Sajamski popusti kod većine domaćih turističkih agencija traju još dan, dva, a grčka letovališta su na startu najtraženije destinacije za letovanje. Međutim, ako želite da prođete najpovoljnije, osim cene aranžmana biraćete i mesta koja su poznata kao jeftinija u željenoj oblasti.
„Svi žele da letuju, ali nisu svi u mogućnosti da destinaciju biraju po lepim plažama ili atraktivnim sadržajima, već veoma često po pristupačnosti“, napominje Nikana.gr i jedan tekst posvećuje upravo najpovoljnijim mestima u Grčkoj.
Od bližih jeftinih mesta za letovanje u Grčkoj, navode, najpopularnija je Olimpska regija. Mesta Paralija, Nei Pori, Olimpik bič, Skotina, Leptokarija, Platamon veoma su popularna među našim turistima i imaju verne posetioce koji im se vraćaju iz godine u godinu. Naši turisti se u ovoj regiji osećaju kao kod kuće, a cene smeštaja, ali i hrane i ostalih sadržaja su niže nego na Halkidikiju i ostrvima.
Od drugih bližih regija povoljna je i Solunska regija i mesta Stavros, Asprovalta i Nea Vrasna.
Ukoliko ipak želite neke atraktivnije krajeve Grčke, ostrva – neka mesta su i tu jeftinija od drugih.
Na primer, na Tasosu je povoljnija zapadna obala i mesta Skala Kalirahi i Skala Sotiros, na jugu Astris, a na istoku Kinira. To su manja mesta koja nisu interesantna turistima pa otud nešto niže cene. Od većih mesta povoljniji smeštaj se može pronaći u Limenariji, ali i u Potosu.
Kada je Halkidiki u pitanju, na Kasandri su mesta Siviri i Skala Furka povoljnija mesta, na Sitoniji Toroni, Metamorfozis, Sikija, Psakudia i Gerakini, a na Atosu Nea Roda.
Na Halkidikiju su još uvek sa nešto nižim cenama i mesta Nea Flogita i Nea Potidea.
Kada je u pitanju jonska obala, Vrahos je sve popularniji ali još uvek ima niže cene nego Parga. Povoljan smeštaj na Lefkadi potražite u mestima Nikiana, Ligia i Nidri.
Izvor: nova.rs
Na području Policijske uprave u Somboru od 19. do 25. februara 2024. godine evidentirano je sedam saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe zadobile lake telesne povrede. Zbog vožnje pod dejstvom alkohola zadržano je šest vozača, zbog vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci tri, a zbog nasilničke vožnje jedan vozač.
Na teritoriji grada Sombora evidentirane su četiri saobraćajne nezgode u kojima su dve osobe lakše povređene. Zbog vožnje pod dejstvom alkohola zadržana su tri vozača, a zbog vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci zadržan je jedan vozač.
Na području opštine Apatin zbog vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci zadržana su dva vozača.
Na području opštine Odžaci evidentirana je jedna saobraćajna nezgoda.
Na području opštine Kula evidentirane su dve saobraćajne nezgode u kojima je jedna osoba zadobila lake telesne povrede. Zbog vožnje pod dejstvom alkohola zadržana su tri vozača, a zbog nasilničke vožnje jedan.
U pomenutom periodu policija je na teritoriji Zapadnobačkog okruga napisala 47 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka i izdato je 556 prekršajnih naloga.
Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
---|---|---|---|
29.02.2024 | 12:00 | FILAKOVIĆ PETAR (1951) | Mesno groblje Gakovo |
29.02.2024 | 13:00 | KOLARIĆ MILIVOJ (1965) | Veliko pravoslavno groblje |
01.03.2024 | 12:00 | MILIVOJEVIĆ IRMA (1939) | Veliko katoličko groblje |
01.03.2024 | 13:00 | FILIPOVIĆ MILIVOJE (1949) | Veliko pravoslavno groblje |
01.03.2024 | 14:00 | SABO ILONKA (1937) | Veliko katoličko groblje |
01.03.2024 | 14:00 | CVIJANOVIĆ JOVO (1953) | Mesno groblje Kolut |
U subotu startuje prolećni deo šampionata somborskog područja. Jedini somborski predstavnik u ovom rangu na „Igralištu kraj pruge“ dočekuje Radnički 1918. Oba tima su u vrhu tabele.
Ratkovčani su četvrti tim lige sa 31 bodom, dok su Žakovci dva mesta niže i sa pet bodova manje.
Da podsetimo, njihov prvi duel završen je neslavno po „crno – bele“, jer su poraženi sa 7:0. Vodeća trojka drugi deo prvenstveni deo započinju susretima na domaćim terenima. Jesenji prvak će ugostiti imenjaka iz Mladenova, Kulpin dočekuje Krila Krajine, a Budućnost iz Gložana fenjeraša iz Nove Gajdobre. Opštinski derbi odigraće Kula i Rusin, a neizvesni dueli se očekuju Liparu odnosno Karavukovu.
Nadležni organi lige za prve prolećne mečeve delegirali su sledeća lica: Žak – Radnički 1918 (sudije Jerilović, Mrđenović, Bilek, delegat Jerković), Lipar – BSK (sudije G. Nađ, S. Mitrović, D. Mitrović, delegat Dražić), Kulpin – Krila Krajine (sudije Stanišić, Šolaja, Dražić, delegat Čepić), Budućnost (G) – Soko (sudije L. Obradović, I. Obradović, B. Stojanović, delegat Radosavljević), Polet – Crvenka (sudije Malbašić, Komloši, Janković, delegat Milovanović), Budućnost (P) – Budućnost (M) (sudije Cvjetićanin, Vujić, D. Nađ, delegat Jovanović), Kula – Rusin (sudije Vasiljević, Koberski, Mirković, delegat M. Knežević), ČSK – Borac 46 (sudije Ilinčić, Manić, Lalić, delegat V. Knežević).
Mečevi u Somboru, Karavukovu i Čelarevu igraju se u subotu u 14.30 časova, a preostali dan kasnije u isto vreme.
Izvor: somborsport.org
U GALERIJI savremene umetnosti Gradskog muzeja Sombor održana je promocija projekta „Kontekstualizacija kulturnog nasleđa kroz rad sa mladima“, a ovoj temi govorili su predstavnici iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.
Ovaj projekat pokrenuo je Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture.
Direktorka Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda Olivera Vučković predstavila je aktivnosti ove ustanove na popularizaciji i prezentaciji kulturnih dobara grada Beograda, a posebno rada sa mladima kroz programime edukacije.
Projekat „Kontekstualizacija kulturnog nasleđa kroz rad sa mladima“ je podržalo Ministarstvo kulture, a cilj projekata je da mladima približi kulturno nasleđe kroz njihovo aktivno učešće.
Koncept projekta je popularizacija i prezentacija zaštićenih kulturnih dobara među mladima pa je ostvarena saradnja sa gimnazijama u Somboru i Apatinu. Projekat je obuhvatio i edukaciju kako bi mladi shvatili vrednost objekata koje svakodnevno viđaju i kako bi znali da uoče njihove posebne kvalitete koji ih izdvajaju i čine kulturnim dobrima.
Akcenat projekta bio je na dva objekta, nastala u stilu secesije: Palatu Konjović u Somboru i zgradu Gradske kuće u Apatinu.
Izvor: novosti.rs
Mislite da imate pravo na mađarsko državljanstvo, ali niste sigurni? Koji su zapravo uslovi za dobijanje državljanstva?
Da imate pretke koji su rođeni na teritoriji Vojvodine pre 1921. godine (do tada je cela Vojvodina pripadala Mađarskoj).
ili da su vaši preci (otac, majka, baba, deda) rođeni između 1941. i 1945. godine u Bačkoj (u tom periodu samo Bačka je pripadala Mađarskoj).
da je vaše znanje mađarskog na nivou B1 ili više.
Ako ispunjavate prvi ili drugi uslov, sve što je potrebno jeste da usavršite mađarski jezik.
Ovde ćemo odgovoriti na najčešća pitanja.
Ako možete da dobijete dvojezičan izvod u svojoj opštini, svakako tražite. Ukoliko u vašem mestu nije moguće dobiti izvod na mađarskom, potrebno je da vam sudski tumač prevede izvod.
Što se tiče izvoda vaših predaka svejedno je kada ste ih izvadili, nemaju rok trajanja. Umesto krštenice možete priložiti i umrlicu, svi podaci koji su potrebni su tu, tako da nema razlike.
Nema potrebe ako dete ima manje od 14 godina. Deca starija od 14 godina dolaze na predaju dokumentacije i razgovor.
Cela porodica podnosi zahtev u isto vreme. Potrebno je da priložite i vaš venčani list. Ako supružnik nema pretke i podnosi zahtev preko vas, potrebno je da budete 5 godina u braku (ako imate zajedničku decu. U tom slučaju i deca treba da imaju mađarsko državljanstvo) ili 10 godina (ako nemate decu).
Nema potrebe da prilažete venčani list iz prethodnih brakova (ako ste sada u braku), samo navedete na formularu da ste bili u braku.
U slučaju da ste razvedeni i niste u braku trenutno, potreban je venčani list iz prethodnog braka.
Ni za pretke ne prilažete venčani list.
Po zakonu za dobijanje mađarskog državljanstva potreban je srednji nivo znanja. U poslednje vreme kriterijumi su pooštreni i sada se zahteva da vaše znanje bude na nivou B1. Pre nekoliko godina bilo je dovoljno da odgovorite na nekoliko pitanja na mađarskom, ali sada se traži nešto viši nivo znanja.
Vaše ime ne igra ulogu, samo dokumenti i znanje mađarskog određuju da li imate pravo na državljanstvo.
U Beogradu ili Subotici. Po Vojvodini se organizuju konzularni dani u različitim mestima i tu možete takođe predati zahtev.
U Mađarskoj možete predati zahtev samo u većim centrima, nije više moguće u selima.
Iz našeg iskustva bolje je da predate zahtev u Srbiji. Ako predate u Mađarskoj, veoma je moguće da će vas pozvati na dodatni razgovor.
Možete zakazati telefonom, dobićete termin u narednih nekoliko nedelja. Sa sobom ponesite i dokumentaciju. Razgovor najčešće traje 20-ak minuta, ali može da potraje i duže. Ako mađarski nije vaš maternji jezik, dakle ako ste ga učili (što je sasvim u redu) moguće je da će vas službenici malo duže ispitivati, da bi mogli da realno procene vaše znanje. Nemojte očekivati da vam odmah nakon razgovora kažu kako ste prošli. Ako je razgovor bio uspešan, poštom ćete dobiti poziv za zakletvu.
Da, može da se desi da vas pitaju da ispričate nešto o kulturi ili istoriji Mađarske. Ali to su uopštena pitanja, neće vas pitati za konkretne godine ili istorijske podatke.
Iz našeg iskustva moguće je da će tražiti da napišete svoju biografiju (koju svakako predajete sa dokumentacijom). Službenici žele da steknu sliku o vama, provere da ste sami napisali biografiju i pokrenu razgovor.
Posle razgovora vaš zahtev se šalje u imigraciono odeljenje u Budimpešti i potrebno je između 6 i 10 meseci da se odobri. Ako je vaše znanje mađarskog zadovoljavajuće dobićete poziv za zakletvu. Ponovo pozovite ambasadu i zakažite termin za zakletvu.
Zakletva je ranije bila formalnost, ali sada može da se desi da vam i tom prilikom postave dodatna pitanja na mađarskom. Ukoliko nisu zadovoljni vašim nivoom znanja, daće vam mesec, dva ili tri da dođete na još jedan razgovor.
Mađarski pasoš i ličnu kartu možete da izvadite par nedelja nakon dobijanja državljanstva. Ne morate menjati prebivalište, dakle možete ostaviti srpsku adresu u dokumentima.
Izvor: Myschool.rs
Učenici Srednje ekonomske škole iz Sombora prisustvovali su suđenjima u somborskom Osnovnom sudu iz oblasti građanske parnice, kao i suđenjima u krivičnoj materiji, pri čemu su iskazali veliko interesovanje, iz kog razloga je škola predložila da se takva praksa nastavi i u martu ove godine.
"Učenicima su predočeni dalji planovi realizacije saradnje u smislu događaja vezanih za Otvorena vrata pravosuđa 28.marta ove godine, kada bi u Osnovnom sudu bila održana predavanja svih aktera vezanih za nasilje u porodici i vršnjačko nasilje, počev od Centra za socijalni rad, policijske uprave, tužilaštva i suda, a učenici Srednje ekonomske škole bi uradili simulaciju suđenja u krivičnoj i građanskom materiji", kaže za RTV Aleksandra Medurić Kalčan, v.d. Osnovnog suda u Somboru.
U realizaciju ovih aktivnosti biće uključeni i članovi Foruma sudija Srbije.
"Upoznajući javnost sa planiranim aktivnostima, ovim putem pozivamo i ostale škole, prvenstveno srednje, a nakon toga i osnovne, da se pridruže našem projektu u cilju stvaranja mirne, prosperitetne životne sredine bez nasilja, u kojoj se problemi rešavaju konstruktivnim dijalogom", ističe Medurić Kalčan.
Protokol o saradnji su Srednja ekonomska škola i Osnovni sud u Somboru potpisali prošle godine, sa ciljem edukacije učenika u okviru stručne prakse, promovisanja i popularizacije alternativnog mirnog rešavanja sporova i kulture dogovaranja, te učešća u stremljenjima društva u borbi protiv vršnjačkog nasilja i nasilja u porodici.
Ideja je da se radi na uspostavljanju zdravog odnosa među ljudima i potenciranja međusobne komunikacije kojom se rešavaju tekući problemi u životnoj zajednici.
"Sa sličnom idejom oglasio se i Forum sudija Srbije u okviru novog projekta USAID-a - američke organizacije za međunarodni razvoj "Pravda za sve". Udruženi na zajedničkom zadatku eliminacije nasilja iz svakodnevnog života, Osnovni sud i Srednja ekonomska škola započinju edukaciju mladih u smislu spoznaje pojma nasilja, te sprečavanja pojave istog među školskom omladinom", objašnjava Medurić Kalčan.
Ona dodaje da se prvenstveno radilo na realizaciji protokola sa učenicima trećeg razreda Srednje ekonomske škole, a da su oni odabrani, jer poseduju potrebnu dozu zrelosti za poimanje ovog bitnog problema i imaju prostora da, znanje koje steknu, prenesu u svojoj sredini na mlađe generacije.
Izvor: RTV
U pokušaju da osvetli paralele u sudbinama dva naroda, Podunavskih Švaba koji, ploveći Dunavom u takozvanim ulmskim kutijama u Panonsku niziju dolaze s kraja 18. veka i kolonista koji su naselili Vojvodinu nakon Drugog svetskog rata, kao i da skrene pažnju javnosti na ulogu novodoseljenih u očuvanju kulturnog nasleđa, Humanitarno udruženje Nemaca „Gerhard” organizuje seriju panel diskusija pod naslovom „Dva lica iste sudbine“.
Kako organizatori naglašavaju, realizacija ovog zanimljivog programa je omogućena uz prijateljsku podršku iz budžeta Vlade SR Nemačke.
Prva diskusija zakazana je za danas od 18 sati u Muzeju Podunavskih Švaba, koji se nalazi u Grašalkovićevoj palati sa ulazom iz Zmaj Jovine ulice. O izazovima i ulozi potomaka kolonista nakon 1945. godine pri nastanku stalne postavke Muzeja Podunavskih Švaba govoriće muzejska savetnica, istoričarka Gradskog muzeja Milka Ljuboja i kustoskinja istoričarka Miroslava Ćaćić.
Naredna panel diskusija zakazana je za sledeći mesec, 21. marta, a o temi, koja nosi naslov „Kulturno nasleđe Podunavskih Švaba u Vojvodini”, govoriće Boris Mašić, autor stalne postavke Crkvenog muzeja Podunavskih Švaba u Apatinu. Serija tribina nastaviće se 25. aprila na temu suživota Podunavskih Švaba sa drugim narodima u Vojvodini, od naseljavanja do Prvog svetskog rata o čemu će govoriti doc. dr Atila Fajfer, docent na katedri za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.
O socijalnim promenama za vreme svetskih ratova u Vojvodini, 23. maga pričaće prof. dr Mihael Antolović, redovni profesor za modernu istoriju na somborskom Pedagoškom fakultetu Univeryiteta u Novom Sadu, a nakon ove tribine uslediće letnja pauza, da bi preostale panel diskusije bile održane 24. oktobra i 21. novembra.
Izvor: Dnevnik.rs
U Beču je proteklog vikenda održano međunarodno takmičenja u modernim plesovima koje je privuklo mnogobrojne klubove iz zemalja regiona - Srbije, Mađarske, Nemačke, Rumunije, Bosne i Egipta. Somborski plesni klub Jump Dance dostojno je branio boje Srbije.
Pune ruke pehara iz Beča sa međunarodnog plesnog takmičenja stiglo je u somborski klub plesne škole. Među 250 plesača, "Jumpovci" su se takmičili sa deset koreografija u tri plesne kategorije i četiri uzarsne kategorije.
"Kao solista, osvojila sam prvo mesto a ekipno treće mesto i specijalnu nagradu, putovanje na takmičenju u Pragu 2025. Ovu vrstu plesa sam odabrala jer osećam da je hip hop kao da je stvaren za mene. Dok plešem osećam se moćno, hrabro i srećno", ispričala je Anastasija Ristevski.
"Plešem jer me to opušta. Osećam se nekako "kod kuće", na sigurnom sam mestu, učim nove stvari... Osim plesa, bitno je i druženje jer bez druženja nema motivacije, energije...", objasnila je Lejla Cvetković
"Treniram osam godina, došao sam zbog drugara. Volim da plešem jer me ples opušta a tu si u putovanja...", kaže mladi plesač Čaba Kiš.
"Krenula sam na ples zbog društva. Probala sam mnogo sportova ali hip hop je jedini mogao da ispuni moja očekivanja. Pored plesa pronašla sam se i u ulozi pomoćnog trenera i nastaviću to da radim" istakla je plesačica i pomoćni trener Anđela Tripković.
Kroz ples i muziku, treneri se trude da deci približe pojam timskog rada, takmičarskog duha i ispoljavanje emocija na zdrav način. Mladi prolaze razne edukacije i uče o zdravim životnim navikama.
"Rad sa decom je nešto što me zaista ispunjava. Od malena sam znala da ću se na neki način baviti i pedagoškim radom. Ples je, takođe, jedna velika moja ljubav i to se, eto, uklopilo. Trudim se da mojim plesačima budem uzor, pedagog, pa onda trener, koreograf, prijatelj...", naglasila je Željka Trbojević, trener kluba "Jump Dance" u Somboru.
Presači "Jumpovci" su već spremni za novo međunarodno takmičenje u Beogradu a uveliko spremaju svoj jubilarni koncert sa kojim će na Svetski dan plesa, 29. aprila obeležiti desetu godišnjicu uspešnog rada.
Izvor: RTV
Gradsko veće grada Sombora održalo je 200. sednicu na čijem dnevnom redu se našlo 8 tačaka.
Između ostalog, utvrđen je Predlog Lokalnog akcionog plana za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u gradu Somboru za period 2024-2027. godine. LAP definiše pravce delovanja Grada Sombora u oblasti socijalnog uključivanja Roma i Romkinja, kao i konkretne mere i aktivnosti kojima se nastoji poboljšati sadašnji položaj pripadnika romske zajednice, uz jasne mehanizme pomoću kojih se može pratiti ostvarivanje definisanih ciljeva.
Na 200. sednici Gradskog veća, prihvaćena je Informacija o stepenu usklađenosti planiranih i realizovanih aktivnosti javnih komunalnih preduzeća čiji je osnivač Grad Sombor za period od 1. januara do 31. decembra 2023. godine i to za: JKP „Parking servis Sombor“, JKP „Čistoća“, JKP „Energana“, JKP „Vodokanal“, JKP „Zelenilo“, JKP „Prostor“ Sombor i JKP „Vodovod“ Bezdan.
Gradski većnici su prihvatili Ponudu JKP „Čistoća“ Sombor na poslovima Sanacije manjih divljih deponija u gradu i naseljenim mestima u okviru programa „Mesec čistoće“ za 2024. godinu. Program počinje 25. marta, a završava se 9. maja. U akciji „Mesec čistoće“, odnosiće se sav otpad ispred objekata, dvorišta i javnih površina, a usluga će biti besplatna.
Minimalistički doručak Kendal Džener izazvao je rasprave na društvenim mrežama i među nutricionistima. Dok neki hvale ob...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.