. U ostalim mečevima ovog kola sastaće se: Ušće Novi Beograd – FAP, Grafičar – Trajal, Smederevo 1924 – Kabel, SU Dinamo Jug – Dubočica - piše somborsport.org.
Zbog planiranih radova na elektroenergetskoj mreži, u petak, 22. maja, u periodu od 8 do 14 sati, bez električne energije biće delovi Prigrevice.
Prekid u snabdevanju strujom najavljen je za delove ulica: Кarađorđeva, Lovačka, Vuka Кaradžića, Stojana Matića, Кralja Petra I, Grebenarska, Nine Marakovića, Dragana Rakića, Apatinski put i Apatinska.
Bez struje će u navedenom periodu biti i Osnovna škola, kao i hala u Prigrevici.
Nadležni mole potrošače za razumevanje tokom trajanja radova - piše Radio Dunav.
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.