Slobodno vremeCrni petak se približava: Kako prepoznati popust koji zapravo nije popust?
Crni petak ove godine pada 27. novembra, ali su najave velikih sniženja već počele da privlače pažnju kupaca. Na izlozim…
Decenijama se smatralo da normalna telesna temperatura čoveka iznosi 37 stepeni Celzijusa. Međutim, novija naučna istraživanja pokazuju da se prosečna telesna temperatura ljudi tokom poslednjih 150 godina smanjila i da bi danas mogla biti bliža 36,4 stepena.
Naučnici pokušavaju da objasne zbog čega smo postali „hladniji“, a među mogućim razlozima navode bolje zdravstvene i životne uslove, manje infekcija i promene u načinu života, piše Danas.
Još šezdesetih godina 19. veka nemački lekar Karl Vunderlih (Carl Wunderlich) sproveo je opsežno istraživanje tokom kojeg je prikupio više od milion merenja telesne temperature kod 25.000 pacijenata.
Na osnovu tih podataka zaključio je da prosečna telesna temperatura zdrave odrasle osobe iznosi 37 stepeni Celzijusa. Ta vrednost postala je opšteprihvaćeno medicinsko merilo koje se koristi već generacijama.
Međutim, istraživanja sprovedena poslednjih decenija pokazuju da je prosečna telesna temperatura danas nešto niža.
Tim naučnika sa Univerziteta Stanford analizirao je podatke gotovo 190.000 Amerikanaca, prikupljene u periodu od 1862. do 2017. godine.
Istraživači su utvrdili da je prosečna telesna temperatura američkih muškaraca danas oko 0,59 stepeni niža nego u 19. veku.
„Čini se da je nova normalna vrednost za odrasle bliža 36,39 stepeni“, navodi Džuli Parsonet (Julie Parsonnet), lekarka i istraživačica sa Stanforda.
Ovi rezultati ukazuju na to da se prosečna telesna temperatura ljudi postepeno menjala, ali naučnici još pokušavaju da utvrde sve uzroke te promene.
Jedno od mogućih objašnjenja jeste poboljšanje opšteg zdravstvenog stanja stanovništva.
Tokom 19. veka ljudi su mnogo češće obolevali od tuberkuloze, dizenterije, reumatske groznice i drugih zaraznih bolesti.
Njihov imunološki sistem morao je neprestano da troši energiju kako bi se borio protiv infekcija, što je povećavalo proizvodnju toplote u organizmu.
Parsonet objašnjava da imuni sistem tokom borbe protiv bolesti troši kalorije, odnosno energiju koja se delom oslobađa u obliku toplote.
Na smanjenje prosečne telesne temperature mogli su da utiču i bolji higijenski uslovi, vakcinacija, kao i savremeni sistemi grejanja i klimatizacije.
Danas veliki deo života provodimo u prostorijama sa relativno stabilnom i prijatnom temperaturom, zbog čega organizam ne mora da troši toliko energije na održavanje telesne toplote.
Zanimljivo je da smanjenje prosečne telesne temperature nije zabeleženo samo među stanovnicima razvijenih zemalja.
Sličan trend naučnici su uočili i među pripadnicima naroda Cimane (Tsimane), koji žive u amazonskoj prašumi.
Njihova prosečna telesna temperatura smanjila se sa približno 37 stepeni početkom dvehiljaditih na oko 36,5 stepeni 2018. godine.
Ovaj podatak dodatno je podstakao istraživače da proučavaju moguće uzroke promena telesne temperature tokom vremena.
Ipak, nisu svi naučnici uvereni da je smanjenje prosečne telesne temperature isključivo posledica promena u ljudskom organizmu.
Filip Makovijak (Philip Mackowiak) sa Univerziteta Merilend proučavao je jedan od toplomera koje je koristio Vunderlih i primetio da je pokazivao približno dva stepena višu temperaturu od savremenih uređaja.
Pored toga, Vunderlih je temperaturu merio ispod pazuha, dok se danas ona često meri u ustima, što dodatno otežava poređenje istorijskih i savremenih rezultata.
Međutim, istraživači sa Stanforda smatraju da razlike u instrumentima i metodama merenja ne mogu u potpunosti da objasne uočeni pad.
Analizirajući podatke iz različitih vremenskih perioda, ustanovili su da su osobe rođene ranije zaista imale višu prosečnu telesnu temperaturu.
Stručnjaci naglašavaju da normalna telesna temperatura nije ista kod svih ljudi.
Ona zavisi od godina, pola, telesne građe, doba dana i drugih individualnih faktora.
Starije osobe uglavnom imaju nešto nižu telesnu temperaturu, dok je kod žena ona u proseku nešto viša nego kod muškaraca.
Temperatura se menja i tokom dana – najniža je obično rano ujutru, a najviša kasno poslepodne.
Zbog toga lekari upozoravaju da vrednost od 37 stepeni ne treba posmatrati kao strogu granicu između normalne i povišene temperature.
Biološki antropolog Adrijan Jegi (Adrian Jaeggi) objašnjava da takve granice ne predstavljaju oštre prelaze i da između temperature od 36,99 i 37,01 stepen praktično nema značajne razlike.
Ipak, izrazito niska ili visoka telesna temperatura može ukazivati na ozbiljan zdravstveni problem.
Kod odraslih osoba temperatura ispod 35 stepeni ili iznad 40 stepeni zahteva posebnu pažnju i hitnu medicinsku procenu.
Naučnici zato poručuju da je važno razumeti kako se telesna temperatura razlikuje među pojedincima, ali i kako se njena prosečna vrednost menjala tokom istorije.
Iako je 37 stepeni i dalje korisna orijentaciona vrednost, savremena istraživanja pokazuju da ljudsko telo možda nije baš onoliko toplo koliko smo decenijama verovali.
Slobodno vremeCrni petak ove godine pada 27. novembra, ali su najave velikih sniženja već počele da privlače pažnju kupaca. Na izlozim…
Kuhinjski savetiSenf poboljšava ukus jelima, pogotovo mesu, a saznajte kada treba da koristite običan, a kada Dižon. Senf se dosta koris…
Slobodno vremeVeštačka inteligencija se sve češće zloupotrebljava za izradu lažnih eksplicitnih fotografija dece, koje nasilnici koris…
Kuhinjski savetiKoliko puta vam se desilo da nakon napornog dana poželite mirisne, tople kiflice, ali odustanete istog trenutka kada se…
Kuhinjski savetiU poslednje vreme na društvenim mrežama je postao viralan trik za pohovanje mesa, sira ili povrća bez gomile prljave pos…
Kuhinjski savetiUprkos tome što samo treba skuvati krompire i ispasirati ih, često se desi da krompir pire ispadne suviše mekan ili “gum…
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.